Nema ustavne zapreke da FBiH ima dvije izborne jedinice, osim ako se ne želi nastaviti preglasavati Hrvate

Čelnik vladajuće stranke Narod i pravda te bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković kritizirao je hrvatske partnere ponavljajući da će čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović morati odlučiti između Milorada Dodika i europskoga puta, a onda je u cijeloj priči pokušao kontaminirati prijedlog izmjena Izbornoga zakona čiji je jedini cilj spriječiti mnogo brojnije Bošnjake da i peti put zaredom nametnu hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Neovisno o tome što je Ustavni sud BiH u nekoliko navrata ocijenio kako taj zakon nije štetan za interese Bošnjaka, ali i da ima ustavnu osnovu, Konaković je nastavio po svome, piše Večernji list BiH.

– Još jednom ponavljam, takav zakon koji pravi dvije izborne jedinice u Federaciji BiH je neustavan i nikad ne bismo za to glasovali. Spremni smo na sveobuhvatnu reformu Ustava BiH i da rješavamo ove presude Europskog suda za ljudska prava te da se u sklopu te cjelokupne reforme može tretirati to pitanje koje zanima HDZ – rekao je Konaković.

Politička tržnica

S obzirom na to da su koalicijske veze u vlasti svojevrsna politička tržnica u kojoj postoji cijena, odnosno interesi koje postavljaju dvije strane, jasno je da Konakovićeva računica da HDZ pomogne bezuvjetno “smijeniti” iz vlasti stranku Milorada Dodika odudara čak i od dobrog ukusa. Naime, HDZ-ov zahtjev, a o tome identičan stav ima cijeli Hrvatski narodni sabor BiH, je ultimativni strateški, nacionalni cilj. A eventualna Dodikova smjena, o čemu jedino njegova stranka sama može donijeti odluku, a ne HDZ BiH ili probošnjačka “trojka”, stvar je isključivo političkog taktiziranja. No, pritom Konaković ponavlja neistinite, dapače, prodaje lažne narative oko kojih ima apsolutno usklađeno stajalište i sa tvrdnjama iz SDA o neustavnom prijedlogu.

Posebice oko pitanja dviju izbornih jedinica u Federaciji BiH, formulaciji “hrvatski član Predsjedništva i drugih građana…”, o čemu je čuo jasna stajališta predstavnice Venecijanske komisije u razgovorima u Neumu prije tri i pol godine. Dok Elmedin Konaković nastavlja održavati svoje tvrdnje o neustavnosti prijedloga koji uključuje uvođenje dviju izbornih jedinica u Federaciji BiH, važno je podsjetiti na osnovne pravne temelje koji reguliraju ovo pitanje. Konakovićeva argumentacija da bi dvostruki sustav izbornih jedinica bio protivan Ustavu BiH ne odražava cijeli pravni okvir niti precizno tumači ključne odredbe Ustava i međunarodnih presuda koje se odnose na ravnotežu političkih prava konstitutivnih naroda.

Naime, prema članku V. Ustava BiH, Predsjedništvo BiH sastoji se od triju članova: jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina, koji se biraju neposredno iz Federacije BiH i Republike Srpske. Ustav ne definira specifičnu unutarnju teritorijalnu strukturu Federacije BiH u kontekstu izbornih jedinica, što ostavlja prostor za provedbu promjena koje osiguravaju ravnotežu među konstitutivnim narodima, a što je jedan od osnovnih ciljeva izbornog sustava prema Daytonu.

Sve čuli u Neumu

Dakle, nema nikakvih zapreka da FBiH ima dvije jedinice. Čak i da one imaju nerazmjeran broj birača. Što je također hrvatskom i bošnjačkom izaslanstvu rečeno na razgovorima u Neumu. Prema Daytonskom mirovnom sporazumu, tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) imaju pravo na svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH. To je osnovno načelo političkog ustroja BiH koje se temelji na načelu konsocijacije, gdje je osigurana ravnoteža među narodima u vladavini i odlučivanju. Također, ovo načelo sprječava političko isključivanje bilo kojeg naroda, čime se jamči njihova ravnopravnost u institucijama BiH. No, to se događa u BiH najmanje 16 godina.

I aktualna bošnjačka reprezentacija u vlasti ne čini ništa da se stvari promijene. Dapače, bitniji je politički populizam i etiketa “branitelja Bosne” i “patriota” nego obustavljanje prakse političkoga nasilja nad jednim konstitutivnim narodom – hrvatskim. Uvođenjem dviju izbornih jedinica u Federaciji BiH, gdje bi jedna jedinica bila većinski hrvatska, a druga većinski bošnjačka, osigurala bi se politička ravnoteža. Hrvati bi u toj konfiguraciji imali kontrolu nad izborom svog člana Predsjedništva, čime bi se spriječila politička dominacija bošnjačkog biračkog tijela u procesu izbora hrvatskog predstavnika. Ovaj prijedlog omogućava Hrvatima da izravno biraju svog predstavnika, što bi značajno poboljšalo političku ravnotežu i ravnopravnost među narodima. A onda i stabilnost FBiH, države BiH…

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo