Iran provodi val uhićenja i smaknuća nakon rata s Izraelom

Iran je nakon nedavnog sukoba s Izraelom pokrenuo val masovnih uhićenja i smaknuća osoba koje se sumnjiči za povezanost s izraelskim obavještajnim službama. Vlasti tvrde da je riječ o nužnim mjerama za očuvanje nacionalne sigurnosti, no brojni promatrači i aktivisti upozoravaju da se zapravo radi o pokušaju gušenja neslaganja i pojačavanja kontrole nad stanovništvom.

Infiltracija izraelskih agenata

Prema informacijama koje prenosi BBC Persian, iranski dužnosnici tvrde da su izraelski agenti bez presedana infiltrirali iranske sigurnosne strukture. Vjeruje se da su upravo informacije proslijeđene Izraelu omogućile niz atentata na visoke zapovjednike Iranske revolucionarne garde (IRGC) i znanstvenike povezane s nuklearnim programom.

Potresene razmjerima i preciznošću tih atentata, iranske vlasti krenule su u široku akciju protiv svih koji se sumnjiče za suradnju sa stranim obavještajnim službama. Tijekom 12-dnevnog sukoba s Izraelom pogubljene su tri osobe optužene za špijunažu, a još troje smaknuto je odmah dan nakon proglašenog prekida vatre.

Državna televizija emitirala je i navodna priznanja nekih od uhićenih, koji su, kako se tvrdi, priznali suradnju s izraelskim Mossadom. U međuvremenu, diljem zemlje privedene su stotine osoba pod optužbom za špijunažu. Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, koja je bliska Revolucionarnoj gardi, uhićeno je više od 700 osoba od 13. lipnja, kada je započeo izraelski napad na Iran.

Aktivisti za ljudska prava izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog tih događaja, podsjećajući na poznatu praksu Irana da iznuđuje priznanja i provodi nepravedna suđenja. Boje se da bi broj smaknuća mogao dodatno rasti.

Pritisak na medije

Ministarstvo obavještajnih poslova Irana tvrdi da je u “neumornoj borbi” protiv zapadnih i izraelskih obavještajnih mreža, uključujući CIA-u, Mossad i britanski MI6.

Osim valova uhićenja, iranske vlasti počele su slati upozoravajuće poruke građanima čiji su brojevi telefona povezani s izraelskim stranicama na društvenim mrežama. U porukama se od njih traži da odmah napuste te stranice ili će biti kazneno gonjeni.

Pritisak raste i na novinare koji rade za medije na perzijskom jeziku izvan zemlje, uključujući BBC Persian, Iran International i Manoto TV. Prema navodima Iran Internationala, Iranska revolucionarna garda uhitila je roditelje i brata jedne voditeljice te televizije u Teheranu kako bi je prisilili na ostavku zbog izvještavanja o ratu s Izraelom. U organiziranom pozivu koji su joj omogućili sigurnosni agenti, otac ju je upozorio da bi posljedice mogle biti još teže ako ne prekine suradnju s postajom.

Slične prijetnje i zastrašivanja doživjeli su i novinari BBC Persiana. Iranske službe kontaktirale su njihove obitelji i opravdavale moguće postupke protiv njih “ratnim stanjem”. Novinare su označili kao “mohareb” – što znači “neprijatelj Boga”, optužba koja prema iranskom zakonu nosi smrtnu kaznu.

Jačanje represije

Manoto TV također je izvijestio o prijetnjama obiteljima svojih zaposlenika, među kojima su neki suočeni s optužbama poput špijunaže i “neprijateljstva prema Bogu” – kaznenim djelima koja se kažnjavaju smrću.

Promatrači smatraju da su ove mjere dio šire kampanje zastrašivanja, ne samo prema aktivistima i novinarima, već i prema umjetnicima, piscima i rodbini žrtava iz prethodnih prosvjeda. Posebno su na meti osobe povezane s prosvjedima iz 2022. godine koji su se održavali pod sloganom “Žena, život, sloboda”.

U tim su prosvjedima stotine ljudi ubijene, a tisuće uhićene. Sada se uhićuju i članovi obitelji ubijenih. Većina pritvorenika nije optužena ni za jedno konkretno kazneno djelo, a brojni slučajevi vode se bez ikakvoga transparentnog postupka.

Primjer nakon iransko-iračkog sukoba

Tijekom sukoba s Izraelom, iranske vlasti strogo su ograničile pristup internetu. Iako je prekid vatre proglašen, potpuna povezanost još uvijek nije vraćena. Pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Telegrama, YouTubea i mreže X u Iranu je godinama blokiran i moguće ih je koristiti samo preko VPN servisa.

Zagovornici ljudskih prava sve češće uspoređuju trenutačne događaje s 1980-ima, kada su vlasti brutalno obračunale s političkom opozicijom tijekom iransko-iračkog rata. Posebno podsjećaju na masovna pogubljenja iz 1988., kada su tisuće političkih zatvorenika, od kojih su mnogi već služili kazne, smaknute nakon tajnih suđenja pred tzv. “komisijama smrti”. Većina žrtava pokopana je u neobilježenim masovnim grobnicama.

Strahuje se da bi Iran, oslabljene međunarodne pozicije nakon rata s Izraelom, mogao ponovno krenuti istim putem – represijom, zatvaranjima i smaknućima u pokušaju da uguši svaki trag pobune.

hms.ba / Hrvatsko nebo