Može li Kanada zamijeniti Kinu kod opskrbe rijetkim rudama?

Kina je to najavila još 4. travnja, a sada je to i učinila: prema izvještaju New York Timesa, Peking obustavlja izvoz šest rijetkih ruda koje se u potpunosti prerađuju u Kini. Također, specijalni magneti od rijetkih metala, koji su posebno snažni i od kojih se 90% proizvodi u Kini, više se neće izvoziti.

Ove sirovine i specijalni magneti nužni su za ključne high-tech sektore, poput automobilske industrije, robotike, ali i za vojnu opremu kao što su dronovi ili rakete.

Kina radi na sistemu regulacije prema kojem će tvrtke morati podnijeti zahtjev za dobivanje dozvole kako bi mogle pristupiti određenim sirovinama. Ova drastična mjera ne pogađa samo Sjedinjene Američke Države, već i Europu. Ovisnost o Kini kada su u pitanju kritične sirovine poznata je već godinama i dovela je do globalne utrke za sigurnim izvorima sirovina.

Kritične sirovine iz SAD-a

Europa se, osim toga, mora suočiti sa činjenicom da je i SAD postao faktor rizika. Europska unija uvozi određene kritične sirovine i iz SAD-a. Tako, naprimjer, oko dvije trećine berilija koji se koristi u EU-u dolazi iz Sjedinjenih Država. Berilij se u EU-u smatra strateškom sirovinom.

Osim toga, EU je 2024. godine gotovo 70% svojih potreba za kobaltnim proizvodima, oko 60% legura bakra i srebrnog praha, te gotovo polovicu koncentrata molibdena uvozio iz SAD-a. Sve ove sirovine se, prema Njemačkoj agenciji za sirovine (DERA), smatraju kritičnim.

Helij, galij, titan, i u manjoj mjeri rijetke rude, također se uvoze iz SAD-a, izjavila je Inga Carry iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) za Deutsche Welle. Ove sirovine EU klasificira kao strateške. „Osim toga, uvozimo i relativno velike količine koksa iz SAD-a. To znači da je SAD važan dobavljač za neke sirovine“, kaže Carry.

I u Kanadi ima mnogo kritičnih sirovina

Zbog najnovijih kineskih restrikcija nužno je pronaći alternativne izvore. Mnogi se sada okreću Kanadi, zemlji s dugom rudarskom tradicijom. Oko polovice svih burzovno kotiranih rudarskih tvrtki na svijetu ima sjedište u Kanadi. U otprilike 200 rudnika eksploatiraju se različiti minerali i metali, mnogi od njih su klasificirani kao kritične sirovine – a moglo bi ih biti i još više.

Kada su u pitanju rijetke rude, Kina je trenutno najveći proizvođač, ali prema navodima kanadske vlade, najveća poznata nalazišta rijetkih ruda nalaze se upravo u Kanadi.

Neke od kritičnih sirovina, poput koksa ili nikla, tamo se već eksploatiraju u komercijalnim količinama i djelimično izvoze, kaže Carry. „Za druge sirovine, koje i sama Kanada smatra kritičnima, postoji plan za povećanje proizvodnje – ali najprije s ciljem da se zadovolje vlastite potrebe“, dodaje ona. Zbog toga EU ne može baš očekivati da će moći kratkoročno kupovati te sirovine iz Kanade.

Dugotrajne pripreme, puno novca

Uz to, projekti vezani za eksploataciju sirovina imaju veoma duge pripremne faze, objašnjava Matthias Wachter iz Saveznog udruženja njemačke industrije (BDI). “Od planiranja i dobivanja dozvola do početka vađenja sirovina u prosjeku treba oko 15 godina”, kaže on.

„Međutim, pretpostavljam da bi u Kanadi to moglo ići brže, jer se mnoge od tih sirovina već sada kopaju. Osim toga, neke kanadske provincije su već najavile ubrzanje rudarskih projekata u kontekstu trgovinskog spora s Trumpom“, napominje Wachter.

Dodatni aspekt je činjenica da su projekti rudarske eksploatacije skupi i rizični. A nepredvidivo ponašanje američkog predsjednika Trumpa stvara nesigurnost na svjetskim tržištima – što odbija investitore. U nesigurnim vremenima, spremnost tvrtki na ulaganje značajno opada.

Kineski utjecaj u Kanadi

U posljednja dva desetljeća mnoge rudarske projekte u Kanadi financirale su kineske firme. Državne kineske tvrtke su glavni dioničari u dvije najveće rudarske korporacije. Prema navodima Zaklade za znanost i politiku (SWP), kineska firma Shenghe je nedavno kupila udjele u jedinom kanadskom rudniku rijetkih ruda.

A kineska firma Sinomine upravlja jednim od dva kanadska rudnika litija u pokrajini Manitoba. Sirovina dobivena tamo potom se izvozi u Kinu na daljnju preradu. Osim toga, Sinomine od 2019. upravlja i jedinim rudnikom cezija u Sjevernoj Americi i Europi, a također se bavi i njegovom preradom, što mu omogućava potpunu kontrolu nad lancem snabdijevanja i cijenama sirovine, tvrde u SWP-u.

Kina izbacuje konkurenciju s tržišta

„Posebno se prerada često odvija u Kini – već i zbog toga što je vrlo energetski intenzivna i često štetna za okoliš“, kaže Wachter. „Uz to, Kina provodi ciljanu politiku cijena i odabira lokacija kada su u pitanju kritične sirovine.“

U Kini su rudarstvo i prerada pod državnom kontrolom, a nude se cijene koje nekineskim rudarskim projektima otežavaju da komercijalno uspiju, kaže Wachter. Kao posljedica, mnoge zapadne kompanije su se morale povući iz sektora sirovina.

Kanadska vlada potiče domaće rudarstvo

Ali, Kanada želi postati neovisnija o drugim zemljama. Od kraja 2022. godine strane investicije u projekte vezane za kritične sirovine moraju se provjeriti s aspekta nacionalne sigurnosti. Osim toga, kanadska vlada je primorala tri kineske rudarske firme da prodaju svoje udjele u dva kanadska poduzeća za istraživanje litija.

Istovremeno, Kanada ulaže novac i nudi porezne olakšice kako bi potaknula domaću proizvodnju sirovina. Ipak, većinu investicija i dalje moraju osigurati privatne tvrtke, naglašava Inga Carry.

SAD i Kanada usko povezani

Već za vrijeme prvog Trumpovog mandata Kanada je željela postati neovisnija o SAD-u. Ali dogodilo se suprotno. „Vrlo mnogo sirovina koje se eksploatiraju u Kanadi, potom se prerađuju u SAD-u ili se direktno izvoze tamo. Kanada je najveći snabdjevač sirovinama za SAD”, kaže njemačka analitičarka.

U kontekstu trgovinskih sporova može se očekivati da će kanadski proizvođači sada više gledati prema europskom tržištu, smatra Carry. „Posebno kada su u pitanju sirovine koje su dosad izvozili u SAD, a za koje sada traže alternativna tržišta.“ Međutim, Kina je uspjela izgraditi kvazimonopol za mnoge kritične sirovine i ni EU ni Kanada ne mogu u skorije vrijeme postati samodostatne.