Paradiranje kroz ustanove velikih i malih generalnih sekretara (2)

Aktualni predsjednik Republike Hrvatske kaže kako je u drugom mandatu njegov predsjednički program tekst Ustava. To znači da bi ga trebao braniti i u duhu i u slovu, budući da povrh svoga objektivno nepostojećega programa „Prije nego preuzme dužnost, predsjednik Republike polaže svečanu zakletvu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu” (čl. 95 Ustava RH). Pogledajmo kako s ustavne razine stojimo s glasanjem (rikom, mijaukanjem, revanjem… – javljanjem, dakle, glasom ili zvukom) i glasovanjem (davanjem glasa na izborima ili kod donošenja odluka).

Ustav glasovanju daje stopostotni legalitet i legitimitet, glasanja nema

Uvidom u Ustav Republike Hrvatske ustanovit ćemo da se tekst Ustava obraća ljudima, a ne životinjama. Životinje Ustavu ne podliježu, ravnaju se nagonima, javljaju glasanjem. Ovako, dakle, stvar stoji na razini službenoga teksta Ustava: „Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem” (čl. 45). „Zastupnici glasuju osobno” (čl. 82). „Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina” i „Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova” (čl. 95). „Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju” (čl. 109). Ustav glasovanju daje stopostotni legalitet i legitimitet, glasanja nema, bez obzira na to što nakon 35 godina postojanja konstitutivnoga državnog akta netko to jako želi.

Glasanje Ustav ne poznaje. Ustav, ponavljam, priznaje jedino glasovanje. Hoćemo li slijedom navedene „preporuke” i „blage prednosti” promijeniti Ustav kako bi u nj ugradili glasanje generalnog sekretara, a izbacili glasovanje birača?! Tko će takvu ustavnu promjenu inicirati i čiji će demokratski legaliteti za nju glasovati? Oni iz SDP-a i(li) HDZ-a? Naime, ne smije se u demokratski uređenoj državi, osim u partijski ustrojenoj, dogoditi da Ustav rabi i propisuje jedno, a državna ustanova ili gen. sek. „blagu prednost” daju drugom. No, ako je generalnim sekretarima cilj neuređena i nestabilna država, onda treba ostaviti status quo. To se i dogodilo u „super-izbornoj godini”! Što je suprotno od „super”!

SDP izabrao, HDZ potvrdio, režimske Novosti objavile radosnu vijest

Tekst Ustava u startu otklanja dvojbe i glede ispravnoga pisanja e-glasovanja i e-glasanja, što je pametnomu dosta obrazloženo na poveznici (https://www.hkv.hr/kultura/osvrti-kultura/33175-glasati-ili-glasovati-na-izborima.html). Ovdje, prava i pravednosti radi, ne smijemo prešutjeti kako vlast pod Milanovićem i pod Plenkovićem, hrvatskome biračkome tijelu uskraćuje e-glasovanje i e-glasanje. Elektroničko glasovanje režimski je neprijatelj broj jedan kako doma tako i u „neprijateljskoj emigraciji”.

Bude li se u drugom mandatu Milanović držao Ustava kao svojega programa rada, morat će potaknuti najmanje javnu raspravu o tihom nametanju neustavnog glasanja umjesto ustavnoga glasovanja. Istina, time bi priznao vlastiti poraz kad je kao gensek (gen. sek.) izvršne vlasti postavio genseka u IHJJ. Mogao bi se izvući pa reći da je radio po veleumnom savjetu specijalnog mu savjetnika, kroatista i jezikoslovnog barda svjetskoga ugleda – S. Goldsteina. I na „kundak”-nagovor ministra Ž. Jovanovića. No, u svakom slučaju – nema promjene dok veliki generalni sekretari stoje iza malih. Kakav Ustav?! Važno je što misli vodeći gensek.

Objektivno je realno pretpostaviti kako se mali generalni sekretari posijani po društvenopolitičkoj areni i državnim ustanovama u nekom trenutku „historije pȍvēsti” ne će zadovoljavati samo arbitriranjem i davanjem preporuka, već bi mogli, povijest je učiteljica života, javno određivati, preporučivati, sugerirati i zapovjediti, nakon što izbace glasovanje, za koga glasati. A sve zbog neodgovornog davanja glasa na mjestu odlučivanja nekomu tko ga nije zavrijedio po pravu i pravdi, već samo na zakonu po kojemu „svatko može birati i biti biran”.

U takvim okolnostima svaki demokratski legitimitet može kao i godine 2016. veselo uskliknuti: „Upravo sam prije nekoliko mjeseci ponovno izabran na novi četverogodišnji mandat uz jednoglasnu potporu Upravnog vijeća i gotovo apsolutnu potporu kolega znanstvenika” (Željko Jozić: Šustar se silno kompromitirao – Portal Novosti). Sve je jasno – SDP daje „kurs”, HDZ potvrđuje zauzeti „kurs” SDP-a, a režimske projugoslavenske Novosti radosnu vijest urbi et orbi objavljuje (masno se oblizujući, dakako). The end.

Korak po korak do generalnog sekretara kroatistike, a onda dalje…

Ali, nije to sve. Na mrežnim stranicama IHJ i u znanstvenom životopisu ravnatelja pročitali smo da je dobitnik godišnje nagrade Hrvatskoga antropološkog društva (HAD), Medalje “Dragutin Gorjanović Kramberger” za godinu 2023. (http://ihjj.hr/stranica/nagrade-i-priznanja/25/,http://ihjj.hr/istrazivac/zeljko-jozic/27/).

