BiH ostala, za sada, bez 70 milijuna eura iz fondova EU-a u okviru „Plana rasta“ zbog opstrukcije vlasti iz „Srpske“
Vrijeme:2 min, 37 sec
Bosna i Hercegovina ne će ostvariti prvi krug financiranja iz „Plana rasta za Zapadni Balkan“ zbog “nedostatka političkog konsenzusa” u zemlji, priopćeno je iz Delegacije Europske unije. “Neprihvaćanje Reformske agende usklađenoga s komentarima Komisije imat će posljedice: za razliku od ostalih partnera u toj regiji, BiH ne će dobiti prvu bezuvjetnu ratu predfinanciranja planiranu za isplatu nakon ljeta, u iznosu od 7 % (70 milijuna eura), čime će se propustiti krupna prigoda za rano financiranje”, navedeno je u priopćenju.
U studenomu 2023. Europska komisija prihvatila je novi instrument kojim se zemlje Z. Balkana želi potpomoći da se približe standardima Europske unije. Zove se „Plan rasta“ i osmišljen je kako bi pospješio reforme i izravno doprinio životima građana. Sa sobom donosi i mogućnost da se za svaku od zemalja ostvare vrtoglavi iznosi nepovratnih potpora i povoljnih zajmova. Trenutno je Bosna i Hercegovina jedina od šest zemalja koja nije finalizirala ključni preduvjet.
„Plan rasta“ poduprt je novim financijskim instrumentom: Instrumentom za reforme i rast za Zapadni Balkan – u opsegu do šest milijarda eura bespovratnih sredstava i zajmova za cijelu regiju. Tim instrumentom institucije Europske unije žele, kao „mrkvom“, motivirati države da učine ključne korake te poduzmu mjere i reforme koje nailaze na unutarnje otpore.
„Plan rasta“ za Zapadni Balkan otvara mogućnost da BiH dobije ili pozajmi sveukupno više od dvije milijarde KM u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uvjete za snažniji ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije, jaču vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Pored investicija i reformi, taj plan otvara mogućnosti da BiH ostvari veći pristup jedinstvenom europskom tržištu s više od 450 milijuna potrošača, a i da se uspostavi zajedničko regionalno tržište (ZRT) na području koje se naziva Zapadnim Balkanom, a koje uključuje šest država; BiH, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Sj. Makedoniju i Kosovo.
Tri mjere koje su uvjet za dobivanje sredstava nisu prihvatile vlasti u Republici Srpskoj
Problem je nastao zbog tri mjere koje nisu prihvatile vlasti u Republici Srpskoj. Riječ je o uspostavi jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju veta entiteta na odluke o dodjeli potpora iz državnih fondova, te popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanju odluka tog suda.
“Vlasti BiH dostavile su Europskoj komisiji nacrt sveobuhvatne Reformske agende, koja je neizostavna osnova za sudjelovanje u Planu rasta za Zapadni Balkan. Europska komisija pripremila je ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se izvrše određene revizije. Međutim, vlasti BiH obavijestile su 16. srpnja Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji podijeliti finalizirani tekst”, priopćeno je iz Delegacije EU-a u Sarajevu.
U priopćenju se ističe da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Europska komisija i Bosna i Hercegovina, po predviđenoj proceduri, formalno usuglase Reformsku agendu. “Ovo je propuštena prigoda, no nadamo se da će se bh. vlasti uskoro uspjeti dogovoriti”, dodaje se.
Kada Komisija dobije valjanu i dovršenu Reformsku agendu, to jest kada ona bude prihvaćena na razini najviših političkih vlasti, Komisija će ju bez odgode ocijeniti, kao što je učinila i naprama ostalim partnerima, s ciljem njezina što skorijeg odobrenja, navodi se u priopćenju.
Delegacija EU/Hrvatsko nebo
