Nove podjele i rast tenzija uoči Dana RS-a, na čije obilježavanje dolazi cijela Vlada Republike Srbije
Obilježavanje 9. siječnja, Dana Republike Srpske, ponovno je uzburkalo političku javnost u Bosni i Hercegovini.
Unatoč dvjema presudama Ustavnog suda BiH i kritikama međunarodne zajednice, vlasti entiteta RS-a nastavljaju obilježavati ovaj datum. Taj je datum postao simbol identiteta i inata za većinu Srba u Bosni i Hercegovini, dok političko Sarajevo i međunarodna zajednica angažirana u zemlji taj čin vide kao kršenje vladavine prava i potvrdu dubokih podjela koje destabiliziraju zemlju.
Ove godine kontroverze su, međutim, dodatno pojačane najavljenim dolaskom kompletne Vlade Srbije, na čelu s premijerom Milošem Vučevićem, u Banju Luku. Posjet će biti upriličen u povodu obilježavanja ovog, prema odluci Ustavnog suda, neustavnog praznika. Vučevića i njegov ured dočekat će u Zračnoj luci u Banjoj Luci predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i cijela Vlada. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unaprijed je čestitao 9. siječnja vlastima u RS-u, naglasivši želju za bližim vezama između Srbije i Republike Srpske. – Želim unaprijed čestitati rođendan Republici Srpskoj. Da vječno traje i da budemo još bliži te da više poštujemo i volimo jedni druge – izjavio je Vučić, pokazujući kontinuitet podrške Beograda Banjoj Luci.
Sve to se događa u jeku snažnih prosvjeda u Srbiji. Ustavni sud BiH je 9. siječnja proglasio neustavnim 2015. i 2019. godine, navodeći da taj datum diskriminira građane koji nisu srpske nacionalnosti. Venecijanska komisija također je ocijenila Dan RS-a kao datum koji nije u skladu s univerzalnim vrijednostima tolerancije i dijaloga. Međutim, vlasti Republike Srpske i dalje ignoriraju te presude, čime izravno osporavaju autoritet Ustavnog suda BiH i međunarodnog prava. Osim toga, prošlogodišnji “Svesrpski sabor” uveo je 15. veljače kao zajednički Dan državnosti Srbije i Republike Srpske, čime se pokušava ponuditi alternativni praznik. Ipak, 9. siječnja ostaje središnji datum koji vlasti RS-a obilježavaju unatoč pritiscima.
Nove prijepore izazvala je odluka ministra obrane BiH Zukana Heleza, koji je odbio dati suglasnost za prelet vojnog aviona i helikoptera Republike Srbije preko teritorija BiH. U svom odgovoru Veleposlanstvu Srbije Helez je naveo da se tim preletima planira nazočiti obilježavanju Dana RS-a, što predstavlja nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. – Nepostupanje po konačnim i obvezujućim odlukama Ustavnog suda BiH u demokratskim državama predstavlja podrivanje vladavine prava – istaknuo je Helez. Dodao je da bi davanje suglasnosti za prelet značilo sudjelovanje u ometanju provedbe sudskih odluka, što bi ga moglo učiniti odgovornim po Kaznenom zakonu BiH. Helez je svoju odluku proslijedio međunarodnim institucijama, uključujući OHR, NATO, EUFOR i Izaslanstvo Europske unije u BiH, pozivajući vlasti Srbije da poštuju suverenitet BiH i njezin ustavni poredak. – Kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH može imati nesagledive posljedice za stabilnost – upozorio je. Za većinu Srba u BiH, pak, 9. siječnja nije samo praznik već i simbol identiteta i prava na autonomiju. Odbijanje odustajanja od obilježavanja tog datuma postalo je stvar inata i reakcija na, kako se često opisuje, pritiske međunarodne zajednice i političkog Sarajeva. S druge strane, u Sarajevu i među nesrpskim zajednicama obilježavanje 9. siječnja doživljava se kao provokacija i nastavak politika koje osporavaju zajednički okvir države.
Međunarodna zajednica, uključujući OHR i EU, već godinama zahtijeva poštivanje presuda Ustavnog suda BiH, ali bez značajnijih rezultata. Obilježavanje ovog praznika redovito produbljuje političke podjele u zemlji. Istovremeno, ignoriranje odluka Ustavnog suda BiH dodatno narušava ionako krhko povjerenje među konstitutivnim narodima. Politički lideri u RS-u koriste taj datum za mobilizaciju podrške i očuvanje identiteta RS-a, dok međunarodna zajednica i političko Sarajevo nastoje osigurati provedbu interpretacije odluke Ustavnoga suda BiH. Dolazak Vlade Srbije u Banju Luku dodatno će podići napetosti i potaknuti reakcije iz Sarajeva i međunarodnih krugova. Ministar Helez svojim potezima šalje jasnu poruku da je poštivanje zakona i odluka Ustavnog suda ključni prioritet za državu. No, pitanje ostaje – koliko će se dugo te tenzije nastavljati i kakve će posljedice ostaviti na već ionako složene odnose unutar Bosne i Hercegovine? Obilježavanje Dana Republike Srpske ostaje simbol nepomirljivih razlika, nacionalnih i političkih igara koje zemlju drže zarobljenom u prošlosti, obnavljanjem istih mitova poput onih iz “obrane i zaštite” o agresiji i neprijateljima dok se europski put čini sve daljim.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo