FINSKA POD PRITISKOM Sateliti otkrili tisuće Rusa i novu artiljeriju uz NATO granicu: ‘Ovo više nije privremeno, oni grade vojni grad’
Vrijeme:3 min, 20 sec
Satelitske snimke pokazuju i vojnu aktivaciju na Karelijskoj prevlaci, posebno u garnizonu Sapyornoye, oko 70 kilometara od finske granice
Rusija je započela izgradnju velike vojne baze u Kandalakshi, nedaleko od granice s Finskom, što predstavlja prvi konkretan znak trajnog povećanja broja vojnika u tom području. Finski javni servis Yle objavio je nove satelitske snimke koje prikazuju opsežne građevinske radove u zatvorenom vojnom naselju Lupče-Savino, nasuprot finskoj Laponiji.
Prema informacijama iz uprave Murmanske oblasti, u Kandalakshi se gradi vojni kompleks za novu artiljerijsku brigadu te pripadnike inženjerske jedinice. To područje do sada je služilo isključivo kao skladište, a informacije o aktualnim radovima nisu ranije bile dostupne izvan Rusije.
Snimke pokazuju da su u posljednjih nekoliko mjeseci izgrađene nove zgrade, a na terenu je provedeno veliko raščišćavanje šume i iskopavanja duž trase duge 1,4 kilometra. Prema planu, na lokaciji bi se trebalo podići još deset novih objekata. Osim toga, obnovljene su i stare sovjetske stambene zgrade iz 1970-ih, a sedam napuštenih stambenih objekata ponovno je stavljeno u funkciju.
Vojni stručnjak i umirovljeni bojnik finske vojne obavještajne službe, Marko Eklund, za Yle je izjavio kako razmjeri izgradnje jasno upućuju na to da Rusija planira dugoročno rasporediti trupe u toj regiji. – Da je cilj samo slanje vojnika u Ukrajinu, ne bi bilo potrebe za takvom infrastrukturom, rekao je Eklund.
Prema njegovoj procjeni, kombinacija artiljerijske i inženjerske brigade u Lupče-Savinu značit će dolazak više od 2.000 vojnika. Garnizon se nalazi na strateškom mjestu – u najužem dijelu ruskog teritorija kod Kandalakshe, udaljenom svega 110 kilometara od finske granice. U slučaju sukoba, gubitak tog “uska grla” mogao bi presjeći kopnenu vezu između Kolskog poluotoka i ostatka Rusije, uključujući bazu sjeverne flote nuklearnih podmornica.
Guverner Murmanske oblasti Andrej Čibis potvrdio je da se projekt provodi u sklopu šireg plana obnove zatvorenih vojnih gradova, za što je u razdoblju 2024.–2026. predviđeno 42 milijarde rubalja (oko 460 milijuna eura). Tako se primjerice i u Alakurttiju, nedaleko finske granice, gradi nova škola i kulturni centar. – Profesionalnim vojnicima treba osigurati osnovne usluge – teško je privući obitelji u pustoš, dodaje Eklund.
Satelitske snimke pokazuju i vojnu aktivaciju na Karelijskoj prevlaci, posebno u garnizonu Sapyornoye, oko 70 kilometara od finske granice. Ondje je do nedavno bila stacionirana samo mala postrojba za nuklearno-biološko-kemijsku zaštitu, no od studenoga prošle godine dolazi sve više opreme. Eklund garnizon opisuje kao „najamni park građevinskih strojeva – svega po malo”. Te promjene povezane su s obližnjim garnizonom Kamenka, koji Rusija transformira iz brigade (4.000 vojnika) u diviziju (do 10.000). Ako dođe do popunjavanja kapaciteta u Kamenki, dio snaga mogao bi biti premješten u Sapyornoye.
U Republici Kareliji Rusija osniva potpuno novi 44. armijski korpus, što znači dodatnih 15.000 vojnika duž istočne granice s Finskom. Dio opreme dolazi iz velikog vojnog skladišta u Petrozavodsku, gdje su od 2022. evidentirane aktivnosti remontiranja stare sovjetske opreme – od oklopnih vozila i topništva do kamiona. Najnovije snimke pokazuju i dovršetak četvrte hale za opremu, kao i porast broja strojeva.
U Petrozavodsku je osnovana i brigada željezničkih trupa, a glavni stožer nove mješovite zrakoplovne divizije, koja upravlja zračnom bazom Besovec, također se nalazi u tom gradu. Sve to dodatno približava zapovjedne strukture ruske vojske finskoj granici. Rusija opravdava ove aktivnosti pristupanjem Finske i Švedske NATO-u. Prošle godine ponovno je uspostavljena Lenjingradska vojna oblast, odmah iza finske granice. U sklopu reorganizacije, više brigada pretvara se u divizije, što znači i udvostručavanje ili utrostručavanje ljudstva.
Prije invazije na Ukrajinu, na tom području bilo je raspoređeno oko 30.000 vojnika, no Eklund procjenjuje da bi taj broj uskoro mogao doseći i do 100.000. Broj tenkova također bi se mogao višestruko povećati. – Prijetnja Finskoj i dalje je prvenstveno politička, ali kada se vojne snage gomilaju uz samu granicu, ona postaje i fizička, upozorava Eklund. Podsjetio je da je i za invaziju na Ukrajinu Rusiji trebalo više od godinu dana priprema, uključujući premještanje trupa s Pacifika i iz Kalinjingrada. U tom kontekstu, sve ovo što se događa na sjeveru – nije slučajno.
večernji.ba / Hrvatsko nebo
