„Pokret povratka“ na kršćanstvo sve snažniji na Kosovu

Kršćanski obraćenici na Kosovu, većinski muslimanskom području, nadaju se oživjeti predislamsku prošlost koju vide kao ključ svog europskog identiteta.

Posljednjih mjeseci brojna su krštenja na Kosovu, nekadašnjem srpskom području naseljenom većinom etničkim Albancima, koje je sebe proglasilo neovisnom državom 2008. U popisu stanovništva iz 2024., 93% stanovništva izjasnilo se kao muslimani, a samo 1,75% kao rimokatolici.

Mali broj kršćanskih aktivista etničkih Albanaca, obraćenika s islama, pozivaju svoje etničke rođake da na Crkvu gledaju kao na izraz svog identiteta. Oni to nazivaju “Pokretom povratka”, pokušajem oživljavanja predislamske prošlosti koju vide kao sidro mjesta Kosova u Europi i prepreku vjerskom ekstremizmu koji se prelijeva s Bliskog istoka.

Naime, sve dok Osmansko Carstvo nije osvojilo ono što je današnje Kosovo i druga područja Balkana u 14. stoljeću, donoseći sa sobom islam, etnički Albanci bili su prvenstveno katolici. Pod osmanskom vladavinom, koja je trajala do 1912., većina stanovnika Kosova primila je islam. A sada, pokretanjem procesa povratka, prema riječima svećenika Frana Kolaja, etnički Albanci mogu povratiti svoj izvorni identitet.

„Vrijeme je da se vratimo na mjesto gdje pripadamo – s Kristom”, rekao je otac Kolaj u intervjuu za New York Times.

Povjesničari, koji se slažu da je kršćanstvo bilo prisutno na Kosovu mnogo prije nego što je Osmansko Carstvo donijelo islam, dovode u pitanje način razmišljanja članova pokreta.

“Iz povijesne perspektive ono što oni govore je istina”, rekao je Durim Abdullahu, povjesničar sa Sveučilišta u Prištini. No, dodao je, “njihova logika znači da svi trebamo postati pogani”, jer ljudi koji su živjeli na području današnjeg Kosova prije dolaska kršćanstva, a kasnije i islama, bili su nevjernici.

Kao i mnogi drugi s Kosova, Abdullahu je rekao kako vjeruje da je Srbija, koja ima većinom pravoslavno kršćansko stanovništvo, pomogla potaknuti pokret povratka kao način sijanja razdora na Kosovu. Iako je Srbija dugo bila optuživana za potkopavanje stabilnosti Kosova, nema dokaza da je promicala obraćenja.

U prilog kršćanskoj prošlosti ide i činjenica da su arheolozi 2022. otkrili ostatke rimske crkve iz 6. stoljeća u blizini Prištine, a 2023. mozaik s natpisom koji ukazuje da su rani Albanci, ili barem narod koji im je možda blizak, bili kršćani.

Ipak, Christophe Goddard, francuski arheolog koji radi na nalazištu, rekao je da je pogrešno nametati moderne koncepte nacije i etničke pripadnosti drevnim narodima. “Ovo nije povijest, nego moderna politika”, rekao je.

Tragovi daleke predislamske prošlosti Kosova također su preživjeli u malom broju obitelji koje su se držale Rimokatoličke Crkve unatoč riziku da budu izopćeni od svojih muslimanskih susjeda.

Marin Sopi, 67, umirovljeni učitelj albanskog jezika koji se krstio prije 16 godina, rekao je kako su članovi njegove obitelji generacijama bila “prikriveni katolici”. U djetinjstvu, prisjetio se, on i njegova obitelj obilježavali su ramazan s muslimanskim prijateljima, ali su tajno slavili Božić kod kuće.

“Danju smo bili muslimani, a noću kršćani”, rekao je dodajući kako, otkako je postao kršćanin, 36 članova njegove šire obitelji službeno je napustilo islam.

Strani kršćanski misionari držali su se podalje od kosovske kampanje obraćenja. Ali neki etnički Albanci koji žive u zapadnoj Europi ponudili su potporu, videći povratak katoličanstvu kao najbolju nadu Kosova da jednog dana uđe u Europsku uniju, čije su zemlje članice većinski kršćanske.

