Trumpov plan za Ukrajinu: Teritorijalni ustupci, ali bez razgovora o NATO-u

Prijedlozi trojice ključnih savjetnika, uključujući Trumpovog budućeg izaslanika za Rusiju i Ukrajinu, umirovljenog general-pukovnika Keitha Kellogga, dijele neke elemente, uključujući ukidanje mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u.

Trump je više puta tijekom svoje predizborne kampanje obećao okončati gotovo trogodišnji sukob u roku od 24 sata od svoje inauguracije 20. siječnja, ako ne i prije toga, ali još nije rekao kao.

Analitičari i bivši dužnosnici nacionalne sigurnosti zbog složenosti sukoba sumnjaju da Trump može ispuniti to obećanje.

Zelenski rekao da je spreman za pregovore

Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski, suočen s nedostatkom vojnika i rastućim gubicima teritorija, rekao je da je spreman za pregovore.

Iako još uvijek želi članstvo u NATO-u, ovaj tjedan je rekao da Ukrajina mora pronaći diplomatska rješenja kako bi vratila okupirane teritorije.

No Putin možda neće htjeti sudjelovati, rekli su analitičari i bivši američki dužnosnici, s obzirom na to da bi mogao više dobiti ako nastavi s otimanjem zemlje.

„Putinu se ne žuri“, rekao je bivši vodeći američki obavještajni analitičar za Rusiju Eugene Rumer koji je sada u think tanku Zaklade Carnegie za međunarodni mir.

Rekao je da ruski čelnik nije spreman odustati od svojih uvjeta za primirje i pregovore, uključujući uvjete da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i preda četiri pokrajine za koje Putin tvrdi da su dio Rusije, ali ih ne kontrolira u potpunosti, što je Kijev odbio.

Putin će, rekao je Rumer, vjerojatno zauzeti više zemlje i čekati kako bi vidio koje će mu ustupke Trump ponuditi da ga namami na pregovore.

Reuters je u svibnju izvijestio da je Putin spreman zaustaviti rat dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije bojišnice, ali je spreman nastaviti borbu ako Kijev i Zapad ne odgovore.

Rusija već kontrolira cijeli Krim, jednostrano ga je preuzela od Ukrajine 2014. i od tada je preuzela oko 80 posto Donbasa, kao i više od 70 posto Zaporožja i Hersona, te male dijelove regija Nikolajev i Harkiv.

Prema četvorici savjetnika koji žele ostati anonimni kako bi opisali privatna razmatranja, Trump još nije sazvao središnju radnu skupinu za izradu mirovnog plana. Umjesto toga, nekoliko je savjetnika iznijelo ideje na javnim forumima i u nekim slučajevima Trumpu, rekli su.

Mirovni sporazum vjerojatno će ovisiti o izravnom osobnom angažmanu između Trumpa, Putina i Zelenskog, rekli su savjetnici.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da „ne može komentirati pojedinačne izjave, a da ne zna kakav je plan u cjelini“.

Trumpova glasnogovornica Karoline Leavitt istaknula je da je Trump rekao da će „učiniti sve kako bi ponovo uspostavio mir i obnovio američku snagu“.

Nije odgovorila na pitanje o tome planira li novoizabrani predsjednik još uvijek riješiti sukob odmah nakon preuzimanja dužnosti.

Nitko nije dostupan za komentar

Ukrajinska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Jedan bivši Trumpov službenik za nacionalnu sigurnost uključen u tranziciju rekao je da postoje tri glavna prijedloga: Kelloggov plan, plan novoizabranog potpredsjednika JD Vancea i plan koji je predložio bivši ravnatelj obavještajne službe Richard Grenell.

Plan koji je Kellogg sastavio s bivšim dužnosnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost Fredom Fleitzom i predstavio Trumpu ranije ove godine, poziva na zamrzavanje trenutnih borbenih linija.

Kellogg i Fleitz nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Trump bi Kijevu dao više oružja, ali…

Trump bi Kijevu isporučio više američkog oružja samo ako pristane na mirovne pregovore. Istodobno bi upozorio Moskvu da će povećati pomoć Ukrajini ako Rusija odbije pregovore. Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi odgođeno.

Prema tom prijedlogu, Ukrajini bi također bila ponuđena američka sigurnosna jamstva, koja bi uključivala ​​povećanje opskrbe oružjem nakon postizanja sporazuma.

U intervjuu u lipnju za Times Radio, britansku digitalnu stanicu, Sebastian Gorka, jedan od Trumpovih novih zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je da mu je Trump rekao da će prisiliti Putina na pregovore prijetnjom isporukama oružja bez presedana Ukrajini ako Putin odbije.

Gorka je rekao da je Reuters „smeće koje objavljuje lažne vijesti“ i odbio je dati pojedinosti.

Vance, koji se kao američki senator protivio pomoći Ukrajini, svoj je prijedlog objavio u rujnu. Rekao je američkom podcasteru Shawnu Ryanu da bi dogovor vjerojatno uključivao demilitariziranu zonu na postojećim linijama bojišnice koja bi bila „vrlo dobro utvrđena“ kako bi se spriječili daljnji ruski napadi. Njegov prijedlog uskratio bi Kijevu članstvo u NATO-u. Vance to nije komentirao ni dao dodatne detalje.

Trumpov bivši veleposlanik u Njemačkoj Grenell zagovarao je stvaranje „autonomnih zona“ u istočnoj Ukrajini tijekom Bloombergovog okruglog stola u srpnju, ali nije iznio detalje. Također je rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije u američkom interesu.

Grenell, koji nije odgovorio na zahtjev za komentar, još nije osigurao mjesto u novoj administraciji, iako Trump još uvijek sluša njegove savjete o europskim pitanjima, rekao je za Reuters viši Trumpov savjetnik za vanjsku politiku. Također je rekao da je Grenell bio na sastanku Trumpa i Zelenskog u rujnu u New Yorku.

Zelenski bi se vjerojatno protivio elementima prijedloga jer je članstvo u NATO-u uvrstio u svoj „Plan pobjede“, a protiv bi bili i europski saveznici i neki američki zakonodavci, kažu analitičari i bivši dužnosnici nacionalne sigurnosti.

Prošli tjedan ukrajinski ministar vanjskih poslova poslao je pismo svojim kolegama iz NATO-a pozivajući ih da objave poziv za članstvo na sastanku ministara vanjskih poslova u utorak.

Neki europski saveznici rekli su da su spremni povećati pomoć Ukrajini, a američki predsjednik Joe Biden nastavlja slati oružje. Zbog toga Trump ne bi mogao prisiliti Kijev na pregovore.

Kelloggov plan, koji ovisi o povećanju pomoći Ukrajini ako Putin ne pristane na pregovore, mogao bi se suočiti s povratnim udarom u Kongresu, gdje se neki od Trumpovih najbližih saveznika protive dodatnoj vojnoj pomoći toj istočnoeuropskoj državi.

„Mislim da nitko nema realan plan za okončanje ovog rata“, rekao je Rumer.