Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok izjavio kako je spominjan prijevoz zarobljenika u Zenicu

Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine izjavio je kako je na sjednicama Ratnog predsjedništva bilo riječi o zarobljenicima i da se sjeća kako su trebali biti prebačeni u Zenicu, prenosi BIRN.

Senadu Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne sigurnosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici s dvije sjednice iz kolovoza 1993., u kojima se navodi da je potrebno što prije dostaviti popisk ekstremnih zarobljenika koji će biti prebačeni u Zenicu. U drugom zapisniku se ponovo navodi kako je potrebno dostaviti popis kako bi Ratno predsjedništvo zauzelo stav. “Sjećam se da je raspravljano, trebalo je doći do prijevoza zarobljenika, jer su svi trebali biti prebačeni u KPZ u Zenici“, rekao je Dautović. Dodao je kako se pod ekstremnim mislilo na one koje je trebalo procesuirati. Kazao je da se ne može sjetiti tko je na tome inzistirao. Na pitanja obrane Dževada Mlaće, Dautović je kazao kako nije bio ni na jednoj sjednici Ratnog predsjedništva na kojoj je razmatrana likvidacija zarobljenika.

“Ne, sigurno nije bilo, ja bih se prvi usprotivio“, rekao je svjedok, dodajući kako nikad nisu dobili traženi popis, niti je vidio neku odluku koja se toga tiče. On je braniteljici Sabini Mehić rekao kako je fra Janko Ljubos, koji je bio uvažavan i utjecajan, pokušavao, pod pritiskom obitelji, spriječiti prijevoz zarobljenika.

Na pitanja obrane Selme Cikotića, Dautović je potvrdio kako je u Bugojnu bila složena situacija i da je došao veliki broj izbjeglica te su u Ratnom predsjedništvu rješavali logističke probleme. On je kazao kako je krajem 1993. postavljen za pomoćnika zapovjednika Operativne grupe Zapad. Braniteljici Edini Rešidović je kazao kako je zapovjedništvo OG-a Zapad bilo maleno, da su ga činili Cikotić i još dva čovjeka. “To je mala formacija, više koordinacijsko tijelo“, rekao je svjedok.

Dautović je ranije osuđen na sedam godina zatvora za zločine u Bugojnu te nije polagao prisegu jer je proglašen krivim za činjenično povezana djela.

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, a Cikotić kao bivši zapovjednik OG-a Zapad Armije BiH. Mlaći je na teret stavljeno da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotiću da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine kaznena djela, kao i da nije poduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Svjedok Zeir Mlivo kazao je da je 1993. bio predsjednik Izvršnog odbora u Bugojnu i da je povremeno nazočio sjednicama Ratnog predsjedništva. Tužitelj Mladen Vukojičić mu je predočio zapisnike sa sjednica na kojima je tražen popis zarobljenika, ali je Mlivo rekao kako se on toga ne sjeća. “Ja se nisam bavio tim pitanjima“, rekao je svjedok, koji je tijekom svjedočenja napomenuo da ima zdravstvenih problema. Tužitelj ga je podsjetio da je u istrazi kazao kako je, ukoliko je nešto unošeno u zapisnik o čemu nije raspravljano na sjednici, to mogao narediti samo Mlaćo, jer je imao uticaj. Mlivo je potvrdio te navode. Obrani je kazao kako Ratno predsjedništvo nije zauzelo neki stav o ratnim zarobljenicima.

Svjedok Ivan Klasić kazao je kako je bio pripadnik Hrvatskog vijeća obrane i da je zarobljen 25. srpnja. On je ispričao kako su sa stadiona “Iskre“ u rujnu vođeni na radove. Kazao je kako je bio popis od 50 ljudi i da je on bio među prvih 20 koji su odvedeni u Pajić Polje u Gornjem Vakufu/Uskoplju. “Tu boravimo u školi i svaki dan na radove, kopamo zemunice i rovove“, rekao je Klasić, dodajući kako je na njih pucano dok su desetak dana obavljali te radove.

Suđenje se nastavlja 21. siječnja. /BIRN/

hms.ba / Hrvatsko nebo