Arber Gashi, etnički Albanac koji živi u Švicarskoj, istaknuo je zabrinutost zbog financiranja izgradnje džamija i drugih aktivnosti iz Turske i zemalja Bliskog istoka poput Katara i Saudijske Arabije, jer one svojim konzervativnijim pristupima, prijete „tradicionalno opuštenom“ obliku islama na Kosovu.

Tako, primjerice, u središtu Prištine, gdje se nalazi kip Sv. Majke Terezije, dominira velika rimokatolička katedrala, ali Turska trenutno financira izgradnju nove džamije koja će biti još veća.

Gashi je također rekao da se boji povratka islamskog ekstremizma koji se pojavio u prvom, kaotičnom desetljeću neovisnosti Kosova. Prema nekim brojkama, Kosovo je dalo više novaka Islamskoj državi u Siriji nego bilo koja druga europska država. „Kršćanstvo bi, pak, otvorilo put u Europu“, rekao je.

Represije vlasti proteklih godina ušutkale su ekstremizam i učvrstile tradicionalno opušteno stajalište Kosova o islamu. Ulice Prištine pune su barova u kojima se poslužuje širok izbor alkohola, a žene s pokrivalima za glavu izuzetno se rijetko vide.

Gezim Gjin Hajrullahu, 57, učitelj koji je nedavno kršten, rekao je da se pridružio Katoličkoj Crkvi “ne zbog same vjere” već zbog “našeg nacionalnog identiteta” kao etničkih Albanaca. Njegova se supruga također obratila.

Kosovski premijer, etnički Albanac, Albin Kurti, u intervjuu u Prištini, umanjio je važnost vjere za albanski identitet. “Za nas su religije došle i prošle, ali mi smo još uvijek ovdje. Za Albance, u smislu identiteta, vjera nikada nije bila na prvom mjestu“, rekao je Kurti.

To ih razlikuje od ostalih naroda na području nekadašnje Jugoslavije, koja se raspala tijekom balkanskih ratova ranih 1990-ih. Glavne zaraćene strane u ranim fazama sukoba govorile su uglavnom istim jezikom i izgledale su slično, ali su se jasno razlikovale jedna od druge po vjeri – Srbi po pravoslavlju, Hrvati po katoličanstvu i Bošnjaci po islamu.

Aktivisti „pokreta za povratak“ vjeruju da etnički Albanci trebaju učvrstiti svoju nacionalnu lojalnost time što će prihvatiti katoličanstvo.

Boik Breca, nekadašnji musliman, danas aktivist pokreta, inzistirao je na tome da Katolička Crkva nije „upad stranaca“, već pravi izraz albanskog identiteta i dokaz da Kosovo pripada Europi. Rekao je da je njegovo zanimanje za kršćanstvo počelo kada je Kosovo, zajedno sa Srbijom, još uvijek bilo dio Jugoslavije. Poslan je u zatvor na obali Hrvatske kao politički zatvorenik. Mnogi od zatvorenika bili su katolici, prisjetio se, i pomogli su probuditi ono što sada vidi kao svoju pravu vjeru i uvjerenje da su “svi naši predci bili katolici”.

“Da biste bili pravi Albanac, morate biti kršćanin“, rekao je, iako ovo stajalište osporavaju mnogi, uključujući premijera Kurtija.

Trenutni pritisak protiv islama započeo je sastankom u listopadu 2023. u Dečanima, na kojem su sudjelovali intelektualci nacionalisti te bivši članovi Oslobodilačke vojske Kosova, a koji su raspravljali o načinima promicanja nacionalnog identiteta te su zaključili kako će u tome pomoći kršćanstvo.

“Od danas više nismo muslimani”, poručili su nazočni uz slogan: Biti samo Albanci.

Sastanak je doveo do formiranja onoga što je u početku nazvano „Pokret za napuštanje islamske vjere“, provokativan naziv koji je uglavnom odbačen u korist “Pokreta povratka”.

Kosovski muftija Naim Ternava kazao je kako „pritisak na muslimane da prijeđu na kršćanstvo riskira narušavanje vjerskog sklada i koriste ga strani agenti za širenje mržnje prema islamu“. Istaknuo je kako je njihova misija zadržati ljude u islamu.

nedjelja.ba / Hrvatsko nebo