EU policajci dolaze na granice, BiH postala dio europske sigurnosne arhitekture
Vrijeme:4 min, 12 sec
Pripadnici Granične policije BiH, koji ulažu nadljudske napore u osiguranje granice, a poglavito one koja je podložna migrantskom pritisku te koja zahtijeva znatno veći broj službenika koji će nadzirati područje geografski iznimno zahtjevno, od sada će na raspolaganju imati i podršku Europske unije, odnosno Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu čiji će pripadnici, po potrebi, pojačavati kadrovske kapacitete bosanskohercegovačke strane, ali i pružati potporu kroz korištenje materijalno-tehničkih sredstava, piše Večernji list BiH.
Kruna procesa pregovaranja jučerašnji je događaj u Bruxellesu tijekom kojega su predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i povjerenik za unutarnje poslove i migracijska pitanja Magnus Brunner potpisali sporazum s Frontexom. U političkom smislu događaj je dokaz kako unutar BiH, krizi unatoč, postoji jasno izražena spremnost za nastavak EU puta, a u onom strateškom smislu BiH ovime postaje dio sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe.
Značaj podrške
Potpisivanje sporazuma između Europske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu provodi u Bosni i Hercegovini višestruko je važan iskorak na europskom putu BiH jer, uz ispunjavanje jednog od EU uvjeta, Bosna i Hercegovina postaje vjerodostojan partner u osiguravanju vanjskih granica EU i svojoj ulozi u sveukupnoj sigurnosnoj arhitekturi EU-a i europskog kontinenta.
Na bilateralnom sastanku upriličenom nakon svečanosti potpisivanja predsjedateljica Krišto i povjerenik Brunner razgovarali su o aktualnim sigurnosnim izazovima u EU, kao i pitanjima ilegalnih migracija, osobito na prostoru naše regije i jugoistočne Europe.
O važnosti sporazuma govorio je i šef Izaslanstva EU-a u BiH Luigi Soreca, poručivši kako je Bosna i Hercegovina napravila važan korak naprijed na putu prema EU. U onom operativnom dijelu sporazum će, objasnio je Soreca, omogućiti Frontexu da u Bosnu i Hercegovinu rasporedi službenike s izvršnim ovlastima kako bi podržali vlasti BiH u njihovim operacijama upravljanja granicama.
Podsjetio je kako je Europsko vijeće 21. ožujka 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se ispune potrebni koraci. Jedan od tih koraka uključuje “napredak u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama”. Potpisivanje ovog sporazuma jasan je odgovor na ovaj zahtjev i označava, poručio je, prekretnicu na putu Bosne i Hercegovine prema europskim integracijama.
Naravno, potpisivanje dolazi i kao politički uspjeh i dokaz kako se u BiH stvari mogu pomaknuti naprijed, a u tom kontekstu šef izaslanstva Unije naglasio je kako ovaj korak ima poseban značaj jer dolazi u vrijeme kada je BiH upala u duboku političku krizu koja je, nažalost, gotovo zaustavila napredak u integraciji u EU.
Podsjetio je na dinamiku pregovora koji su prvo iziskivali angažman na političkoj razini za njihovo započinjanje, zatim su zahtijevali od pregovaračkog tima BiH (u sastavu od dvanaest članova uime devet različitih institucija sa svih razina vlasti) da prevladaju neslaganja i postignu konsenzus o kompromisnim rješenjima tijekom detaljnih pregovora s Komisijom te su u konačnici zahtijevali od Vijeća ministara i Predsjedništva BiH da odobre ishode pregovora i daju “zeleno svjetlo” za potpisivanje sporazuma, i to u politički izazovnim vremenima.
Upravo je to još jedna potvrda, smatra Soreca, da BiH, unatoč svim svojim kompleksnostima, ima kapacitete za iskorake naprijed onda kada za to postoji dovoljno političke volje.
– Nadam se da ćemo svjedočiti istoj takvoj političkoj volji i za nekolicinu preostalih koraka koje BiH treba preuzeti prije organiziranja prve Međuvladine konferencije – poručio je prvi čovjek EU-a u BiH.
O značaju potpisivanja sporazuma s Frontexom dovoljno govore i podaci o dužini granične linije, kao i broju ljudi koji su trenutačno angažirani. Poslovi graničnih provjera obavljaju se na 86 graničnih prijelaza, od kojih je 59 međunarodnih i 27 pograničnih, dok je sama dužina granične linije 1600 km, od čega najviše ide na kopnenu granicu. Granična policija BiH sastoji se od šest regionalnih ureda i 26 postrojbi na mjesnoj razini koje kontroliraju i nadziru oko 1600 kilometara državne granice. Vijeće Europske unije krajem siječnja ove godine donijelo je odluku koja EU omogućuje da s Bosnom i Hercegovinom potpiše sporazum o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Zahvaljujući tom sporazumu EU i BiH moći će organizirati zajedničke operacije, u kojima će sudjelovati službenici graničnog nadzora iz Frontexa i iz BiH. To znači i da će Frontexovi timovi za upravljanje granicama moći biti raspoređeni u Bosnu i Hercegovinu i da će Frontex moći pomagati BiH u upravljanju migracijskim tokovima, suzbijanju nezakonitog useljavanja i borbi protiv prekograničnog kriminala.
Nužnost reformi
Nakon svečanosti potpisivanja sporazuma s Frontexom predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sastala se s povjerenicom za proširenje EU Martom Kosom, a tom prilikom Krišto je istaknula važnost nastavka snažne suradnje institucija BiH i EU oko ključnih segmenata koji će vratiti dinamiku napretka i reformi u najvažnijim pitanjima, kao i konačnog postizanja rješenja oko Plana rasta. Kroz dijalog svih političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda moguće je napraviti racionalan okvir koji će dovesti do održivog rješenja. Povjerenica Kos dala je punu potporu predsjedateljici Krišto da na čelu s njom Vijeće ministara BiH nastavi predano raditi uz što skorije postizanje konsenzusa po svim pitanjima. Predsjedateljica Krišto zahvalila je povjerenici Kos te je pozvala u posjet BiH.
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
