EU nedostižan zbog ‘izdajnika’ kod Srba i Bošnjaka te međunarodne ‘asistencije’

Državni ministar pravosuđa Davor Bunoza iskazao je žaljenje što prošlog tjedna nije usvojen Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine koji, zapravo, konačno uspostavlja kralježnicu pravosudnog sustava ove zemlje. Ova reforma jedna je od dviju na kojima isključivo inzistira Europska komisija jer je dosadašnji Sud BiH imao krajnje kontroverznu poziciju s obzirom na to da odluke donosi u prvom i drugom stupnju, što je apsolutno protivno svim, a kamoli standardima nepristranosti i neovisnosti koje postavlja Europska unija.

Posve nedostižno je da BiH ispuni uvjete oko ovoga zakona prije zasjedanja Europskoga vijeća u lipnju, a s obzirom na razmjere krize u zemlji, teško je očekivati da će se stvari promijeniti sve do općih izbora, koji su zakazani za listopad sljedeće godine. Unatoč svemu, ministar Bunoza poziva na iskorake koji bi, iako su u središtu krize, mogli pomoći u ostvarenju najvažnijeg zaokreta u zemlji.

“Kojović” na čekanju

– S dozom žaljenja podsjećam da prošloga tjedna u Zastupničkom domu PS BiH nije usvojen prijedlog Zakona o Sudu BiH, koji je predložio zastupnik Kojović, iz razloga koje ne smatram osnovanima. Vjerujem da će se pokazati više odgovornosti kada se bude raspravljalo o još uvijek aktualnom prijedlogu Zakona o Sudu BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputila izaslanica Marine Pendeš u Domu naroda PS BiH. Ministarstvo pravosuđa BiH već je poduzelo korake, radna skupina i partneri su pozvani kako bi s ozbiljnošću i osjećajem odgovornosti što prije ponovno uputili u proceduru usuglašeni Zakon o VSTV-u. Vjerujem da su pred nama tjedni u kojima ćemo nastaviti potvrđivati da je napredak moguć. Kada postoji volja, postoji i put – napisao je Bunoza. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatio načela prijedloga Zakona o Sudu BiH zastupnika Predraga Kojovića iz probošnjačke “trojke”. Predloženi zakon predviđa da sjedište Suda bude u Sarajevu, a sjedište Prizivnog odjela na Palama, upravo kako je to tražila oporba SNSD-u Milorada Dodika.

No, iako je zakon bio usuglašen s predstavnicima srpske “trojke”, napose oko sjedišta toga suda na Palama, a ne Istočnom Sarajevu, na čemu inzistira SNSD, njihovi izaslanici nisu podržali zakonski tekst. Tako u vodu padaju tvrdnje kako su PDP, SDS i Vukanovićeva stranka europski orijentirane. Uostalom, vrlo slično se ponašaju kao i probošnjačka “trojka” koju čine SDP BiH, Naša stranka te Narod i pravda. Tako se očito prosrpska “trojka” preplašila reagiranja iz Republike Srpske da bi njihov potez mogao biti proglašen izdajničkim ako pristanu na uspostavu još jedne državne institucije. Jednako kao što se svako malo pokoleba probošnjačka “trojka” pa čak i oko svog prijedloga Zakona o Sudu prema SDFA i bliskoj javnosti. I to nedugo nakon što je upravo prijedlog zakona Predraga Kojovića kritizirala Misija OESS-a.

Odluka o odbijanju Zakona o Sudu BiH upućuje na duboke političke podjele koje vladaju unutar političkog spektra BiH. Iako su predložene promjene bile usklađene s predstavnicima srpske političke scene, među kojima se nalaze i lideri srpske “trojke”, zakon nije prošao zbog političkih razloga. Slično ponašanje može se primijetiti i među probošnjačkom “trojkom”, koja je, iako podržava reforme u načelu, u nekoliko navrata podložna političkom pritisku svojih birača. Istup Misije OESS-a, koja je istaknula kako pravosudna reforma treba voditi uspostavi sudskog tijela s nadležnostima vrhovnog suda, koje će imati ovlasti da dosljedno tumači i primjenjuje zakone i usklađuje sudsku praksu na svim razinama pravosudnog sustava u BiH, ipak je obeshrabrila srpsku oporbu.

Političke kalkulacije

Iako je jasno da BiH mora nastaviti raditi na pravosudnoj reformi kako bi zadovoljila EU kriterije, političke stranke unutar BiH i dalje kalkuliraju s ključnim pitanjima. BiH, kako je to istaknuo ministar Bunoza, ima prigodu ispraviti promašene i populističke politike te krenuti prema ispunjavanju EU normi. A to sigurno neće biti moguće ako političari iz probošnjačkih i srpskih oporbenih stranaka budu kukavice kojima je važniji vlastiti rejting među bošnjačkim odnosno srpskim biračkim tijelom od interesa cijele zemlje, triju naroda i svih građana u njezinoj europskoj perspektivi. Ove riječi ministra Bunoze jasno ukazuju na političke prepreke koje BiH mora prevladati kako bi ostvarila svoju europsku perspektivu. Stranke koje opstruiraju zakonodavne reforme čine to iz političkih razloga, zanemarujući šire interese zemlje i njezine europske integracije.

Iako je reforma pravosudnog sustava od ključne važnosti za daljnje napredovanje BiH na putu prema EU, političke stranke koje kalkuliraju sa zakonima i reformama stvaraju nepremostive prepreke za demokratski razvoj i pravnu stabilnost zemlje. Posljedice ovog političkog kalkuliranja su jasne. BiH će teško moći ispuniti sve uvjete za članstvo u EU ako se nastave opstrukcije ključnih reformi, osobito onih koje se odnose na pravosudni sustav. Srpska i probošnjačka “trojka” koriste zakone kao političke alate, što znači da će politička stabilnost zemlje, kao i njezin europski put, biti ugroženi sve dok se ne donesu odgovorne i dugoročne odluke koje neće biti motivirane samo pokušajem smjene aktualne koalicije, bez stvarnih reformi.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo