Kako ćemo obilježiti 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva

Veliki jubilej uz niz kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programa

Obilježavanju velikoga jubileja svoj će obol dati krovne nacionalne kulturne i obrazovne institucije predvođene Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Maticom hrvatskom, a uz podršku Ministarstva kulture i medija RH te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, kao i pojedini gradovi i županije u RH i BiH. U planu je velika obljetnička izložba, podizanje spomenika Dolazak Hrvata na Jadran, prigodna poštanska marka i kovanica, obljetnička izdanja i simpoziji te prvi film o kralju Tomislavu

„Na urečeni dan prekrio je Duvanjsko polje silan narod, s oružjem u ruci, a razdijeljen po plemenima i rodovima. Eto već i kralja gdje u svečanu provodu ide u crkvu. Najprije ide sjajna kraljeva tjelesna straža u oklopima sa srebrnim i pozlaćenim šljemovima na glavi, sa štitom u jednoj ruci, a kopljem u drugoj. Za njima dolazi svećenstvo slavenskog i latinskog obreda s užganim svijećama noseći također križeve, moći i različite crkvene posude (…) Napokon dolazi kralj. Odjeven je u grimizne haljine, a opasan dragocjenim pasom. U ruci nosi dragocjenu posudu za svećenika, koji će ga ovjenčati i pomazati (…) Nakon priziva sv. Duha poziva krunitelj kralja da na sveto evanđelje narodu i crkvi položi svečanu prisegu, a poslije primi svetu pričest. Zatim opasa krunitelj kralja posvećenim kraljevskim mačem, pomaza klečećega svetim uljem radosti, postavi mu objema rukama krunu na glavu i dade mu u ruke kraljevsko žezlo kao znak pravde, kreposti i spasenja. Postavi ga napokon na prijestolje pravde ‘u ime Oca i Sina i Svetoga Duha’.“

Portal Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” s obljetničkim programima

Ovako Vjekoslav Klaić u svojoj Povijesti Hrvata opisuje Tomislavovu krunidbu 925. godine višestruko se referirajući na Ljetopis popa Dukljanina i njegova kazivanja o Duvanjskom saboru. Romantičarskim zanosom opisani događaj označio je prekretnicu u povijesti hrvatske državnosti; trenutak je to u kojem je Hrvatska po prvi put proglašena kraljevinom. Osim teritorijalnog sjedinjenja i unutrašnje konsolidacije, međunarodno priznanje donijelo je i značajan duhovni napredak u kontekstu jačanja zapadnih kršćanskih i kulturnih vrijednosti kao temelja hrvatske povijesti, a o bliskosti kralja Tomislava s Papinskom državom svjedoči i pismo Pape Ivana X. godine 925. u kojem ga on oslovljava „ljubljenim sinom Tomislavom, kraljem Hrvata – rex Chroatorum“. Premda je osobnost kralja Tomislava radi oskudnosti relevantnih pisanih izvora koji ga spominju još uvijek obavijena svojevrsnom enigmatičnošću i tek djelomično povijesno rasvijetljena, neosporna je njegova duboka utkanost u pogledu poimanja nacionalne svijesti i identiteta kroz jedanaest stoljeća hrvatske državnosti.

Svjesni neprocjenjive važnosti navedenih temelja, Matica hrvatska i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ inicirale su proglašenje 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva – prijedlog je od strane Hrvatskog sabora i svih 127 zastupnika jednoglasno usvojen 14. ožujka prethodne godine, a podržala su ga i Vlada Republike Hrvatske kao i Ministarstvo kulture i medija RH te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH. Kako je naglasila predsjednica saborskog odbora Vesna Bedeković, povijesni trenutak rijetko viđenog političkog jedinstva pružio je priliku za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući jezik, umjetnost i arhitekturu koji su obilježili proteklo tisućljeće. Zanimljiva je, i zasigurno ne sasvim slučajna činjenica da je 2025. ujedno i godina obilježavanja crkvenog jubileja – 1100 godina od Prvoga splitskog crkvenog sabora – pod čijim će duhovnim okriljem sinergija povijesnog i duhovnog nasljeđa biti dodatno uveličana.

