U Armeniji gostovali hrvatski glazbenici – prigodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa i hrvatskog Dana državnosti
Vrijeme:8 min, 6 sec
Koncerte pod nazivom ‘Glazbeni pozdravi Armeniji iz Hrvatske’ i ‘Hrvatska sakralna baština – pjevajuća molitva na izvoru kršćanstva’ te humanitarni koncert za Armenski Caritas pod nazivom ‘Glazbeni zagrljaj Armeniji iz Hrvatske’ održali su hrvatski glazbeni umjetnici: sopranistica Nikolina Pinko, koja je nastupila u Yerevanu 11. lipnja 2024. u Komitas Muzeju – Institutu, i tenor Stjepan Franetović, koji je nastupio 25. lipnja u Gyumriju u Katedrali svete Bogorodice od sedam žalosti, Armenske Apostolske Crkve, uz pijanisticu i orguljašicu Evu Kirchmayer Bilić. Koncerti su održani u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ateni i Počasnog konzulata Republike Hrvatske u Republici Armeniji. Stjepan Franetović i Eva Kirchmayer Bilić nastupili su u Gyumriju i na dobrotvornom koncertu za Armenski Caritas, za pomoć starijima i nemoćnima u Armeniji, 24. lipnja u Komornoj gradskoj dvorani, na kojemu je s hrvatskim umjetnicima nastupila i armenska pijanistica Arpi Vardanyan, koja je 2021. diplomirala klavir na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Rubena Dalibaltayana.
U okviru projekata kulturne promidžbe, javne diplomacije i međunarodne prepoznatljivosti Republike Hrvatske u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i diplomatsko – konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u svijetu, te povodom Dana državnosti i Dana neovisnosti Republike Hrvatske, kao i uz 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Armenije, hrvatski glazbeni umjetnici, sopranistica Nikolina Pinko, tenor Stjepan Franetović i pijanistica i orguljašica Eva Kirchmayer Bilić, održali su svečane koncerte u Republici Armeniji: 11. lipnja u Yerevanu i 25. lipnja u Gyumriju.
Podsjetimo, Armenija je prva kršćanska država na svijetu, koja je 301. prihvatila kršćanstvo, a na planini Ararat zaustavila se Noina arka; to je mjesto na kojemu novoga početka čovječanstva nakon velikoga potopa. Dana 8. srpnja 1994. uspostavljeni su diplomatski odnosi između Republike Armenije i Republike Hrvatske. Veleposlanstvo Republike Hrvatske za Armeniju, nalazi se u Grčkoj, a Republiku Hrvatsku u Armeniji predstavlja počasni konzul.
Svečani koncert pod nazivom ‘Glazbeni zagrljaji Armeniji iz Hrvatske’ održan je u utorak, 11. lipnja u punoj dvorani Komitas Muzeja – Instituta u Yerevanu u Armeniji, na kojemu su nastupile sopranistica Nikolina Pinko i pijanistica Eva Kirchmayer Bilić, te izvele pomno odabrani, svečanosti i obljetnicama primjeren glazbeni program, a koji je uključivao skladbe hrvatskih, armenskih i europskih skladatelja.
Na koncertu i prijemu nazočili su članovi diplomatskog zbora u Yerevanu, uzvanici iz kulturnog, društvenog i političkog života Armenije, a bio je nazočan zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Armenije, g. Paruyr Hovhannisyan. Koncert i prijem su organizirani u suradnji i uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ateni i hrvatskog počasnog konzula u Erevanu g. Artashesa Kazakhetsyana, koji je ujedno bio i srdačan domaćin hrvatskim gostima.
Na početku koncerta nazočne visoke uzvanike i goste biranim je riječima pozdravio veleposlanik Republike Hrvatske u Ateni g. Aleksandar Sunko, zahvalio Počasnome Konzulu, te iznio najznačajnije poveznice između armenskoga i hrvatskoga naroda, među kojima se ističu zaštitnik grada Dubrovnika, sv. Vlaho (Surb Barsegh) iz Sebaste u nekadašnjoj Maloj Armeniji, zatim isusovac Josip Marinović (napisao prvu povijest Armenaca na Zapadu), kao i gotovo tri stotine knjiga tiskanih u Armenskoj tiskari u Beču. Na pozdravni govor veleposlanika g. Aleksandra Sunka, nadovezala se Eva Kirchmayer Bilić, koja je održala izlaganje o početcima uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Armenije prije trideset godina i o zanimljivim kulturnim poveznicama. Nazočni uzvanici, gosti i prijatelji, pozdravnu riječ i izlaganje pratili su i razumjeli zahvaljujući pijanistici Arpi Vardanyan, koja je s hrvatskog, odnosno engleskog, prevodila na armenski, odnosno engleski jezik. Naime, Arpi je studirala i diplomirala klavir u Zagrebu, te tečno govori hrvatski jezik. Plakate i grafički dizajn programskoga letka za koncerte, osmislila je i priredila istaknuta likovna umjetnica Alina Gishyan, Armenka s hrvatskom adresom, povezavši hrvatske i armenske motive (pleter).
