Kriza u Varšavi: Predsjednik vlade Tusk mijenja tim, većina birača nezadovoljna njime, oporba jača?

Poljska na političkoj prekretnici: Vlada Donalda Tuska gubi potporu, dok opozicija jača. Premijer Tusk pokušava zaokret rekonstrukcijom kabineta – no hoće li mu uspjeti veliki politički preokret? – To se pita u svom komentaru Jacek Lepiarz na portalu DW. Analitičar Chrabota procjenjuje izglede D. Tuska kao 50:50. Taj liberalno-konzervativni političar preuzeo je vlast u prosincu 2023. s obećanjem da će obnoviti vladavinu prava, liberalizirati zakon o pobačaju, ojačati prava žena i LGBTQ-zajednice te kazniti navodno korumpirane političare domoljubno-nacionalističkog i katoličko-konzervativnog PiS-a. No većina tih planova nije ostvarena ili je dosad samo djelomično provedena, a rastu i druga nezadovoljstva.

Premijer Poljske Donald Tusk ove se srijede (23. srpnja) koristio patetičnim formulacijama prigodom predstavljanja svoje nove vlade. „Naš moto glasi: Poljska još nije propala dok mi živimo“, citirao je liberalno-konzervativni političar [njegova stranka članica je EPP-a, kao i HDZ iz Hrvatske] stih iz poljske himne i nazvao svoju vladu „elitnom postrojbom“ za posebne zadaće u „predratnom razdoblju“.

Otpor Tuskovoj vladi s pozicije predsjednika republike

Tusk od prosinca 2023. predvodi proeuropsku koaliciju centra i ljevice – i trenutačno se nalazi u problemima. Poraz njegova kandidata Rafala Trzaskowskog na predsjedničkim izborima prije nepuna dva mjeseca gurnuo je koalicijsku vladu u duboku krizu. Naime, pobjeda desno-konzervativnog povjesničara Karola Nawrockog, kojeg je poduprla desno-nacionalistička oporbena stranka Pravo i pravda (PiS), znači nastavak politike blokade koju je odlazeći predsjednik republike Andrzej Duda dosljedno provodio protiv Tuskove vlade tijekom posljednje godine i pol.

Otkako je Tusk preuzeo dužnost premijera, desno-konzervativni predsjednik redovito je ulagao veto na zakone [prihvaćenje u parlamentu na prijedlog] vlade ili ih prosljeđivao Ustavnom sudu, koji je i dalje pod kontrolom nacionalističko-konzervativnog PiS-a.

Nakon izbornog poraza, koji je opisao kao „politički potres“, Tusk je prigodom predstavljanja novih ministara poručio kako se koalicija mora ponovno „uhvatiti u koštac“ s izazovima. „Dosta je bilo kuknjave“, rekao je premijer i upozorio: „Postoje trenutci kada se moraju sabrati snage.“

Uspon ministra vanjskih poslova

Kao najvažniju promjenu, politički analitičari navode unaprjeđenje ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog. On bi trebao postati potpredsjednik vlade i nadležan za pitanja EU-a, koja su dosad bila u nadležnosti Tuskova kabineta. Šezdesetdvogodišnjak je jedan od rijetkih ministara u vladi koji se odlučno zalažu za dobre odnose s Njemačkom i otvoreno kritiziraju germanofobiju desnih konzervativaca.

„Moguće je da Tusk time pripravlja svog nasljednika“, komentirao je Piotr Šmialowicz iz tjednika Tygodnik Powszechny za postaju TVN. Dosadašnji ministar financija Andrzej Domański ubuduće će voditi superresor koji objedinjuje financije i gospodarstvo. Ojačano je i Ministarstvo energetike.

Ministar pravosuđa mora otići

Uvaženi bivši pučki pravobranitelj Adam Bodnar, koji je dosad vodio ministarstvo pravosuđa, mora napustiti funkciju. Zamijenio ga je sudac Waldemar Žurek. Tusk je tu kadrovsku promjenu nazvao „simboličnom“. Žurek je bio jedan od najžešćih kritičara pravosudne reforme koju je PiS provodio od dolaska na vlast 2015. Taj buntovni sudac imao je 20 disciplinskih postupaka tijekom PiS-ove vladavine i bio je meta internetskih kampanja mržnje od sudaca bliskih PiS-u.

Uoči rekonstrukcije vlade, Tusku se zamjeralo da se obnova vladavine prava i obračun s političarima PiS-a koji su kršili zakon odvijaju presporo. Ukupan broj ministara smanjen je s 26 na 21.

„Tusk izlazi ojačan iz rekonstrukcije kabineta. To je bez sumnje njegov trenutačni uspjeh“, ocjenjuje Bogusław Chrabota u listu Rzeczpospolita. Tusk sada ima 12 mjeseci da popravi imidž koalicije. „Ako taj plan ne uspije, sljedećeg ljeta nastaje nova vlada s novim premijerom“, predviđa ovaj novinar. I on na toj funkciji vidi Sikorskog ili ministra obrane Wladyslawa Kosiniaka-Kamysza.

Desno-konzervativni predsjednik želi srušiti Tuska

Chrabota procjenjuje Tuskove izglede kao 50:50. Liberalno-konzervativni političar preuzeo je vlast u prosincu 2023. s obećanjem da će obnoviti vladavinu prava, liberalizirati zakon o pobačaju, ojačati prava žena i LGBTQ zajednice te kazniti korumpirane političare PiS-a. Većina tih planova nije realizirana ili je samo djelomično provedena zbog politike blokade desnonacionalnog predsjednika Andrzeja Dude.

S Karolom Nawrockim, koji preuzima dužnost 6. kolovoza, Tusk dobiva još opasnijeg protivnika. Budući predsjednik ne skriva da mu je cilj srušiti Tuskovu vladu, koju smatra najgorom od demokratskih promjena g. 1989. Već sada formira predsjednički ured kao alternativni centar moći. Poljski predsjednik vrhovni je zapovjednik vojske i ima određene ovlasti u vanjskoj politici. Također može predlagati vlastite zakone.

Loš rejting i vezane ruke u vanjskoj politici

U anketama je stranka PiS Jaroslawa Kaczyńskog trenutačno ispred Tuskove koalicije. Zajedno s krajnje desničarskom strankom Konfederacija, PiS bi imao većinu u parlamentu.

U aktualnoj anketi istraživačkog instituta CBOS, 48 posto ispitanika negativno ocjenjuje Tuskovu vladu; samo 32 posto je zadovoljno radom premijera i njegovih ministara. Čak 54 posto Poljaka smatra da Tusk nije učinkovit kao premijer, dok ga 37 posto smatra djelotvornim.

„Ako se ovaj trend ne zaustavi, Tusk će izgubiti parlamentarne izbore 2027. godine“, kaže politolog Mateusz Zaremba sa Sveučilišta USPWS.

Kriza u unutarnjoj politici utječe i na vanjskopolitički prostor djelovanja premijera. Nekadašnja uzdanica Europe, čiju su pobjedu prije godinu i pol slavili europski mediji i političari, sve češće djeluje vrlo oprezno, vodeći računa o desno-konzervativnoj i nacionalističkoj oporbi.

„Tusk ispada iz europskog direktorija“, napisao je Jerzy Bielecki početkom tjedna u Rzeczpospolita. Publicist upozorava na sve uže sveze između Njemačke, Francuske i Velike Britanije, u koje je Poljska sve manje uključena.

DW/Hrvatsko nebo