Najesen velika izložba u Klovićevim dvorima

Obilježavanju ove istaknute obljetnice svoj će obol dati sve krovne nacionalne kulturne i obrazovne institucije uz podršku Ministarstva kulture i medija RH te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, kao i pojedini gradovi i županije u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nalik proslavi tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva održanoj prije sto godina i ovog će puta jedan od glavnih pokretača i predvodnika pripadajućih svečanosti biti već spomenuta Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ koja je, kao i prije sto godina, pripremila najveći broj programa. O navedenom događaju danas slikovito svjedoče brojna spomen-obilježja, posebice konjanički spomenik kralja Tomislava kipara Roberta Frangeša Mihanovića na istoimenome zagrebačkom trgu, Sokolska mogila u Maksimiru, toponim Tomislavgrada i u njemu podignuta spomen-bazilika te mnoge po njemu imenovane ulice i trgovi, a važno je napomenuti i da se tom prilikom velika povijesna obljetnica obilježavala na svim prostorima na kojima su živjeli Hrvati, od najmanjih mjesta do velegrada, počevši od područja današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Vojvodine.

Ministarstvo kulture i medija RH koordinira pripremu središnje izložbe koja će se na jesen otvoriti u Galeriji Klovićevi dvori, na temelju inicijative Hrvatskog državnog arhiva uz sudjelovanje Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkog muzeja u Splitu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog instituta za povijest, Instituta Ivo Pilar, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te ostalih relevantnih kulturnih i znanstvenih institucija, a kojom će se ukupnoj hrvatskoj javnosti predstaviti svi ključni elementi hrvatske državnosti u razdoblju od prvih hrvatskih vladara do 1918. godine.

Trideset projekata Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“

Kao jedna od najstarijih kulturnih udruga (osnovana 1905) koja osobito djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, na njegovanju i promicanju hrvatskoga identiteta, proučavanju povijesti hrvatskoga naroda, oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ predstavila je sveobuhvatan program povezan s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Među nešto više od trideset pomno osmišljenih projekata posebno se ističe podizanje spomenika Dolazak Hrvata na Jadran na nekom od frekventnih mjesta na autocesti A1 koja bi, prema zamisli Družbe i izvornom planu s početka njezine gradnje, trebala nositi ime kralja Tomislava. S obzirom na to da je kralj Tomislav nedovoljno zastupljen u izvedbenim umjetnostima i popularnoj kulturi, usvojen je i prijedlog o stvaranju njemu posvećenog glazbeno-scenskog djela (opere ili mjuzikla) koje bi moglo biti premijerno izvedeno u Zagrebu ili Tomislavgradu na samu obljetnicu. Najavljena je i izrada prigodne ili redovite poštanske marke, prigodnog znaka/značke i plaketa, serije zlatnika i srebrnjaka te optjecajne kovanice od dva eura, kao i niz predavanja povjesničara s ciljem približavanja obljetnice mlađim naraštajima kroz igrokaze za vrtićki uzrast i izradu crtanog filma te sportske igre u suradnji sa sljednikom Hrvatskoga sokola.

Obljetnicu će popratiti i katalogizacija, mapiranje i prezentacija baštine proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kao i simpozij u Beču Hrvatska državnost od Duvanjskog sabora do danas, planirano vraćanje biste kralja Tomislava u Stari grad Ozalj te sadnja 1100 stabala lipe na području grada Petrinje ili Sisačko-moslavačke županije. U planu je i objava proširenog izdanja monografije povjesničara Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, Kralj Tomislav kroz tisuć’ godina.

Također, najavljena je izrada leksikona Hrvatskoga Kraljevstva ili leksikona kralja Tomislava te studija o pojmu državnosti 925. godine i danas, a predviđena je i izrada replike Kerdićeve skulpture sokola iz 1925, postavljanje spomen-ploče na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, postavljanje biste Antuna Mihanovića na postojeći postament ispred istoimene osnovne škole u Slavonskom Brodu, kao i vraćanje spomen-ploče iz 1925. godine povodom otvaranja Hrvatskog doma. Između ostalog, planirani su i obnova obeliska/starog spomenika kralju Tomislavu u Požegi, obnova skulpture Ecce Hommo te digitalna rekonstrukcija glavnog oltara zagrebačke katedrale, projekt rekonstrukcije krune hrvatskog vladara, smotra hrvatskih pjevačkih zborova i ansambala, te izlaganje dviju kruna darovanih prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, zmaju od Hrvatske. Važan segment 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva čini i duhovna komponenta, stoga će tijekom ove godine biti upriličen niz pučkih i svečanih svetih misa te hodočašće u Tomislavgrad.

Obljetnička izdanja Matice hrvatske

Povodom velebne obljetnice, Matica hrvatska objavit će tri faksimilna izdanja knjiga povezanih s navedenom temom. Prva je knjiga Stjepana Miletića Tomislav, prvi hrvatski kralj (1902), a druga Hrvatski kraljevi (1912) Vladimira Nazora. Treća je knjiga Milutina Mayera S puta na Duvanjsko polje, izvorno izdana potporom Matice hrvatske.

