Vjekoslav Krsnik: Pobjeda “duboke države” – Titov gardist ostaje na Pantovčaku
Vrijeme:5 min, 16 sec
„Kao što sam predvidio u svojem komentaru na FB od 16. prosinca pod naslovom “Duboka država a ne birači odlučuju o predsjedničkim izborima”, to se 29. prosinca i dogodilo. Zoran Milanović dosad premijer najlošije Vlade ostaje nakon pet godina prvog mandata i dalje na Pantovčaku jer je sasvim izvjesno da će u drugom krugu protiv Dragana Primorca kao nezavisnog kandidata kojeg je lansirao HDZ odnijeti uvjerljivu pobjedu“ – piše poznati politički komentator Vjekoslav Krsnik.
Podsjetnik na političku biografiju Z. Milanovića
Prije nego analiziramo rezultate prvog kruga treba podsjetiti na političku biografiju Zorana Milanovića
U knjizi objavljenoj 2017. godine pod naslovom “Prvih 100 notornih hrvatskih Jugoslavena…”
Evo tko je sve u Hrvatskoj po Krsniku ušao godine 2017. među “prvih 100 notornih hrvatskih Jugoslavena”
Matija Babić
Mladen Bajić
Inoslav Bešker
Vinko Brešan
Boris Dežulović
Igor Dragovan
Oliver Frljić
Ivan Fumić
Mirko Galić
Ivo Goldstein
Slavko Goldstein
Dražen Budiša
Mani Gotovac
Marko Grčić
Tomislav Jakić
Tvrtko Jakovina
Miljenko Jergović
Ivo Josipović
Željko Jovanović
Snježana Kordić
Jadranka Kosor
Budimir Lončar
Jelena Lovrić
Igor Mandić
Dragan Markovina
Predrag Matvejević
Stipe Mesić
Zoran Milanović
Anto Nobilo
Vojko Obersnel
Nino Pavić
Jaroslav Pecnik
Drago Pilsel
Mladen Pleše
Branimir Pofuk
Žarko Puhovski
Milorad Pupovac
Vesna Pusić
Zoran Pusić
Goran Radman
Marko Rakar
Mirjana Rakić
Ivo Sanader
Sanja Sarnavka
Aleksandar Stanković
Nenad Stazić
Hrvoje Šarinić
Josip Šentija
Rade Šerbedžija
Zoran Šprajc
Vesna Teršelič
Zrinka Vrabec Mojzeš
Vjeran Zuppa
napisao sam: “Zoran Milanović je klasičan primjer hrvatskog Jugoslavena koji se tek u izbornoj kampanji prošle godine koju je SDP izgubio pod utjecajem svojeg američkog PR savjetnika sjetio da je politički Hrvat. To međutim ne može izbrisati njegove izjave da je za njega Tito veći političar od Tuđmana, da je Hrvatska slučajna država, da su njegovi glasači Srbi, te posebice njegovo koketiranje s idejom bilo kakvog povezivanja sa Srbijom. Zoran Milanović nikad se nije samostalno izjasnio Hrvatom, a ni u snu ne može građane koji su mu dali povjerenje na izborima nazvati hrvatskim nacionalnim imenom. U ocjeni Domovinskog obrambenog rata koji je po njegovoj izjavi bio građanski rat uvijek su mu veća briga bili zločini počinjeni prema hrvatskim Srbima nego mnogostruki zločini što su ih velikosrpski agresori počinili prema Hrvatima.. Njegov odnos prema bivšoj državi posebno se očitovao u nastojanju da se od europskog uhidbenog naloga zaštite od izručenja Njemačkoj bivši pripadnici jugoslavenske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač zbog kojih je lansirao ’lex Perković’. Iako je bio predsjednik hrvatske Vlade on je ideološki i dalje ostao dosljedan Jugoslaven.”