Nikolina Pinko i Eva Kirchmayer Bilić, izvele su himne Republike Hrvatske i Republike Armenije, a koncert su započele Molitvom Antuna Sorkočevića, Dubrovčanina, skladatelja i diplomata. Nizale su se skladbe Dore Pejačević (Pjesma), Ivane Lang (Murve), Slavka Modrijana (Svečica dogarja), Ivana pl. Zajca (Ljuljanka Jelene) Ive Tijardovića (Daleko m’e biser mora), Darka Domitrovića (She walks in Beauty na stihove Lorda Byrona), Nikoline Pinko (Bože, Ti znaš) i Jakova Gotovca (Oda zemlji), te armenskih Komitasa, Babajanyana (Melodija), Mirzoyana i Tigranyana (arija Anuš). Dirljivo je bilo izvoditi Komitasov ‘Chinar es’, u zgradi koja nosi ime velikoga armenskoga glazbenika, etnomuzikologa, skladatelja, dirigenta, pjevača, u dvorani inspirativnog ugođaja i akustike, čiji stakleni zid otvara nadahnjujući prizor stabla (Chinar) uz koji stoji Komitasov kip. Odabir Mirzoyanovoga ‘Tužnog valcera’ bio je glazbena posveta poznanstvu između značajne hrvatske pijanistica Melite Lorković (svojevremeno Evinoj profesorici), a dirljiva arija Anuš iz prve armenske istoimene opere i Nikolinina interpretacija, posebno je dirnula publiku. Zapadnoeuropsku glazbenu baštinu glazbenice su predstavile poznatim arijama G. Puccinija (Un bel di vedremo) i F. Cilee (Io son l’umile ancella). Iznenađenje publici umjetnice su priredile, kada su, u drugome dijelu svoga nastupa, odjenule armensku tradicijsku nošnju (taraz) i armenski tradicijski nakit i oglavlje. Koncert je završio stajaćim ovacijama nazočne publike uz neskriveno oduševljenje i zahvalnost za priređeni doživljaj. Druženje se nastavilo u prostorima Komitas Muzeja – Instituta, na prigodnome prijemu.
Drugi koncert je održan u utorak 25. lipnja 2024., u Katedrali svete Bogorodice od Sedam Žalosti u Gyumriju. Ovdje posebno treba napomenuti da u crkvama Armenske Apostolske Crkve u Armeniji ima tek nekoliko orgulja, s obzirom na to da se tek u novije vrijeme armenska liturgijska glazba uz pratnju elektronskih orgulja i ne postoji redovita praksa održavanja koncerata, na kakve smo u Hrvatskoj i Europi navikli. Stoga hrvatski umjetnici izriču posebnu zahvalnost nadbiskupu nadbiskupije Shirak, Mikayelu Ajapahianu, na velikodušno prihvaćenoj ponudi i više nego srdačnom gostoprimstvu, te pomoći pri neposrednoj organizaciji.
Na koncert u Gyumri, pod nazivom ‘Hrvatska sakralna glazba – pjevana molitva na izvoru kršćanstva’, došao je diplomatski savjetnik g. Goran Prokopec iz Veleposlanstva RH u Grčkoj, kojega je dočekao Honorarni konzul Republike Hrvatske za Republiku Armeniju, g. Artashes Kazakhetsyan.
Tenor Stjepan Franetović, koncert je započeo ispred oltara, obučen u haljinu (‘kotu’) hvarske Bratovštine Duša od pargatorija (čistilišta), te pjevao napjev Divici Mariji na stihove Marka Marulića iz 15. st., uglazbljene od don Šima Marovića, te korizmenu Epistolu, drevni hvarski napjev, koji je odzvanjao divnom akustikom Katedrale. Glazbenici su izveli skladbe hrvatskih skladatelja Albe Vidakovića, o. Kamila Kolba, Anđelka Klobučara, Vinka Glasnovića, te G. Verdija i G. Puccinija i C. Francka, te drevne i predivne armenske liturgijske napjeve ‘Ter voghormya’ i ‘Khorrhurd Khorin’. Posebno je dirljivo bilo izvoditi Matoševe stihove Gospe Marije i Zdravo Djevo, a bez obzira što su otpjevane skladbe predstavile mahom hrvatsku glazbenu baštinu, čije je izvorište duša i narav hrvatskoga čovjeka; dirljivo je bilo osjetiti kako se stihovi hrvatskih sakralnih i pučkih napjeva, mogu, bez dvojbe, primijeniti i na armenski narod, te su na taj način predstavljale zajedničku molitvu za Armeniju i Hrvatsku, na armenskome tlu, u crkvi najstarije kršćanske države – Armenske Apostolske Crkve, u katedrali u Gyumriju – po prvi puta u povijesti; ispjevanu i izmoljenu.