Novi broj Matičine Hrvatske revije također je u cijelosti posvećen ovoj temi. Matica hrvatska izradila je i obljetnički logo sa siluetom spomenika kralju Tomislavu kipara Roberta Frangeša Mihanovića, koji će biti tiskan na svim Matičinim materijalima, a na raspolaganju je u otvorenom pristupu i svim Matičinim ograncima, hrvatskim udrugama u inozemstvu i svekolikoj javnosti.

U suradnji s Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“ MH će organizirati i Međunarodnu znanstvenu konferenciju Identiteti – Kulture – Jezici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koja je predviđena za 15. i 16. svibnja. Matica hrvatska bit će i poprištem održavanja svečane akademije u povodu navedene obljetnice 30. rujna, dok je u lipnju planiran oratorij u Bosni i Hercegovini koji će se odviti u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Mostaru. Osim toga, Odjel za povijest i Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske organizirat će četiri ciklusa predavanja o hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj povijesti i umjetnosti, najavljena za veljaču, travanj, listopad i prosinac.

Također, predsjednik MH Miro Gavran na Matičinoj Glavnoj skupštini 26. listopada prošle godine pozvao je sva 133 ogranka MH u zemlji i inozemstvu da se uključe u obilježavanje velike obljetnice, tako da možemo očekivati i veliki broj lokalnih proslava.

Programi Hrvatske biskupske konferencije

Hrvatska biskupska konferencija u svibnju u Splitu organizira međunarodni znanstveni skup Početci kraljevstva. Splitski crk­veni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici u čiju se organizaciju uključio i Arheološki muzej u Splitu, istovremeno najavljujući otvorenje izložbe Crkvene prilike u Hrvatskom Kraljevstvu od 9. do 11. stoljeća o splitskim crkvenim saborima koji predstavljaju važan element poznavanja i tumačenja crkvenog ustroja hrvatske srednjovjekovne države. Već uoči došašća prošle godine diljem crkvi u Hrvatskoj i BiH podijeljena je knjižica s pastirskim pismom Na kršćanskim temeljima, u zajedništvu Crkve, hodočasnici nade, u prigodi jubilejske godine 2025, 1100. obljetnice Splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskoga kraljevstva, biskupā Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. U suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH organizirat će Vjeronaučnu olimpijadu na temu 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i začetaka Hrvatskog Kraljevstva.

Prvi film o kralju Tomislavu

Tijekom obljetničke godine bit će predstavljen i dokumentarno-igrani film o kralju Tomislavu koji nastaje u produkciji Večernjeg lista, na temelju detaljnih opisa povjesničara Vjekoslava Klaića, koji je Tomislavovu krunidbu vješto opisao u ediciji Povijest Hrvata – najkompletnijoj i najpreciznijoj zbirci o povijesti hrvatskog naroda od doseljenja na današnje prostore do 19. stoljeća. Bit će to prvi film o velikom kralju Tomislavu, kojega je u filmu utjelovio Robert Bubalo, urednik Večernjakove Nedjelje, a ostale su uloge također pripale novinarima i urednicima Večernjaka. „Može se očekivati da će, po uzoru na 1925, kad je obilježena tisućljetna obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i održan niz kulturnih i umjetničkih manifestacija u mnogim hrvatskim gradovima, i sada za ovu obljetnicu mnogobrojne hrvatske institucije, umjetnici i kreativci dati svoj obol te da ćemo sljedećih godina vidjeti brojna ostvarenja posvećena velikom hrvatskom kralju. U tom kontekstu smatrali smo da je vrijeme da Tomislav dobije i svoj prvi film – kazao je za vecernji.hr glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić te dodao kako će narator filma biti Dragan Despot, dok će povijesne činjenice pred kamerom ispričati stručnjaci Ante Nazor, Hana Breko Kustura, Hrvoje Gračanin, Ivan Majnarić, Jonathan Shepard, Josip Bratulić, Josip Dukić, Ludwig Stein­dorff, Mario Jareb, Mario Šlaus i Neven Budak.

Hoće li ovogodišnja manifestacija dosegnuti onu iz 1925, tek nam predstoji saznati. No jedno je sigurno – 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva koju će uveličati znanstveni skupovi, smotre i simpoziji, kulturne manifestacije te obrazovni programi s naglaskom na očuvanju i revitalizaciji kulturne i spomeničke baštine, jedinstvena je prilika za ponovno otkrivanje bogate povijesti, kulture i duhovnog nasljeđa koje baštinimo kao i za jačanje nacionalne svijesti i identiteta čije su tekovine oblikovale i suvremenu Hrvatsku.

Karla Despot / Vijenac

hkv.hr / Hrvatsko nebo