Da se Milanović ispričao hrvatskoj javnosti za sve protuhrvatske izjave…, no on je i dalje mentalno jugoslaven kao i njegova stranka SDP
Da se Zoran Milanović ikad ispričao široj hrvatskoj javnosti za sve protuhrvatske izjave i djelovanja, priznajući da je bio u zabludi i za to zatražio razumijevanje, onda bi se o Zoranu Milanoviću moglo razgovarati kao hrvatskom političaru. On je međutim i dalje mentalno Jugoslaven kao i njegova stranka SDP najpoznatija po tome da je izašla iz sabornice kad se trebalo glasovati za osamostaljenje Hrvatske i da je takav odnos prema hrvatskom nacionalnom identitetu zadržala do današnjih dana glasujući u Hrvatskome saboru protiv Zakona o hrvatskom jeziku. Naravno, iz pragmatičkih razloga Zoran Milanović je u međuvremenu promijenio retoriku pa je odjednom otkrio da postoje Hrvatice i Hrvati, na koje se javno poziva kad se protivi uključivanju hrvatskih postrojbi u bilo kakve NATO-ove operacije dok iza scene iskazuje simpatije prema agresivnoj politici Vladimira Putina koja invazijom na Ukrajinu ugrožava stabilnost Europe.
Ključno je pitanje kako je takav Zoran Milanović u prvom krugu predsjedničkih izbora dobio ček oko 800.000 glasova!
Ključno je pitanje kako je takav Zoran Milanović u prvom krugu predsjedničkih izbora dobio ček oko 800.000 glasova, čak oko 250.00 glasova više nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2019. godine. Kako je moguće da biračko tijelo obilno nagrađuje Zorana Milanovića uza sve njegove negativne strane iskazane u prvom petogodišnjem mandatu, koje su praktički Hrvatsku uvele u dugogodišnju ustavnu krizu, pri tom naravno ne amnestirajući premijera Andreja Plenkovića za tu krizu. Odgovor je naravno u činjenici da su i ovi izbori kao i svi dosadašnji po nizu točaka bili neregularni i naravno pod kontrolom “duboke države”, koja sve poluge vlasti u Hrvatskoj drži pod nadzorom. Najbolji je primjer za to slučaj Tomislava Jonjića, koja ga je u pretkampanji totalno medijski izolirala, što se očitovalo u zabrani njegova spominjanja u vodećim medijima uključujući i javnu HRT, dok su mu tzv. ankete davale između 1 i 2 posto šanse. Kad je ta “duboka država” osjetila da bi on mogao predstavljati neku prijetnju, instalirala je totalnu anonimku Branko Lozo da mu uzme dio desničarskih birača. Uza sve to Tomislav Jonjić koji je amaterski ušao u kampanju i bez novčane podrške ostvario ja zavidan rezultat dobivši nešto više od 5 posto glasova.
* * *
Kad je ta “duboka država” osjetila da bi on mogao predstavljati neku prijetnju, instalirala je
totalnu anonimku Branko Lozo
da mu uzme dio desničarskih birača
* * *
Postoji međutim podatak koji rijetko tko spominje, a odnosi se na izlaznost biračkog tijela na prvi krug predsjedničkih izbora. Izlaznost je pala ispod 50 posto, iznosila je 46 posto za razliku od prethodnih predsjedničkih izbora 2019. godine, kad je iznosila 51 posto. Ako je dakle manje od 50 posto birača izašlo na birališta, to se u pogledu legitimiteta može tumačiti kao još jedna značajka po kojoj su ovi izbori neregularni. Gledajući brojčano, manjina je pobijedila šutljivu većinu koja bojkotiranjem birališta, i ne samo u ovom slučaju, izražava nezadovoljstvo stanjem u državi. Može se sa sigurnošću očekivati da će u drugom krugu u kojemu će se Zoranu Milanoviću suprotstaviti beskrvni HDZ-ov kandidat Zoran Primorac da će izlaznost biti još manja. Niskom izlaznošću na izborima, ne samo ovim, nitko se ozbiljnije ne bavi, iako je to važno političko pitanje jer je tim ugroženo funkcioniranje same demokracije. Tu demokraciju u Hrvatskoj je već odavna zatočila “duboka država” ogrezla u bahatosti i korupciji, pa se hrvatski građani u 2025. godini politički ne mogu nadati najboljemu s “Titovim gardistom” na Pantovčaku, čiji je izbor već u prvom krugu ljevičarski komentator Žarko Puhoviski u prvoj reakciji ocijenio “katastrofom”.
* * *
Gledajući brojčano, manjina je pobijedila šutljivu većinu koja
bojkotiranjem birališta, i ne samo u ovom slučaju,
izražava nezadovoljstvo stanjem u državi.
* * *
Vjekoslav Krsnik
Povezano:
Dragovoljac/Hrvatsko nebo