Stjepan Franetović, Eva Kirchmayer Bilić i Arpy Vardanyan u 24. lipnja su u Komornoj gradskoj dvorani u Gyumriju održali i dobrotvorni koncert za Armenski Caritas, na poziv iznimno angažirane djelatnice Caritasa, gđe Armenuhi Mkhoyan, a za pomoć tamošnjim starijim i nemoćnima, u Gyumriju, koji je omogućio i Grad Gyumri na čelu s gradonačelnikom g. Vardgesom Samsonianom. Gradnačelnik je primio hrvatske umjetnike i predstavnike Armenskoga Caritasa s gđom Armenuhi Mkhoyan i suradnicima i predstavio im grad Gyumri, njegovu povijest, značajne ljude, posebno ističući duhovnu dimenziju života. Gradonačelnik je umjetnike zahvalno darovao prigodnim poklonima i cvijećem. Ulaznice za dobrotvorni koncert su bile prodane i dvorana je bila puna. Arpi i Eva bile su pozvane najaviti koncert i na Armenskoj nacionalnoj televiziji, a čitav niz armenskih medija, portala i televizijskih postaja, pratio je i izvješćivao. Na koncert su došli i kolege i prijatelji iz Yerevana, te profesori područnoga Odjela Državnoga Konzervatorija Komitas u Gyumriju, s dekanicom prof. Hasmik Harutyunyan. Stjepan Franetović je pjevao pjesme i arije hrvatskih skladatelja, a Arpi Vardanyan dojmljivo je odsvirala Varijacije za klavir armenskoga skladatelja porijeklom iz Arcaha, Eduarda Gazarova, čiji sin David Gazarov danas radi kao profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Arpi i Eva četveroručno su izvele ciklus ‘Mali šaroliki svijet’ hrvatske skladateljice Ivane Lang, a ovacije nazočne publike izazvale su pjesma ‘Tvoja zemlja’, i finale iz Zajčeve opere ‘Nikola Šubić Zrinjski’, koje je na kraju koncerta otpjevao Stjepan Franetović.
Hrvatski glazbenici su zajedno sa svojim armenskim prijateljima i kolegama položili cvijeće na spomeniku žrtvama genocida nad Armencima iz 1915., kao i istaknutim armenskim glazbenicima (Komitas, Hačaturyan, Babajanyan, Mirzoyan) i književnicima, redateljima, glumcima, slikarima (Isahakyan,, Shiraz, Saroyan, Paradjanov, Mkrtchyan, Saryan…) u Komitasovom Parku i Panteonu koji je smješten pored Komitas Muzeja – Instituta, povezavši se putem interneta s članovima Armensko – hrvatske zajednice u Hrvatskoj.
S obzirom na udaljenosti između Armenije i Hrvatske, te specifičnost armenskoga jezika, iznimna pomoć u organizaciji bili su brojni armenski kolege i prijatelji, koji su u nesebičnoj susretljivosti svakodnevno pomagali hrvatskim umjetnicima tijekom boravka u Armeniji, a Eva Kirchmayer Bilić, i u svojstvu potpredsjednice Armensko – hrvatske zajednice i predsjednice Udruge Pasionska baština, uspostavila je čitav niz kontakata i konkretnih prijedloga za suradnju s više kulturnih institucija u Armeniji, sa ciljem ostvarenja novih kulturnih sadržaja, programa i projekata, koji će, nadamo se, još intenzivnije povezati armenski i hrvatski narod, u potrazi za zajedničkim poveznicama, osobinama i korijenima.
Neka glazbeni ‘pleter’ karakterističan i prepoznatljiv u arhitekturi armenskog i hrvatskoga naroda, isprepleten skladbama armenskih i hrvatskih skladatelja, koji se nalaze u temeljima i sastavni su dio europske kulturne baštine, budu nadahnuće za buduća istraživanja i kulturnu suradnju i razmjenu između hrvatskoga i armenskoga naroda.
Hvala Armeniji na više nego srdačnu gostoprimstvu!
Priredila: Eva Kirchmayer Bilić
Zagreb, 9. srpnja 2024.
Povezano:
Hrvatsko nebo
