DW/Herbert Kickl: provokator s desne strane
Vrijeme:4 min, 12 sec
“U Austriji malo koji političar polarizira ljude kao šef FPÖ-a Herbert Kickl. Pod njegovim vodstvom desničarima je pošlo za rukom da se nakon “afere Ibiza” ponovo uzdignu i pobjede na izborima”, piše Dijana Roščić, ARD (njemačka javna televizija), u prvom osvrtu na relativnu pobjedu Austrijske slobodarske stranke – i najveći uspjeh austrijske desnice do sada – na upravo održanim parlamentarnim izborima. Ona daje razmjerno objektivan prikaz Kicklova stranačko-karijernog uspona, a i toga po čemu se on razlikuje od svojih prethodnika, kojima je vjerno služio. Intonacija je, naravno, negativna, što je u skladu s temeljenom linijom glavne struje njemačke i austrijske politike i medija, ali informacije dane o Kicklu korektne su, premda nedovoljne da bi se razumjelo zašto je sa svojom strankom zapravo osvojio više glasova od dvaju glavnih rivala: pučana i socijaldemokrata.
Po preliminarnim rezultatima saveznih parlamentarnih izbora koji su održani u nedjelju (29.9.), Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) osvojila je 29,2% glasova, konzervativna Narodnjačka stranka (ÖVP) 26,5%, a socijaldemokrati (SPÖ) 21%. Slijede Nova Austrija i Liberalni forum (NEOS) s 8% te Zeleni sa 7,4%.
Najveći rast broja glasova u usporedbi s posljednjim izborima 2019. zabilježio je FPÖ (+13%), dok su najveći gubitnici ÖVP (-11%) i Zeleni (-5,6%).
Najveća pobjeda desnice do sada
Ova pobjeda na izborima za Nacionalno vijeće dosad je najveći uspjeh FPÖ-a. S njom se otvara prilika da Herbert Kickl postane savezni kancelar. To jest, “narodni kancelar” [taj izraz, njem. der „Volkskanzler“, podsjeća na izraz koji se u doba nacizma upotrebljavao za Hitlera, i zato izaziva brojne negativne asocijacije i reakcije, nap. ur. HN], kako su to desničari promovirali tijekom izborne kampanje – unatoč optužbama da se taj izraz povezuje s nacističkim režimom.
Za razliku od nekadašnjih čelnika Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) poput Jörga Haidera i Heinz-Christiana Strachea, Kickla je teško zamisliti u veseloj i razuzdanoj atmosferi nekog partyja. Pedesetpetogodišnji šef stranke ne djeluje kao šarmantni zavodnik masa. Njegov šarm i karizma su skromni, a uz to slovi kao samotnjak. Odrastao je u radničkoj obitelji u Koruškoj, studirao je povijest i filozofiju, ali nije diplomirao. Bavi se trčanjem na duge staze i planinarenjem.
Ipak, iz perspektive FPÖ-a, Kickl je proteklih godina obavljao dobar posao. Nakon afere „Ibiza” oko bivšeg šefa Strachea 2019. godine stranka je bila znatno poljuljana.
Provokacija kao stil
Kickl je na čelu desničara od 2021. godine. Korištenjem izraza „narodni kancelar” FPÖ je ostao vjeran svom provokativnom stilu. U svojim govorima stranački vođa se pokazuje agresivnim i provokativnim, često koristeći upečatljive slogane.
Već kao pisac govora i menadžer kampanja kreirao je slogane poput „Domovina umjesto islama” ili „Više hrabrosti za našu bečku krv – previše stranaca nikome ne prija” (što se na njemačkom rimuje).
Kada se mladi Kickl prvi put predstavio FPÖ-u, prema riječima njegovih biografa Gernota Bauera i Roberta Treichlera, rekao je: „Ja doduše ništa ne znam, ali mogu sve naučiti.” U Slobodarskoj akademiji, političkom centru za pomladak desničara, isprva je bio neka vrsta izbornog pomoćnika, koji je lijepio plakate.
Pisac govora za Haidera i desna ruka Strachea
Međutim, njegov talent je prepoznat i brzo je napredovao. Postao je pisac govora za Haidera kojeg je obožavao, a s kojim je osamdesetih godina započeo uspon FPÖ-a. Postao je desna ruka Strachea i pratio njegov uspon od 2005. kao glavni tajnik FPÖ-a tijekom dvanaest godina.
Dugo prije nego što je tadašnji američki predsjednik Donald Trump koristio slogan „Amerika na prvom mjestu”, FPÖ se uz pomoć Kickla pozicionirao kao „socijalna narodna stranka” koja se želi prvenstveno brinuti o interesima Austrijanaca.
Od ministra unutarnjih poslova do oporbenjaka
U vladi s konzervativnom ÖVP-FPÖ koalicijom, formiranoj 2017. godine pod kancelarom Sebastianom Kurzom, Kickl je postao ministar unutarnjih poslova.
Tada je izazvao zgražanje svojim zahtjevom za uvođenje noćnog policijskog sata za tražitelje azila. Također je tvrdio da „zakon mora slijediti politiku, a ne politika zakon”. Osim toga, racija koju je pokrenuo u Saveznom uredu za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) narušila je ugled obavještajnih službi.
Nakon raspada vladajuće koalicije zbog „afere Ibiza” i pada FPÖ-a na izborima 2019., Kickl je iz oporbe brzo ponovno pridobio naklonost birača.
Na zadovoljstvo pristaša FPÖ-a, on godinama napada migrante, političke elite i – kako ih naziva – „sistemske medije”. Ključni element za ponovni uspon desničara bila je korona kriza. Tijekom pandemije FPÖ je postao glasnogovornik protivnika lockdowna i obveznog cijepljenja. Desničari nisu poštedjeli ni Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući ju za „zdravstvenu diktaturu”.
ÖVP Kickla vidi kao „sigurnosni rizik”
Kicklovo ponašanje, kao i njegovi stavovi koji se smatraju proruskima, čine ga nepoželjnim koalicijskim partnerom čak i za ÖVP. Konzervativci ga nazivaju „sigurnosnim rizikom” i odbijaju suradnju s njim – ali ne i s ostatkom FPÖ-a.
„Kickl se radikalizirao”, zaključio je aktualni kancelar Karl Nehammer, isključujući prije izbora mogućnost suradnje s vođom FPÖ-a.
Osim toga, prije nego što uopće započnu pregovori o mogućoj koaliciji, Kickl bi morao dobiti mandat za formiranje vlade od saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena. Tradicionalno, taj mandat dobiva pobjednik izbora, ali to nije ustavna obveza. Predsjednik je već izrazio rezerve prema toj mogućnosti.
DW/Hrvatsko nebo
