Zašto Scholz ne može raspisati nove izbore kao Macron

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je nakon europskih izbora raspisao nove izbore za francuski parlament. No, u Njemačkoj to nije tako jednostavno – za to postoje ustavne prepreke.

“Macron raspisuje nove izbore, zašto Scholz to također ne uradi?” To se otprilike moglo pročitati u komentarima na internetu nakon europskih izbora u nedjelju kasno navečer. Ali to nije tako jednostavno: politički sistemi u Njemačkoj i Francuskoj se razlikuju. U Njemačkoj se novi izbori ne mogu jednostavno raspisati, već je potrebno napraviti određene međukorake.

Novi izbori za parlament, a ne za predsjednika

Francuski predsjednik ima prema članku 12 francuskog Ustava pravo raspustiti Nacionalnu skupštinu i raspisati nove izbore za parlament. To je Macron učinio u nedjelju navečer. Pri tome je važno da se na predstojećim izborima ne radi o njegovom vlastitom mandatu. Riječ je samo o novim izborima za Nacionalnu skupštinu, dakle parlament. Francuskog predsjednika izravno bira narod na odvojenim izborima, a ne parlament. Novi predsjednički izbori u Francuskoj trenutno nisu na redu. U Njemačkoj to tako ne funkcionira – tu su ustavne prepreke za takav korak puno veće.

U Njemačkoj je potreban izgubiti povjerenja

Nove izbore za njemački Bundestag ne može naložiti niti kancelar niti predsjednik. To nije predviđeno Ustavom. Autori njemačkog Ustava su nakon iskustava iz Weimarske Republike htjeli osigurati veću stabilnost. Novi izbori za Bundestag su stoga mogući tek nakon što se poduzmu različiti međukoraci.

U prvom koraku kancelar prema članku 68 Ustava SR Njemačke postavlja pitanje povjerenja u Bundestagu. Hoće li to učiniti ili ne, isključivo je njegova odluka. Ako dobije povjerenje, sve ostaje isto. Time je osigurao svoju većinu u Bundestagu. Ako izgubi, slijedi još jedan korak. Tada predsjednik na prijedlog kancelara može u roku od 21 dan raspustiti Bundestag. Osim ako članovi Bundestaga većinom ne izaberu neku drugu osobu za kancelara ili kancelarku.

Pritom postoji mogućnost da kancelar postavi pitanje povjerenja, ali unaprijed traži od svoje parlamentarne većine da ga ne podrži. Na taj način bi on mogao donekle “umjetno” dovesti do toga da mu se izglasa nepovjerenje i time otvoriti put za prijevremene izbore.

Zabrinuta lica šefova stranaka vladajuće koalicije: Olaf Scholz (SPD), Robert Habeck (Zeleni), Christian Lindner (FDP – Liberali)Zabrinuta lica šefova stranaka vladajuće koalicije: Olaf Scholz (SPD), Robert Habeck (Zeleni), Christian Lindner (FDP – Liberali)
Zabrinuta lica šefova stranaka vladajuće koalicije: Olaf Scholz (SPD), Robert Habeck (Zeleni), Christian Lindner (FDP – Liberali)Foto: Annegret Hilse/REUTERS
Novi izbori u roku od 60 dana nakon raspuštanja Parlamenta

Ako predsjednik prema članku 39 njemačkog Ustava raspusti Bundestag, novi izbori moraju se održati u roku od 60 dana. U Njemačkoj bi novi izbori također bili povezani s mandatom kancelara, zato što kancelara bira Bundestag.

Raspuštanje Bundestaga i novi izbori posljednji put su se dogodili u Njemačkoj 2005. godine. Tadašnji kancelar Gerhard Schröder postavio je pitanje povjerenja nakon izbora u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i izgubio.

Predsjednik Horst Köhler je tada raspustio njemački parlament – Bundestag, što je dovelo do novih izbora.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo