Hrvati najsnažnije zagovaraju članstvo BiH u NATO-u, što, nažalost, nije na dnevnome redu Saveza

Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić putuje sljedećeg tjedna u sjedište Sjevernoatlantskoga saveza, gdje će pokušati ispeglati prijepore oko bosanskohercegovačkoga puta i reformi koje zemlja treba provoditi na putu k punopravnome članstvu, piše Večernji list BiH. Ovaj posjet dolazi nakon vrlo nervozne komunikacije između ministra obrane BiH Zukana Heleza i američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, koji su upotrijebili teške riječi oko do sada učinjenoga. – Ovim se poslom bavim deset godina kao predsjedatelj Povjerenstva za suradnju s NATO savezom. Kratko bih vam mogao odgovoriti da uvijek može bolje. Ako igdje, u BiH je politika umijeće mogućeg. Tako da odnos BiH prema NATO-u reflektira unutarnje odnose u BiH. Osobno smatram da je tekuća godina ona koja je obilježila vrlo snažnu prisutnost NATO saveza u BiH i bh. angažman s NATO savezom.

NATO-ov simpozij

Podsjećam, pred kraj prošle godine imali smo posjet glavnog tajnika NATO-a BiH. Sjevernoatlantsko vijeće NAC, predvođeno zamjenikom glavnog tajnika NATO-a, boravilo je u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini. Za to bi se tijelo moglo reći da se radi o političkom zapovjedništvu NATO-a koje je preseljeno u BiH. Za koji dan u BiH će se organizirati NATO-ov partnerski simpozij 360, koji je možda drugi najmnogoljudniji događaj nakon samog summita, gdje više od 55 država i organizacija NATO-ova saveza i njihovih partnera razgovara o najvažnijim sigurnosnim izazovima. Zaključno, ova je godina obilježena vrlo intenzivnim odnosima političke razine zastupanja BiH, počevši od summita u Washingtonu. Da uvijek može bolje – može, ali uvijek i isključivo je samo do nas. NATO ima jednu krilaticu za BiH. Oni su spremni kada mi budemo spremni unutar zemlje na temelju konsenzusa donositi odluke. Ništa ne nameću, očekuju konsenzus u BiH – rekao je Brkić za Večernjak. Komentirajući optužbe koje su razmijenili ministar Helez i američki veleposlanik Murphy, koji je predstavnik najvažnije zemlje, Brkić je rekao da NATO treba ostaviti izvan dnevnopolitičkih rasprava. – Iščitavajući to, zaključujem, a tako se ponašam već deset godina, vanjskopolitički cilj – članstvo u NATO-u, integracija u NATO – ne smije biti upravljan dnevno-političkim sitnošićarskim pokušajima. Treba raditi da se do toga cilja dođe. Što se tiče izjave gospodina Heleza, ona je u najmanju ruku nepotrebna. Naravno da na njegovu mjestu ne bih nikada članove međunarodnih misija u BiH i njihovo osoblje izlagao nepotrebnom javnom pritisku. Nažalost, nije to prvi put da ministar Helez tako nepromišljeno i ishitreno nastupa – istaknuo je. Upitan znači li da je postizanje konsenzusa u BiH oko NATO-a znak da ova zemlja nikada neće postati punopravna članica, Brkić misli drukčije. – To ne znači to. Konsenzus se zahtijeva kada dio suverenosti BiH trebamo prenijeti na NATO savez onako kako se mi u BiH dogovorimo. Je li to odluka Parlamentarne skupštine BiH, referendum ili na bilo koji drugi način… Samo je važno da se mi dogovorimo oko prijenosa suvereniteta, bilo da je u pitanju NATO, Europska unija… Ali institucije BiH, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo obrane, sve razine vlasti u BiH, imaju obvezu institucionalne suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom. Događaji koje smo imali ove godine pokazuju da su i politička razina i institucionalna suradnja na jako dobroj razini – objasnio je zamjenik ministra vanjskih poslova i Povjerenstva BiH za odnose s NATO savezom. Po njegovu mišljenju, nema nikakve dvojbe na kojoj su poziciji hrvatski dužnosnici.

Bez zloporabe

– Pozicija hrvatskih političkih predstavnika apsolutno je jasna – da BiH svoju budućnost vidi u punopravnom članstvu NATO-a. Tu nema zareza, tu je točka. I svi hrvatski politički predstavnici rade na tome da BiH priključimo NATO savezu. Ali radimo i na tome da se konsenzus unutar BiH na tome izgradi te da vrijednosti koje NATO zagovora budu što dublje ugrađene kako u institucije tako u cjelokupno bh. društvo. Taj vanjskopolitički cilj ne smije se zloporabiti za unutar političko potkusurivanje, nego politikom malih koraka doći do situacije kada ćemo razgovarati o tom velikom pitanju. A to je pitanje članstva. Važno je više raditi, manje pričati o onome što nije na dnevnome redu. A članstvo u NATO-u danas uistinu nije na dnevnom redu Sjevernoatlantskoga saveza – ukazao je.