Izraelska verzija ‘paukove mreže’: Godinama pripremali udar, iznenadili ‘paklenim planom’ u samom srcu Irana
Vrijeme:2 min, 49 sec
Izraelski sigurnosni izvor otkrio je zapanjujuće detalje tajne operacije duboko u iranskom teritoriju. Akcija, kodnog imena “Lavlja sila”, uključivala je višegodišnje planiranje i kombinaciju napada iz zraka, s tla te aktivaciju skrivenih sustava unutar Irana.
Dramatični novi detalji opsežnog izraelskog udara na stratešku infrastrukturu duboko u Iranu otkrivaju jednu od najsofisticiranijih vojnih operacija posljednjih godina. Akcija, kodnog imena “Am KeLavi”, odnosno “Lavlja sila” pripremana je godinama kroz usku suradnju Izraelskih obrambenih snaga (IDF), obavještajne agencije Mossad i izraelske obrambene industrije. U sklopu priprema, IDF i Mossad su prikupili detaljne obavještajne dosjee o visokim iranskim obrambenim dužnosnicima i nuklearnim znanstvenicima, kako bi postigli precizne udare. Naime, paralelno s time je pokrenuta i prikrivena kampanja s ciljem neutralizacije iranskog strateškog raketnog arsenala, kombinirajući zračne napade i tajne operacije na samom terenu.
Nadalje, ono što ovu akciju čini jedinstvenom jest primjena taktike koja neizbježno podsjeća na ukrajinsku “paukovu mrežu”, gdje se napadi izvode iz neočekivanih smjerova koristeći nekonvencionalna sredstva. U ovom slučaju, Mossad je tajno implementirao napredne napadačke tehnologije unutar civilnih vozila diljem Irana, prenosi Israel National News. U trenutku kada je operacija započela, te skrivene platforme lansirale su snažne projektile koji su uništili dodijeljene ciljeve. U napadu su tako uništene ključne komponente iranske protuzračne obrane. Na taj način neutralizirana je prijetnja izraelskim zrakoplovima i stvorena je potpuna pomutnja u iranskim obrambenim redovima, koji su očekivali napad isključivo iz zraka.
Kao drugi krak ove složene operacije, Mossad je uspostavio tajnu bazu dronova krcatih eksplozivom, koji su prokrijumčareni u Iran mnogo prije samog udara. Tijekom izraelske ofenzive, ovi dronovi lansirani su prema lanserima iranskih raketa zemlja-zemlja smještenima u bazi Esfajabad u blizini Teherana. Ta lokacija smatrala se jednom od najvećih strateških prijetnji kako izraelskim vojnim, tako i civilnim ciljevima. Dronovi su uspješno uništili lansere, čime je eliminirana izravna opasnost za Izrael.
Cjelokupna operacija uključivala je i treći, jednako kompleksan sustav. Specijalne jedinice Mossada infiltrirale su se u središnji Iran i unaprijed pozicionirale precizno navođene oružane sustave u neposrednoj blizini iranskih bitnica protuzračnih raketa (SAM). Dok su izraelske zračne snage pokretale svoj napad, ti su sustavi na tlu istovremeno aktivirani, izvodeći precizne udare na ključne ciljeve s iznimnom točnošću. Ironično, Iran je u prošlosti koristio termin “paukova mreža” kako bi opisao navodnu ranjivost izraelske obrane, no čini se da je Izrael sada preuzeo i usavršio tu taktiku za vlastite ofenzivne svrhe. Visoki izraelski izvor naglasio je kako je misija “zahtijevala hrabro i sofisticirano planiranje, revolucionarno strateško razmišljanje i zamršenu obmanu”, zadavši bolan udarac strateškim sposobnostima Teherana.
Podsjetimo, u petak je Izrael izveo zračne udare na ciljeve u Iranu, nakon čega je Teheran odgovorio lansiranjem više od stotinu dronova prema izraelskom teritoriju. Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei, tom je prilikom poručio da će Izrael zbog svojih poteza biti “strogo kažnjen”. Daljnja sposobnost Irana da uzvrati ovisi u velikoj mjeri o njegovim raketnim kapacitetima.
Prema izvješću “Vojna ravnoteža 2025.” koje je objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS), zračne snage Korpusa islamske revolucionarne garde raspolažu s više od 100 lansera balističkih projektila srednjeg dometa, čiji doseg prelazi 1000 kilometara – što ih čini sposobnima za napade na Izrael. Iranski arsenal uključuje i rakete na čvrsto i na tekuće gorivo, pri čemu potonje mogu nositi bojeve glave težine do 1200 kilograma, u usporedbi s oko 500 kilograma kod raketa na čvrsto gorivo, navodi CNN pozivajući se na analizu Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
