SVETAC DANA “Posveta Lateranske bazilike”

Ta potreba traje kroz cijelu crkvenu povijest, sve do današnjih dana. Božjem su narodu crkveni prostori potrebni da u njima ostvaruje svoje zajedništvo u Kristu, jer je Crkva po svojoj biti zajednica koja se neprestano okuplja oko oltara, slaveći uspomenu na Kristovu muku, smrt i uskrsnuće. Blagdan posvete Lateranske bazilike poticaj je svakom vjerniku da učvrsti svoju vjeru u Krista o kojem autentično i cjelovito svjedočanstvo daje Katolička Crkva predvođena Petrovim nasljednicima.

Kad je Milanskim reskriptom 313. godine zajamčena sloboda ispovijedanja vjere u Krista Gospodina, u kršćanskom su se svijetu počele graditi crkve. Lateransku baziliku dao je sagraditi papa Melkijad na zemljištu koje je za tu svrhu, pokraj do tada carske Lateranske palače, darovao car Konstantin.

 To je prva crkva u kojoj je rimski puk smio javno i nesmetano častiti sliku Spasitelja, što se diže nad glavnim oltarom. Budući da se uz crkvu nalazi veličanstvena krstionica, crkva je kasnije nazvana imenom svetoga Ivana Krstitelja. U palači pokraj bazilike održano je pet općih sabora, koji se prema mjestu održavanja zovu lateranski. Za hrvatski narod ta crkva ima i posebno značenje jer je u njezinoj krstionici papa Ivan IV. podigao kapelu Solinskim mučenicima, o čemu svjedoči mozaik na podu krstionice.