Nova sveposrbljujuća otimačina hrvatske kulturne i političke baštine: prisvojili bi krstionicu kneza Višeslava!

Ispod radara gotovo svih medija prošla je inicijativa o kojoj je izvijestio vodeći srbijanski dnevni list „Politika“ iz pera Danijele Vukosavljević 26. studenoga u članku Podneta inicijativa za vraćanje Krstionice kneza Višeslava u Srbiju. Iz te vijesti doznaje se da je Udruženje izbeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije pokrenulo kod nadležnih institucija „vraćanje“ Srbiji tog važnog kulturnog i povijesnog spomenika iz Arheološkog muzeja u Splitu.

U tekstu se tvrdi da je spomenuta udruga poslala srbijanskim ministarstvima kulture i vanjskih poslova te vladi i Srpskoj pravoslavnoj crkvi „inicijativu za vraćanje Krstionice kneza Višeslava iz Arheološkog muzeja u Splitu Srbiji“. Kako je priopćila ta udruga, taj spomenik iz devetog stoljeća jedan je od „najstarijih spomenika kršćanske liturgije na Balkanu, i kao takav ima duboko vjersko i kulturno značenje za sve Srbe”.

Krstionica kneza Višeslava, kako napominju, jest „ne samo kulturni artefakt već i simbol širenja kršćanstva među Slavenima i ima veliku povijesnu vrednost“ te navode kako je tijekom II. svetskog rata „taj dragocjeni spomenik darovan Anti Paveliću od Mussolinija kao znak političke potpore“ te da je time postao „dio povijesne baštine koja se sada nalazi u Splitu“.

„Naša inicijativa usmerena je k vraćanju toga važnog kulturnog blaga u Srbiju, odakle potječe, kako bi postao simbol naših zajedničkih korijena, a i duhovno i kulturno jedinstvo naroda koji su kroz stoljeća oblikovali ovu zemlju. Povratak Krstionice kneza Višeslava Srbiji ima posebno značenje i kao podsjećanje na slavnu povijest naših predaka. Osim svoje liturgijske vrijednosti, ta Krstionica dio je bogate povijesti Srbije i njezino vraćanje bilo bi od velike važnosti za našu kulturnu baštinu i podsjećanje na važne povijesne trenutke. Njezino vraćanje značilo bi i korak prema zajedničkom radu na očuvanju kulturnog nasleđa, a i poštovanje povijesti i kulture između dvij zemalja zemlje”, piše iz te udruge srbijanskim institucijama, od kojih očekuju „pozitivnu reakciju“.

Na kraju kažu da dom inicijativom pozivaju „na dijalog i suradnju između naših država, te na vraćanje važnih kulturnih spomenika koji su od presudne važnosti za naš narodni identitet i povijesni kontinuitet“. Smatraje da bi to bilo „od ključnog značenja za očuvanje naše kulturne baštine i unaprjeđenje odnosa između narodā”.

Teza o tomu da je Višeslav bio srpski knez posve je odbačena u povijesnim znanostima. Posrijedi je bio krivi prijevod jedne riječi u djelu Konstantina Porfirogeneta, jedinoga koji spominje toga srpskog kneza, ali se naknadno utvrdilo da se taj nije zvao Višeslav, nego Vojislav. Naravno, postoji i nebrojeno drugih dokaza, od pletera do insignija na latinskom jeziku i širega arheološkog konteksta, koji jednoznačno potvrđuju da je riječ o spomeniku hrvatske kulturne baštine iz IX. stoljeća.

O Višeslavovoj krstionici može se sve potrebne informacije pročitati OVDJE.

Politika/Hrvatsko nebo