Bunoza: Članovi Predsjedništva su predstavnici konstitutivnih naroda

On je istaknuo važnost legitimiteta članova Predsjedništva BiH u predstavljanju konstitutivnih naroda. Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo čine tri člana, od kojih se dva biraju iz Federacije BiH (jedan Bošnjak i jedan Hrvat), a treći iz Republike Srpske (Srbin). Ova struktura odražava koncept konstitutivnosti naroda, koji je ključan za ustavni poredak BiH. Objava ministra Bunoze ističe da članovi Predsjedništva nisu predstavnici entiteta, već naroda koji su konstitutivni unutar tih entiteta.

Ova tvrdnja dobiva dodatnu težinu u svjetlu presude Ustavnog suda BiH, koja naglašava demokratski legitimitet kao osnovu za zastupanje zajednica. Naime, u odluci Ustavnog suda BiH (U-23-14) jasno je navedeno da demokratski legitimitet zahtijeva uspostavljanje veze između predstavnika i zajednica koje predstavljaju. Ovo načelo odražava temeljni duh Daytonskog sporazuma, koji osigurava ravnopravnost naroda kroz specifične mehanizme participacije. Ustavni sud BiH se pak u predmetu U-5/98 bavio ustavnošću odredbi entitetskih ustava, potvrđujući supremaciju Ustava BiH. Ključna pitanja odnosila su se na regulaciju nadležnosti, upotrebu simbola i prava konstitutivnih naroda. Presuda se posebno bavila kršenjem načela ravnopravnosti u dijelovima entitetskih ustava koji favoriziraju pojedine narode ili umanjuju ovlasti državnih institucija. Ustavni sud naglasio je da svi građani, bez obzira na nacionalnu pripadnost, uživaju ista prava, dok se funkcije entiteta moraju provoditi u skladu s državnim okvirom. Jedan od ključnih problema koji se često ističe u političkom diskursu jest pokušaj da se članove Predsjedništva predstavi kao predstavnike entiteta, a ne naroda. Ministar Bunoza u svojoj objavi naglašava da takvo tumačenje nije u skladu s člankom 1. stavkom 2. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, koji propisuje obvezu zaštite interesa konstitutivnih naroda i svih građana. Suprotno tome, interpretacija koja članove Predsjedništva prikazuje kao predstavnike entiteta potkopava temeljni koncept konstitutivnosti. Najbolji primjer političkih kontroverzi vezanih uz ulogu i izbor članova Predsjedništva BiH jest izbor Željka Komšića. Iako, prema Ustavu BiH, Hrvat iz Federacije BiH ima pravo biti biran u Predsjedništvo kako bi predstavljao hrvatski narod, Komšićev izbor četiri je puta ostvaren gotovo isključivo glasovima Bošnjaka, dok je podrška unutar hrvatskoga biračkog tijela bila marginalna.