Gdje su sve američke baze na Bliskom istoku, koje bi Iran mogao gađati napadne li SAD podzemno postrojenje Fordow

Američki predsjednik Donald Trump napustio je noćas priječasno sastanak najmoćnije skupine zemalja, G7, u Kanadi kako bi se posvetio nečemu „jako važnomu“, kako je izjavio. Nagađa se da je riječ o donošenju odluke o (ne)bombardiranju iranskoga podzemnog postrojenja za obogaćivanje uranija i eventualnu proizvodnju nuklearne bombe, Fordow. Postrojenje je ukopano duboko u planini, a vojni stručnjaci procjenjuju da bi do te dubine mogla doprijeti i postrojenje uništiti ili bitno oštetiti samo američka super-bomba (iako ni to nije nimalo sigurno) bačena iz zrakoplova B2. No takav potez imao bi brojne teško predvidive reperkusije, a jedna je od njih ta da iranske oružane snage napadnu američke baze u zaljevskim zemljama te brodove koji plove po Perzijskom zaljevu i okolnim morima. Što bi značilo ulazak SAD-a u izravne sukobe s Iranom, koji bi nosili mjeru nepredvidivosti i pogibelji za američke vojnike te rizike za kapacitete kojima raspolažu. Gdje su sve američke baze i koliko je u njima vojnika? 

https://edition.cnn.com/2025/06/17/middleeast/iran-fordow-nuclear-site-latam-hnk-intl

Izraelski napad na Iran naišao je na pomalo neočekivanu potporu ili ogluhu u brojnim vladama, što u kombinaciji s izraelskim uspjesima u ovladavanju iranskim zračnim prostorom te prethodnom iranskom tvrdokornošću može ohrabriti SAD. Iako predsjednik Trump tvrdi da Sjedinjene Američke Države nisu dale službeno odobrenje za izraelske napade, iranski dužnosnici izravno optužuju SAD za potporu izraelskim akcijama – i napadačkima i u obrani ozemlja Izraela od iranskih raketa i dronova. Oni upozoravaju i da bi se američke baze u regiji mogle naći na ciljniku ako Washington nastavi s izravnom ili neizravnom pomoći izraelskoj strani.

Najnovije vijesti odnosno procjene u medijima  govore pak da bi Izrael mogao i bez SAD-a, svojim vlastitim oružjem, uništiti podzemno središte Fordow. No ni to zacijelo ne bi bilo bez ‘kumovanja’ SAD-a, što bi Iran mogao iskoristiti kao casus belli, odnosno kao kap koja je prelila čašu podnošenja američke potpore Izraelu.

Osim napada na Fordow, spominje se i neka još nepoznata opcija učinkovita i zastrašujućeg napada na Teheran ili na koji drugi  cilj. Izrael je jutros pozvao stanovnike da napuste iransku metropolu, a to je danas ponovio i D. Trump. Svi se pitaju što se to “veliko” upravo ‘kuha’. Iran je gotovo  obezglavljen, Izrael ponovno prijeti da će likvidirati i vrhovnog vođu, ajatolaha Hamenija. A koliko je Iran i dalje sposoban za ozbiljno i učinkovito vojno suprotstavljanje Izraelu i eventualno SAD-u, teško je procijeniti, iako se po dosadašnjim zbivanijma čini da Iran gubi ovaj rat, kako je izjavio i D. Trump.

Gdje su američke baze?

Po podatcima EU-ove promišljaonice (think tank), Vijeća za vanjske odnose, američke snage imaju 19 vojnih baza različiteg ranga i namjene raspoređenih diljem Bliskog istoka. Od toga, osam je baza stalnog karaktera, a smještene su u ovim državama: Kuvajt; Bahrein; Egipat; Irak; Jordan; Katar; Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE); Saudijska Arabija.

Najveći broj njih nalazi se u Kuvajtu – njih pet, no samo jedna stalna. Jedna od njih jest Arifjan, baza izgrađena g. 1999., koja služi kao operativno središte za američke snage na Bliskom istoku.

Pojedinačno najveća i strateški najvažnija američka vojna baza na Bliskom istoku jest Al Udeid u po površini nevelikom Katru, u kojoj je stacionirano oko 10.000 vojnika. Katar je zemlja smještena na poluotoku nasuprot Iranu u Perzijskom zaljevu.

U Bahreinu, minijaturnoj državici na otoku u blizini Katra, u bazi Jufair (nekada britanskoj pomorskoj luci) nalazi se oko 9.000 američkih vojnika, a riječ je o najvećoj američkoj pomorskoj bazi u cijeloj toj regiji.

Tu su i važne baze poput Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Irbil (Erbil) u Iraku, koje također imaju važnu ulogu u regionalnoj vojnoj infrastrukturi SAD-a te, podalje, u Turskoj i u Džibutiju, državici veličine pola Hrvatske na ulazu iz Adenskoga zaljeva u Crveno more, s afričke strane, nasuprot hutijevskom dijelu Jemena, dok su američke postrojbe prisutne i u Omanu, državi istočno od Jemena, a jedna, privremena i ilegalna, baza nalazi se u Siriji, kao zaostatak američke intervencije u zbivanja u Siriji za vrijeme građanskog i zamjenskog rata tijekom prošlog desetljeća.

Procjenjuje se da je diljem bliskoistočne regije raspoređeno između 40.000 i 50.000 američkih vojnika. Posljednjih mjeseci onamo su stizala i stižu pojačanja, među kojima i treći nosač zrakoplova, koji je na izvanrednom putovanju prema Bliskom istoka iz područja Indo-Kine, iako je trebao protokolarno biti u posjetu Vijetnamu.

Council for foreign relations/Hrvatsko nebo