Zoran Krešić: Recept za Dayton 2: Hrvati su ključni, treba prestati s preglasavanjem
Vrijeme:3 min, 59 sec
Bivši američki diplomat Edward Joseph pozvao Donalda Trumpa na akciju u BiH
Tri desetljeća nakon NATO-ove intervencije koja je okončala rat u Bosni i Hercegovini vrijeme je da se pokrene novi plan koji će se pozabaviti nefunkcionalnim Daytonskim sporazumom – onim istim sporazumom koji je, unatoč tome što je zaustavio rat, paralizirao državu i ostavio je u dubokoj političkoj krizi.
Može li Donald Trump sa svojim poznatim samopouzdanjem i odlučnošću preuzeti ulogu koju prethodne administracije nisu mogle ili nisu htjele? Nekadašnji američki diplomat, vojnik, posrednik u BiH i na Kosovu Edward P. Joseph, koji trenutačno predaje upravljanje sukobima na Johns Hopkins School of Advanced International Studies, smatra da postoji uvjerljiv razlog za to jer daytonski Ustav predstavlja “jedan od najsloženijih političkih sustava u postojanju”, koji je BiH ostavio korumpiranom, podijeljenom i ranjivom zemljom usred Balkana. Prema njegovu tumačenju, naslijeđena struktura omogućava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da relativno lako odvraća pozornost i resurse SAD-a, EU-a i NATO-a, dok se istodobno prijeti obnovom sukoba.
Naznake promjena
Tri desetljeća nakon što je saveznički savez bombardirao vojne ciljeve Vojske Srba u predvečerje daytonskih pregovora, vrijeme je za smjelu američku inicijativu. Nakon što se Parlamentarna skupština NATO saveza nedavno sastala u vojnoj bazi u Daytonu, čini se kako je došao trenutak da se zasuču rukavi i pokuša ono što do sada nije uspjelo, smatra Edwards. On vjeruje da bi Trumpova administracija mogla probuditi svoje natjecateljske instinkte, želju za ostvarenjem mirovnog nasljeđa i nepostojanje straha prema birokratskim prepreka. Daytonski sporazum, vrhunac Clintonove demokratske administracije, odolio je brojnim pokušajima reformi koje su proteklih 25 godina poduzimali američki i europski dužnosnici. No EU je, prema Josephu, kronično izbjegavao svoje odgovornosti u BiH. Umjesto da sankcionira secesionističkog srpskog vođu Milorada Dodika i druge tvrdoglave političare, Bruxelles je uglavnom prebacivao odgovornost na SAD. Trump, po njemu, mora kombinirati beskompromisne prijetnje, koje bi mogle uključivati i upotrebu sile, sa sofisticiranim pristupom složenom političkom sustavu koji je podijeljen između Bošnjaka, Hrvata i Srba. U samom srcu problema Daytonskog sporazuma leži kontradikcija između kolektivne “jednakosti triju konstitutivnih naroda” – Bošnjaka, Hrvata i Srba – neovisno o njihovoj demografskoj veličini, i europskog modela jednakih prava svakog pojedinog građanina. Bošnjački lideri, potaknuti odlukama Europskog suda za ljudska prava, traže građansku državu koja bi ukinula daytonski model kolektivnih prava, frustrirani nemogućnošću povratka protjeranih Bošnjaka u RS. Srpska strana, na čelu s Dodikom, gleda na svoj status u egzistencijalnim terminima, odbijajući mogućnost slabljenja RS-a, koji uživa gotovo jedinstvenu autonomiju u svijetu. Nakon godina secesionističkih pokušaja Dodik je doveo zemlju na rub sukoba – tumači bivši američki diplomat. On smatra da Dodikova kontrola nad srpskim političkim tijelom slabi, a nova oporba s bošnjačkim i građanskim strankama traži prekid političke blokade i napredak prema EU. Međutim, BiH je i dalje daleko od konsenzusa oko konačne revizije Daytona i prihvaćanja europske budućnosti. – Tu se dolazi do ključnog čimbenika – Hrvata – ističe Joseph. – Kao najmanji od triju konstitutivnih naroda, oni su i dalje stup stabilnosti – ističe. Tijekom rata savez hrvatskih i bošnjačkih snaga, podržan NATO-ovim zračnim udarima, probio je obranu Srba. No, Clintonova administracija tada je zaustavila njihov napredak, čime je ostavljen manjkav i nefunkcionalan Daytonski sporazum koji je očuvao RS netaknutim. U okviru FBiH Hrvati se čvrsto drže svojih prava, odbijajući biti marginalizirana manjina. Dugogodišnji hrvatski vođa Dragan Čović nastavlja savez s Dodikom, što je frustriralo Bošnjake, ali i on priznaje potrebu za dubokim reformama. Njegove riječi: “Svi bismo trebali težiti da Bosna i Hercegovina postane normalna država” odražavaju nužnost promjene. Joseph smatra da Trump može uspjeti ako oblikuje novi bošnjačko-hrvatski kondominij koji će prevladati srpsku opstrukciju.
Uzmi ili ostavi
Predlaže da se model ustavnih reformi u BiH oslanja na američki senatski sustav, koji je nastao kao kompromis velikih i malih država. Umjesto ukidanja Doma naroda, Trumpov plan mijenja način izbora članova, koji bi se birali izravno po županijama bez nacionalnih oznaka, što bi neformalno osiguralo ravnopravnu zastupljenost Hrvata. Visoki prag za izbor premijera spriječio bi dominaciju većinske bošnjačke skupine. Taj plan predviđa i ukidanje sadašnjeg tročlanog Predsjedništva te uvođenje jedinstvenog predsjednika koji bi bio simbolična, ali ujedno i stabilizirajuća figura, birana od svih građana. Također bi se spriječile političke blokade koje do sada koče uspostavu vlade. Trumpov plan bio bi predložen kao ultimatum – uzmi ili ostavi – i uz jasan signal o hitnosti reformi, predlaže Edward Joseph. – Ako Dodik odbije suradnju, Trumpova administracija bi podržala provedbu uhidbenog naloga, a NATO bi mogao umiriti srpske strahove nudeći sigurnosna jamstva i vojne dogovore – ističe on. Iako to eksplicitno ne navodi, njegov plan ne spominje trenutačne entitete.
Priziva i suradnju EU-a, ponajprije Emmanuela Macrona, posebno u zatvaranju Ureda visokog predstavnika i prenošenju ovlasti na europskog povjerenika za vanjske poslove. To bi omogućilo brže i učinkovitije sankcije tvrdoglavim političarima iz BiH, dok bi SAD zadržao svoje mehanizme sankcija.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
