Još šest dana do lokalnih izbora u BiH – bitka za velika gradska središta odlučit će i ukupne pobjednike

Ovogodišnja kampanja, bar do ove posljednje četvrtine, nije bila ni izbliza dinamična te obilježena tenzijama i polemikama kao prethodne. Ušli smo u posljednji tjedan predizborne kampanje koja je po mnogo čemu bila jedinstvena. Većina promatrača slaže se u ocjeni da ovogodišnja kampanja, bar do ove posljednje četvrtine, nije bila ni izbliza dinamična te obilježena tenzijama i polemikama kao prethodne. Još jedno obilježje ove kampanje je gotovo potpuno ignoriranje lokalnih tema i fokusiranje na “visoku politiku”. Razlog tomu je djelomično i činjenica da su neki od kandidata na ovim izborima vrlo visoko pozicionirani u svojim strankama, pa i u strukturama vlasti na višoj razini. Rezultati se očekuju s velikom pozornošću iz više razloga.

“Trojka”, Mostar, Federacija…

U Federaciji BiH to je prvenstveno borba za prevlast u Sarajevu i Mostaru. U četiri sarajevske gradske općine vodi se rovovska borba između stranaka “trojke” i koalicije okupljene oko SDA, a u kojoj su još DF i Stranka za BiH. Stranke “trojke” imaju načelničke pozicije u tri općine i cilj im je zadržati takvu situaciju i nakon izbora. Njihov kandidat ima ulogu favorita u Starom Gradu, dok je u Centru i Novom Sarajevu moguće i iznenađenje. U Novom Gradu je neprikosnoven Semir Efendić (SBiH). O rezultatima izbora za općinska vijeća u ove četiri općine ovisi i koja će grupacija imati prevlast u gradskom parlamentu, a time i mogućnost izbora gradonačelnika. U Mostaru je, pak, svojevrsni nacionalni popis stanovništva, iako i hrvatske i bošnjačke stranke nastupaju u više različitih koalicija ili samostalno. Tako da konačna odluka o izboru gradonačelnika može ovisiti o tim manjim strankama koje će imati po jednog ili nekoliko vijećnika u novom sazivu Gradskog vijeća. Ipak, ni u Mostaru kampanja do sada nije imala politički naboj kakav smo vidjeli prije četiri godine.

U fokusu su i izbori u općinama i gradovima u središnjoj Bosni, prvenstveno zbog njihove nacionalne strukture, kao i u nekoliko većinski hrvatskih općina, gdje postoje snažne lokalne stranke. Na bošnjačkoj političkoj sceni, pak, u fokusu su Bihać i Zenica, gdje postoji mogućnost promjene vlasti i u gradskim parlamentima, ali i na poziciji gradonačelnika. Po rezultatima, u ovim gradovima i Sarajevu mjerit će se zapravo uspjeh stranaka na ovim izborima, ali i njihova popularnost na polovini mandata, odnosno dvije godine pred opće izbore. S druge strane, sigurno je da će u najvećem broju većinski bošnjačkih općina pobijediti SDA, kao i da će Tuzla ostati snažna utvrda SDP-a. Rezultati izbora su, čini se, neizvjesniji u Republici Srpskoj. Nije upitno da će SNSD ostati najjača stranka i predvoditi vlast u najvećem broju općina i gradova u tom entitetu. No, ono što jest neizvjesno je kako će se izborne karte posložiti u većim gradskim središtima. Prvenstveno se to odnosi na Banju Luku, gdje populistički gradonačelnik Draško Stanivuković i njegov PDP predstavljaju veliki izazov za Milorada Dodika.

Utrku tu dodatno komplicira Jelena Trivić, kao također ozbiljna kandidatkinja, iako realno nije favorit za pobjedu. Ništa manje uzbudljivo nije ni u Trebinju i Bijeljini, gradovima gdje SNSD ima jaku konkurenciju u SDS-u i listi Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, vrlo glasnog oporbenjaka u istočnoj Hercegovini. Poraz u jednom od ova dva grada bio bi gorka pilula za Dodika i vladajuću koaliciju u RS-u. Slično je i u Istočnom Sarajevu, gdje je SNSD na prošlim izborima konačno uspio skinuti koaliciju SDS-PDP s vlasti. No, neizvjesno je što će biti nakon izbora 6. listopada. A Večernji list objavio je i rezultate dvaju istraživanja koja su provedena za strane administracije, a koja pokazuju kako uoči lokalnih izbora u BiH najveći rast imaju HDZ, SDA, SNSD i SDP, a pada NiP. Uglavnom, kandidatima i političkim subjektima ostalo je još malo vremena da ostvare neku dobit u kampanji i priskrbe još koji glas.

Rezultati i očekivanja

Predizborna šutnja nastupa već u subotu, 5. listopada, u 7 sati, što znači da je od tada pa do zatvaranja birališta zabranjeno objavljivati bilo kakve aktivnosti političkih subjekata koji participiraju na izborima. Prvi rezultati izbora očekuju se nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u nedjelju, 6. listopada, uključujući i biračka mjesta na kojima će se prvi put u BiH primijeniti skeneri i druga nova tehnologija u izbornom procesu. Neizvjesnosti, bar kad su u pitanju izbori za načelnike, nema u 12 lokalnih zajednica, gdje ovaj put imamo samo po jednog kandidata. Oni već u 19 sati mogu proglasiti izbornu pobjedu. Izbori su specifični uslijed niza novosti, a jedna od njih odnosi se i na zaokruživanje kandidata. Naime, izmjenama Izbornog zakona biračima je ostavljena mogućnost u okviru liste označiti jednog ili najviše tri kandidata.

Više od toga ukida preferencijalne glasove. Nove tehnologije, kao što je poznato, bit će prisutne na ukupno 458 biračkih mjesta te uključuju četiri tipa rješenja – upotrebu optičkih skenera s automatskom transmisijom rezultata na 145 biračkih mjesta u 7 osnovnih izbornih jedinica, odnosno gradova i općina, autentifikaciju birača i transmisija rezultata na 165 biračkih mjesta, odnosno 11 osnovnih izbornih jedinica, tj. gradova i općina, biometrijsku identifikaciju i autoidentifikaciju birača na 138 biračkih mjesta u Distriktu Brčko i uvođenje videonadzora u 5 gradova i općina na ukupno 10 biračkih mjesta. Novosti se odnose i na sastave biračkih odbora, pri čemu predsjednici i zamjenici ne mogu biti članovi stranaka, a u pogledu prijevoza listića prvi put će, uslijed nerealiziranih tendera, taj posao obavljati vozila Oružanih snaga BiH.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo