Biden i Starmer odgodili odluku o dopuštanju Ukrajini da raketama dužeg dometa napada ciljeve dublje u Rusiji
Vrijeme:7 min, 14 sec
Britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden u petak su odgodili odluku o tome hoće li Ukrajini dopustiti korištenje projektila dugog dometa koje je primila od zapadnih zemalja za napad na ruski teritorij – plan koji je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve, a mogao bi zatim izazvati i ruski rat s NATO-om. Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je s Bidenom imao vrlo “sveobuhvatne razgovore o strategiji”, ali da to nije bio sastanak “o specifičnim kapacitetima”, izvijestio je Glas Amerike (VoA).
Uoči sastanka, dužnosnici su najavili da će Starmer pritisnuti Bidena da podupre njegov plan da pošalje britanske rakete Storm Shadow u Ukrajinu kako bi ona mogla izvoditi udare dublje unutar Rusije, dok zabrinutost saveznika raste glede situacije na rusko-ukrajinskom bojištu. No čelnik laburista dao je naslutiti da će on i Biden raspravljati o planu na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku sljedeći tjedan, s “većom skupinom pojedinaca”.
Dok su Biden i Starmer razgovarali sa svojim suradnicima u Bijeloj kući, Biden se nije želio previše osvrtati na upozorenje ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dopuštanje Ukrajini da koristi zapadno dalekometno oružje u Rusiji značilo da je Zapad “u ratu” s Rusijom.
“Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu”, rekao je Biden kad su ga novinari upitali o komentarima ruskog predsjednika.
Rakete ATACMS i ograničenja
No, iako je Biden rekao da je “jasno da Putin ne će dobiti ovaj rat”, vjeruje se da američki predsjednik još nije spreman popustiti pred inzistiranjem Ukrajine da joj se dopusti korištenje dugodometnim projektilima ATACMS američke proizvodnje na ruskom teritoriju. Američki dužnosnici vjeruju da uporaba tih projektila ne bi osobito promijenila ukrajinsko stanje na ratištu, a također žele osigurati da zalihe američkog oružja ne budu iscrpljene.
Uoči sastanka Biden-Starmer, Bijela kuća je dala do znanja da ne će biti veće objave u vezi s odlukom o ukrajinskoj uporabi dalekometnog oružja. “Nema promjena u našem stajalištu o pružanju dugodometnih napadačkih sposobnosti kojima bi se Ukrajina mogla koristiti unutar Rusije. Ne očekujem nikakvu značajnu objavu u tom smislu “, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. On je u petak rekao da SAD ozbiljno shvaća Putinovo upozorenje, ali da to nije njegov novi stav. “To je retorika koju smo već čuli od njega. Očito je pokazao da je sposoban za agresiju i zato te izjave shvaćamo ozbiljno“, rekao je Kirby.
Ukrajinski dužnosnici obnovili su molbe da im se dopusti korištenje projektilima dugog dometa koje je osigurao Zapad protiv ciljeva duboko u Rusiji tijekom ovotjednog posjeta Kijevu američkoga državnog tajnika Anthonyja Blinkena i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja. Blinken je rekao da “nema sumnje” da će Biden i Starmer razgovarati o tom pitanju tijekom svog posjeta, ističući da su se SAD prilagodile i da će se “prilagoditi po potrebi” kako se ruska strategija na bojnom polju promijenila.
Jezik je sličan onome što ga je Blinken upotrijebio u svibnju, nedugo prije nego što je SAD dopustio Ukrajini da se na ruskom tlu koristi oružjem koje je SAD dostavio. Domet je uglavnom ograničen na prekogranične ciljeve za koje se smatra da znače izravnu prijetnju, zbog zabrinutosti glede daljnje eskalacije sukoba.
Osim Blinkena, Biden je ranije također nagovijestio da bi odluka o promjeni mogla biti u tijeku. Na pitanje novinara prethodno ovog tjedna je li spreman ublažiti ograničenja oružja Ukrajini, odgovorio je: “Sada se bavimo time.”
Putin: Odobrenje za rakete dugog dometa – izravna konfrontacija Zapada i Rusije
Putin je u četvrtak upozorio da bi dopuštanje dalekometnog udara “značilo da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Države i europske zemlje u ratu s Rusijom… Ako je to tako, onda, uzimajući u obzir promjenu same biti ovog sukoba, donijet ćemo odgovarajuće odluke na temelju prijetnji koje će nam biti stvorene”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi odobravanje upotrebe zapadnih projektila dugog dometa Ukrajini značilo izravan sukob između Zapada i Rusije. Putin je rekao da će to promijeniti prirodu i opseg rata s Ukrajinom. “Takav bi potez uvukao zemlje koje opskrbljuju Kijev raketama dugog dometa izravno u rat, jer bi satelitsko ciljanje i programiranje putanja projektila moralo provoditi vojno osoblje NATO-a, budući da Ukrajina za to nije sposobna. Dakle, nije pitanje treba li dopustiti ukrajinskom režimu da tim oružjem napadne Rusiju, već je pitanje odluka jesu li zemlje NATO-a izravno uključene u vojni sukob ili ne“, rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji, prenosi Reuters.
