Europske snage teško će jamčiti mir Ukrajini bez američke potpore

Stručnjaci kažu da bi slanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu moglo prenapregnuti i oslabiti NATO-ove sposobnosti za vlastitu obranu te da bi misija ipak trebala američku potporu.

Premda američki vojnici na terenu možda neće biti potrebni, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i u konačnici nuklearnog oružja bit će ipak ključno.

„Nisam siguran da će bilo kakvo sigurnosno jamstvo biti sto posto vjerodostojno protiv agresivnog i nacionalističkog Putina ako na neki način ne bude uključivalo Amerikance”, rekao je Mark Lyall Grant, britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost za vrijeme prvog Trumpovog mandata.

Europski dužnosnici rekli su također da bi samo američko jamstvo štitilo europske mirovne snage i odvratilo Rusiju od bilo kakvog budućeg napada na Ukrajinu.

Američki predsjednik Donald Trump prošli je tjedan šokirao Europljane dogovorivši bilateralne mirovne pregovore s Rusijom, koji su počeli u utorak u Rijadu, a američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je saveznicima da „bilo kakvo sigurnosno jamstvo mora imati potporu sposobnih europskih i neeuropskih snaga.”

Jasno je dao do znanja da američke vojnike neće slati u Ukrajinu.

Na hitnom sastanku u Parizu u ponedjeljak, europski čelnici ostali su podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, plana o kojem su neke europske nacije počele raspravljati prošle godine na inicijativu Francuske.

Takve snage povećale bi rizik od izravnog sukoba s Rusijom i bile bi teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog donacija Ukrajini i koje su navikle jako se oslanjati na američku potporu u važnim misijama.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je u ponedjeljak da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu, ali i da će za to biti potrebna američka potpora.

Bi li europske snage u Ukrajini oslabile NATO?

Stručnjaci upozoravaju da bi slanje velikih europskih snaga u Ukrajinu moglo oslabiti sposobnost NATO-a da se brani od rastuće prijetnje Rusije jer bi zaustavljanje sukoba omogućilo ruskoj ratnoj ekonomiji da brzo obnovi vojne zalihe.

Neki također dvoje hoće li europske zemlje, koje teško podižu razinu vojne spremnosti nakon desetljeća relativnog mira od završetka Hladnog rata, moći dovoljno brzo okupiti postrojbe spremne za borbu, osobito ako se od njih bude očekivalo da nadziru više od 2000 kilometara dugu liniju razdvajanja od Rusije i Bjelorusije.

Claudia Major, analitičarka njemačkog think tanka SWP-a, smatra da je to jedva izvedivo.

Procjenjuje se da bi trebalo od 40.000 do 150.000 vojnika, uz ukrajinske snage, rekla je za njemačku televiziju ARD u ponedjeljak.

Usporedbe radi, NATO-ove mirovne snage na Kosovu počele su s 48.000 vojnika 1999., osiguravajući teritorij površine 11.000 kilometara četvornih, a Ukrajina je gotovo 55 puta veća od toga.

„Europljani nemaju te snage u ovome trenutku osim ako ne oslabe vlastitu obranu ili planiranu obranu Baltika, na primjer, što je očito kontroverzno”, rekla je.

„Istodobno, nemaju ključne sposobnosti u području izviđanja, protuzračne obrane ili zračnih napada, što ima samo SAD u dovoljnoj mjeri.”

Rusija protiv NATO-ovih mirovnih snaga

Michael Kofman, viši znanstveni suradnik Zaklade Carnegie, rekao je da bi raspoređivanje triju brigada od 3000 do 5000 vojnika u bilo kojem trenutku moglo biti dovoljno da se osigura četiri do pet sektora bojišta gdje su borbe bile koncentrirane.

Uobičajene rotacije radi odmora i obuke utrostručile bi broj potrebnih vojnika na možda 50.000 „a da se ne ponište sve potrebe po postojećem regionalnom obrambenom planu”, objavio je na X-u.

„Ali te snage moraju imati bojne u blizini bojišta, a ne da lutaju na obuci u zapadnoj Ukrajini”, upozorio je, dodajući da bi takve postrojbe trebale biti mobilne.

„Važnije pitanje je što bi te snage trebale činiti i kako bi to odvraćalo (Rusiju)?”

Pita se i kakve bi vojne operacije mogle izazvati bilo kakvo rusko kršenje prekida vatre.

Neki stručnjaci smatraju da bi ukrajinskim snagama trebalo prepustiti da osiguravaju liniju razdvajanja, a sredstva odvraćanja bila bi izvan zemlje.

Hegseth nije izričito rekao da mirovne snage moraju biti stacionirane u Ukrajini, ali je jasno dao do znanja da neće biti obuhvaćene člankom 5 NATO-a o uzajamnoj obrani.

Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima u Rijadu u utorak da prisustvo bilo kakvih snaga iz država članica NATO-a u Ukrajini, pod bilo kakvom zastavom, nije prihvatljivo Rusiji.

Ali sredstvo odvraćanja izvan Ukrajine moglo bi pred Europljane postaviti drukčiju dilemu jer nemaju oružje srednjeg dometa koje bi moglo gađati ruske mete iz daljine u slučaju povrede prekida vatre.

A nemaju ni golem američki nuklearni arsenal koji je konačno sredstvo odvraćanja Rusije.-Hina

hrvatski-glasnik.com / Hrvatsko nebo