Starmer: „Koalicija voljnih“ načinit će planove za zaštitu Ukrajine tijekom primirja, bude li ono dogovoreno

Britanski premijer Keir (Kir) Starmer izjavio je u subotu da Rusija mora prestati napadati Ukrajinu i pristati na prekid paljbe, obećavajući da će „koalicija voljnih” zapadnih zemalja izraditi planove za zaštitu Ukrajine od potencijalnih kršenja prekida paljbe bude li primirje dogovoreno. Na konferenciji za novinare nakon virtualnog sastanka (putem interneta) s čelnicima iz 25 drugih zemalja i entiteta, Starmer je rekao da Putinov odgovor “da, ali” na američki prijedlog o prekidu paljbe “nije dovoljan”.

“Ako je Putin ozbiljan u pitanju mira, vrlo je jednostavno: mora zaustaviti svoje barbarske napade na Ukrajinu i pristati na prekid paljbe”, rekao je Starmer tijekom video-konferencije, na kojoj su sudjelovali čelnici mnogih europskih zemalja te Kanade, Australije i Novog Zelanda, ali ne i SAD-a.

Dok se Rusija, SAD i Ukrajina raspravljaju o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa za trenutni prekid vatre u trajanju od 30 dana, Starmer je rekao da zapadne države moraju održati pritisak na Moskvu i biti spremne “braniti” mirovni sporazum. “Pojačat ćemo obranu i oružane snage Ukrajine te biti spremni angažirati se kao ’koalicija voljnih’ u slučaju mirovnog sporazuma, da pomognemo da se Ukrajina osigura na kopnu, na moru i na nebu”, rekao je on poslije sastanka, kako je izvijestio RFE.

“Osjećam da će prije ili poslije morati doći za stol i upustiti se u ozbiljnu diskusiju”, rekao je Starmer o Putinu i dodao: “Ne možemo sjediti i jednostavno čekati da se to dogodi. Moramo nastaviti gurati naprijed, ići naprijed i pripravljati se za mir, i to za mir koji će biti siguran i koji će trajati”. Dodao je da će se vojni predstavnici “koalicije voljnih” sastati 20. ožujka da bi postavili “snažne planove kako bi žurno stali iza mirovnog sporazuma”.

Velika Britanija, Francuska i druge zemlje rekle su da bi mogle poslati mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne sporazum o prekidu vatre.

Starmer je pozvao Washington da ponudi sigurnosno zaleđe (backstop) tim snagama kako bi se odvratili mogući dalji ruski napadi. Poslije video-konferencije, on je istaknuo da je potpora SAD-a ključna, rekavši: “Bio sam jasan da se to treba učiniti u suradnji sa SAD-om”. „Razgovaramo sa SAD-om na dnevnoj bazi”, rekao je zatim, dodajući da se njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost u subotu vratio iz SAD-a.

“Ako Rusija napokon dođe za stol, onda moramo biti spremni nadgledati prekid paljbe kako bismo osigurali da je to ozbiljan i trajni mir”, naveo je Starmer u priopćenju. “Ako to ne učine, morat ćemo napregnuti sve snage kako bismo pojačali ekonomski pritisak na Rusiju e da bismo osigurali kraj ovog rata”.

Poslije video konferencije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je zapadne pristaše Ukrajine da iznesu “određeno stajalište o sigurnosnim jamstvima”, koje bi se odnosilo i na potencijalne vojne snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini. “Mir će biti pouzdaniji s europskim kontingentima na terenu i s američkom stranom kao potporom”, napisao je on na mreži X.

Poslije razgovora sa Starmerom u petak, francuski predsjednik Emmanuel Macron također je rekao da Rusija mora prihvatiti prijedlog o prekidu paljbe.

Ukrajina je pristala na prijedlog o prekidu paljbe na sastanku visokih američkih i ukrajinskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji 11. ožujka. Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff poslije je o tomu razgovarao s Putinom u Moskvi.

Putin je u četvrtak rekao da se Rusija slaže s idejom o prekidu paljbe, ali je dodao da “postoje nijanse” i da dogovor “treba dovesti do dugoročnog mira i eliminirati osnovne uzroke ove krize”. Po njegovim riječima, pitanja koja se moraju riješiti obuhvaćaju i ono što se događa u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje ukrajinske snage posljednjih tjedana gube teritorij koji su zauzele u iznenadnom upadu prošlog kolovoza, i tko bi mogao nadgledati prekid paljbe. Rusija je priopćila da bi raspoređivanje NATO-ovih trupa odnosno trupa država članica NATO-a u Ukrajini bilo neprihvatljivo, čime je dovela u pitanje zapadne planove za potencijalno raspoređivanje snaga.

Pored toga, Putinovo spominjanje “osnovnih uzroka” sugerira da bi Rusija mogla tražiti sporazum o nekoliko svojih dugotrajnih zahtjeva, kao što su ukrajinska posvećenost neutralnosti, ograničenja veličine i snage ukrajinske vojske, pa i povlačenje NATO-ovih snaga iz zemalja bivšega Varšavskog pakta.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je poslije Witkoffova sastanka s Putinom da je Moskva “oprezno optimistična” i da su Trumpu prenesene “sve informacije” o stajalištu Rusije.

U postu na društvenim mrežama, Trump je rekao da su razgovori bili “veoma dobri i produktivni… i da postoje veoma dobre šanse da se ovaj užasni, krvavi rat konačno okonča”.

No ukrajinski predsjednik Zelenskij u petak je optužio Kremlj da pokušava da “komplicirati i odugovlačiti proces”. “Rusija je jedina strana koja želi da se rat nastavi i da diplomacija propadne”, napisao je on na mreži X.

Ukrajina je također zanijekala Putinovu tvrdnju da su ukrajinske snage “izolirane” u Kurskoj oblasti i da nemaju drugog izlaza osim predaje ili smrti. “Naše trupe nastavljaju zadržavati ruske i sjevernokorejske grupacije u Kurskoj oblasti”, napisao je Zelenskij u postu na X u subotu. “Nema opkoljavanja naših trupa”. Dodao je da se ruske snage nagomilavaju u blizini, navodeći da se vjerojatno pripravljaju za napad na ukrajinsku Sumsku oblast, koja graniči sa Kurskom oblasti, dodajući: “Svjesni smo toga i suprotstavit ćemo se tomu”.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je u petak da su izvještaji o “navodnom ’opkoljavanju’ ukrajinskih postrojba…u Kurskoj oblasti lažni i izmišljeni”, dodajući: “Nema prijetnje od opkoljavanja naših postrojba”.

Trump je privođenje kraju rata postavio kao jedan od svojih glavnih aktualnih vanjskopolitičkih ciljeva. On je nazvao telefonski Putina nekoliko tjedana pošto je preuzeo dužnost u siječnju, a potom je poslao visoke dužnosnike da se sastanu s ruskim kolegama u Saudijskoj Arabiji.

Usred nastojanja za mir, nastavljeni su i s jedne i s druge strane zračni napadi, osobito bespilotnim letjelicama, ali i raketama, i žestoke borbe na terenu.

Najveći ukrajinski privatni dobavljač električne energije, DTEK, priopćio je u subotu da su ruski zračni udari nanijeli “znatnu” štetu energetskim objektima u Dnjepropetrovskoj i Odeskoj oblasti i da su neki potrošači na tim područjima ostali bez struje.

RFE/Hrvatsko nebo