“Ako se donese takva odluka, to će značiti ništa manje nego izravno sudjelovanje zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i europskih zemalja u ratu u Ukrajini. Rusija bi bila prisiljena poduzeti odgovarajuće mjere na temelju novih prijetnji“, rekao je Putin. On nije precizirao o kakvim se mjerama radi, ali je prethodno ukazao na mogućnost naoružavanja zemalja koje se suprotstavljaju Zapadu ruskim oružjem za napad na ciljeve u inozemstvu. U lipnju je također govorio o postavljanju projektila na udaljenosti koja bi bila dovoljna za udar na Sjedinjene Države i njihove europske saveznike.
Njegove su primjedbe bile u skladu s narativom koji je Kremlj aktivno promicao od početka rata u Ukrajini, optužujući zemlje NATO-a za de facto sudjelovanje u sukobu i prijeteći odgovorom. Još prije, ove godine, Putin je upozorio da bi Rusija mogla drugima pružiti oružje dugog dometa za napad na zapadne mete kao odgovor na to što su NATO-saveznici dopustili Ukrajini da upotrijebi svoje oružje za napad na ruski teritorij, rekavši da bi to “označilo njihovo izravno sudjelovanje u ratu protiv Rusije Federacija, a mi zadržavamo pravo postupiti na isti način”.
Starmer je, odgovarajući na komentare ruskog čelnika u četvrtak, rekao na putu za SAD da Britanija ne traži nikakav sukob s Rusijom. “Rusija je započela ovaj sukob. Rusija je ilegalno napala Ukrajinu. Rusija bi mogla odmah prekinuti ovaj sukob”, rekao je Starmer novinarima. “Ukrajina ima pravo na samoobranu i očito smo u cijelosti poduprli pravo Ukrajine na samoobranu — kao što znate, pružamo im priliku za obuku. Ali mi ne tražimo nikakav sukob s Rusijom – to nam ni najmanje nije namjera”, rekao je Starmer.
Ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenskij vršio je pritisak na američke i savezničke vojne čelnike da odu mnogo dalje. Tvrdi da SAD mora dopustiti Ukrajini gađati ruske zračne baze i lansirna mjesta daleko od granice, budući da je Rusija pojačala napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i komunalije uoči nadolazeće zime. On također želi više oružja dugog dometa od Sjedinjenih Država, uključujući taktičke raketne sustave ATACMS, za udare u Rusiji.
Američka gledišta i procjene
ATACMS ne bi bio odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava od ruskih krstarećih projektila dugog dometa, koji se ispaljuju s više od 300 kilometara udaljenosti, izvan dometa ATACMS-a, rekao je potpukovnik Charlie Dietz, glasnogovornik Pentagona. Američki dužnosnici također ne vjeruju da imaju dovoljno dostupnih sustava naoružanja da Ukrajini osiguraju broj koji bi iz temelja promijenio uvjete na terenu, rekao je jedan američki dužnosnik.
Tijekom prošlotjednog sastanka savezničkih ministara obrane, ministar obrane Lloyd Austin rekao je kako ne vjeruje da bi opskrba Ukrajine sustavima oružja dugog dometa promijenila igru u ratu iscrpljivanja. Napomenuo je da je Ukrajina već bila u stanju izvoditi udare unutar Rusije svojim vlastitim domaćim proizvodnim sustavima, uključujući bespilotne letjelice. “Ne vjerujem da će jedna sposobnost biti odlučujuća i ostajem pri tom komentaru”, rekao je Austin.
“Za sada se politika nije promijenila “, rekao je u četvrtak general bojnik Pat Ryder , tajnik Pentagona za tisak.
Sastanak između Bidena i Starmera dogodio se uoči ovomjesečnog godišnjeg sastanka globalnih čelnika na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Sastanak u Ovalnom uredu djelomično je sazvan kako bi dvojici čelnika pomogao u uspoređivanju stajališta o ratu u Ukrajini, o zaustavljenim naporima da se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi i o drugim pitanjima uoči sastanka UN-a.
Rusija, Iran i rakete
Bijela kuća također je nastojala istaknuti vezu između rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku koji je izbio nakon što su Hamasovi militanti u Gazi koje podupire Iran pokrenuli napade na Izrael 7. listopada. Bidenova administracija priopćila je ovaj tjedan da je Iran nedavno isporučio Rusiji balističko oružje kratkog dometa za upotrebu protiv Ukrajine, što je transfer za koji se dužnosnici Bijele kuće brinu da će omogućiti Rusiji upotrijebiti više svog arsenala za mete daleko izvan ukrajinskih bojišnica, dok će se koristiti iranskim bojevim glavama za mete bližeg dometa.
S druge strane, američka administracija kaže da se Rusija približava Iranu, uključujući pružanje nuklearne i svemirske tehnologije. “Ovo je očito duboko zabrinjavajuće”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby o transferu projektila. “I to svakako govori o načinu na koji ovo partnerstvo prijeti europskoj sigurnosti i kako ono ilustrira destabilizirajući utjecaj Irana koji sada seže daleko izvan Bliskog istoka.”
Povezano:
VoA/Hrvatsko nebo
