Predsjednik Vojnog odbora NATO-a kaže da Ukrajina ima i pravo i dobar vojni razlog udariti dublje na Rusiju
Vrijeme:3 min, 38 sec
Predsjednik Vojnog odbora NATO-a rekao je jučer da je stvar “političke rasprave” hoće li se dopustiti Ukrajini da udari duboko u Rusiju projektilima dugog dometa zapadne proizvodnje, ali da bi, s vojnog stajališta, to bilo unutar zakonskog prava Ukrajine, sukladno Povelji UN-a.
Admiral nizozemske mornarice Rob Bauer rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) 14. rujna da ukidanje ograničenja nije tema o kojoj NATO raspravlja, ali da bi po njegovom mišljenju kao vojnog čelnika odgovor bio da. “Sukladno Povelji UN-a i zakonu o oružanim sukobima, ako ste napadnuti od strane države, tada vam je dopušteno braniti se”, rekao je Bauer. “Ta obrana ne prestaje na vašim granicama. Dopušteno vam je zapravo napasti neprijatelja na njegovu vlastitom teritoriju.”
Bauer je intervjuiran dok se Vojni odbor NATO-a – najviše vojno tijelo saveza – sastao u Pragu na dvodnevnoj konferenciji kako bi razmotrio strateška kretanja unutar Saveza, u svjetlu odluka donesenih na summitu NATO-a u srpnju. Sastanak je uslijedio dan nakon što se britanski premijer Keir Starmer sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući kako bi razgovarali o tome hoće li odobriti zahtjev Kijeva za korištenje raketa dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji.
Bauer je rekao da prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva kao odgovor na te rasprave pokazuju njihovu frustraciju zbog toga kako se rat odvija dvije i pol godine nakon što ga je Rusija započela. “Mislim da je to prije svega dokaz koliko su frustrirani jer Rusija nije postigla niti jedan od svojih strateških ciljeva u Ukrajini”, rekao je Bauer.
Putin je ranije ovog tjedna rekao da bi Zapad bio “u ratu” s Rusijom ako dopusti Ukrajini da napadne projektilima dugog dometa zapadne proizvodnje, dok je Medvedev 14. rujna rekao da bi Rusija mogla uništiti glavni grad Ukrajine Kijev nenuklearnim oružjem ako zapad je ukinuo svoja ograničenja. Medvedev, koji sada služi kao zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti zemlje, također je rekao da bi Moskva mogla pribjeći nuklearnom oružju.
Bauer je kazao da se prijetnje moraju shvatiti ozbiljno, ali da je ono što rade NATO i drugi saveznici Ukrajine “unutar povelje UN-a, unutar međunarodnog prava”. “I nastavit ćemo tako.” U svom govoru na konferenciji, Bauer je pohvalio ukrajinsku vojsku jer je dokazala svijetu da “ne postoji ništa što ne može učiniti” i da im za postizanje ciljeva treba samo potpora saveznika. “Imat će ga – ne samo sada, ne samo tijekom trajanja rata, nego i desetljećima koja dolaze”, rekao je Bauer u komentarima na konferenciji.
NATO saveznici predvođeni Sjedinjenim Državama donirali su desetke milijardi dolara u vojnoj opremi kako bi pomogli Ukrajini u ratu, a Bauer je rekao da ukrajinske snage postaju “sve interoperabilnije” sa NATO snagama, približavajući zemlju članstvu u NATO-u.
“Jednog dana ćemo stati rame uz rame pod zastavom NATO-a”, rekao je. “Ukrajina zaslužuje našu kontinuiranu potporu, ne samo zbog toga tko su oni kao ljudi, već i zbog toga tko smo mi kao NATO.”
Bauer je također rekao da NATO-u treba puno veći proizvodni kapacitet obrambene industrije te da mora biti bolje koordiniran kako bi se povećalo odvraćanje. “Što više jačamo naše odvraćanje, to imamo bolje šanse da zaštitimo slobode do kojih nam je stalo i spriječimo da rat ikada uđe na naše tlo”, rekao je.
Rat u Ukrajini komentirao je i general pukovnik Karel Rehka, načelnik Glavnog stožera čeških oružanih snaga, rekavši da je to pitanje opstanka Ukrajine i borbe za načela demokracije, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, za čiju obranu postoji NATO. “Imperativ je da mi – na vrhu naše vojske – pružimo svu potrebnu pomoć Ukrajini, bilo u obliku obuke ili opskrbe oružjem i drugom vojnom opremom”, rekao je Rehka u obraćanju na konferenciji održanoj 14. rujna. Podržavajući Ukrajinu, također jačamo naše jedinstvo i obuzdavamo rusku prijetnju, istaknuo je.
I Bauer i Rehka složili su se da je potrebno više izdvajanja za obranu, a Rehka je rekao da je “jasno da dva posto BDP-a za obranu neće biti dovoljno”. Rehka je također upozorio da prijetnje iz Rusije ne dolaze samo na konvencionalnom bojnom polju, već i u obliku hibridnih taktika, kibernetičkih napada, kampanja dezinformiranja i kinetičkih činova nasilja. “Sve ove radnje osmišljene su kako bi posijale strah i potkopale jedinstvo naših društava. Stoga moramo imati širok pristup… koji integrira naše konvencionalne vojne sposobnosti sa snažnom kibernetičkom obranom i snažnom civilno-vojnom suradnjom”, izjavio je češki general.
Radio Slobodna Evropa/Hrvatsko nebo