Antropologija je znanost koja „proučava čovjeka, njegovu povijesnu i geografsku raširenost, zakonitosti koje mu uvjetuju biološki i duševni razvoj, načela njihova međuodnosa te društvene i kulturne fenomene različitih ljudskih zajednica…”. HAD je utemeljen godine 1977. i u njemu su združeni znanstveni i stručni djelatnici koji se bave znanstvenim i stručnim radom na području antropologije i srodnih znanstvenih disciplina. Društvo predvodi akademik Pavao Rudan, koji je istodobno i predsjednik Znanstvenoga vijeća za antropologijska istraživanja pri HAZU-u. Naravno da je u tom Znanstvenom vijeću za antropologijska istraživanja i antropolog dr. Željko Jozić (v. https://www.info.hazu.hr/znanstvena-vijeca/znanstveno-vijece-za-antropologijska-istrazivanja/). Moguće će, kako je krenulo, postati i, ne bio prvi, počasnim članom HAZU-a?! No, prije toga korak po korak morao bi dosegnuti i učvrstiti status generalnog sekretara kroatistike i antropologije.

Neobično je da u antropološkom Znanstvenom vijeću imamo kroatiste iz IHJ-a. Dosad nisam registrirao nijednoga antropologa u znanstvenim i upravnim jezikoslovnim vijećima. Godišnja se nagrada Medalja Dragutin Gorjanović Kramberger – „dodjeljuje za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj”. Ispada da osim zasluga u području kroatistike (npr. davanje prednosti glasanju nad glasovanjem ili što bržega „dijaloga i dogovora sa zajednicama nebinarnih osoba”) ravnatelj ima i znanstvena dostignuća u području antropologije, što mi je, ruku na srce, promaknulo, pa ću u idućim pasusima provjeriti o čemu je riječ. Nadam se da organizacija okruglih stolova na kojima ravnatelj katkad sudjeluje nije razlog za dodjeljivanje medalja u području antropologije. No, mirno i staloženo idemo redom.

Medalja bez objektivno postojećeg temelja?!

U okviru projekta Izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) IHJ-a objavljuju se terminološke zbirke koje nastaju kao rezultat prikupljanja i istraživanja hrvatskoga nazivlja. Jedno je od tih izdanja Hrvatsko antropološko nazivlje iz g. 2015. Među autorima pa i suradnicima tog priručnika nema jezikoslovnoga antropologa dr. Jozića. Zar i nakladnici knjiga dobivaju nagrade za znanstvena postignuća? On je, naime, predstavljen u tom izdanju samo kao osoba odgovorna za nakladnika. Provjerite na poveznici (https://www.academia.edu/34028363/Hrvatsko_antropolo%C5%A1ko_nazivlje ). K tomu, riječ je o izdanju iz g. 2015., a ne iz 2023. To dakle nije razlog za Medalju HAD-a za godinu 2023. Što onda jest?

Možda dobitnik Medalje ima iznimna znanstvena ostvarenja ili neki doprinos hrvatskoj antropologiji u nekim svojim člancima? HAD je suizdavač znanstvenoga časopisa “Collegium Antropologicum”. U drugom broju tog časopisa za g. 2023. (vol. 47., No 2., 2023.) predstavljeni su radovi institutskih znanstvenika koji su radili na sastavljanju rječnika antropološkoga nazivlja. Pogađate, zaslužnika Medalje među člankopiscima tog broja časopisa nema. Molim, provjerite (v. https://hrcak.srce.hr/en/broj/23942). Još je jedan razlog Medalji otpao. To znači otprilike ovo: Hrvatska rukometna reprezentacija ne bi mogla bez pokrića u dobivenim utakmicama dobiti srebrnu medalju na Svjetskom rukometnom prvenstvu. Mnogo pobjeda, znoja i truda donosi medalju i doček s Thompsonom na glavnom trgu.

Osim toga, čini mi se kako sastavljanje različitih rječnika pripada struci, a ne znanosti kojom se Institut treba baviti.

Bez obzira na sve to, možemo zaključiti kako je dr. Jozić osoba od iznimne važnosti za hrvatsku antropologiju. No, takav zaključak ipak ne bi odgovarao istini. U katalogu NSK-a od 53 bibliografske jedinice uz ime ravnatelja IHJ nijedna se ne odnosi na samostalni antropološki znanstveni rad. Provjerite, ako ne vjerujete. Sad kad ste provjerili morat ćemo se, i u formi i u sadržaju, suglasiti kako u narečenom slučaju ne možemo govoriti o tom da su posrijedi „iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj” u godini 2023. Bit će, nisam sto posto siguran, da su i u HAD-u glede dodjele Medalje za godinu 2023. više neodgovorno glasali negoli odgovorno glasovali.

(U idućem nastavku: Problemi čitanja s razumijevanjem, tiskarom, Wikipedijom, NSK-om i hrvatskom šutnjom)

Prethodni nastavak:

Paradiranje kroz ustanove velikih i malih generalnih sekretara (1)

Nenad Piskač/Hrvatsko nebo