Flota ruskih ratnih brodova stigla je u srijedu u kubanske vode uoči planiranih vojnih vježbi na Karibima, što je, kako ističu promatrači, nastojanje da se demonstrira moć s rastom tenzija oko zapadne podrške Ukrajini.
Tri broda su prešla ušće Havanskog zaljeva u pratnji malih čamaca koji su ih vodili kroz uski kanal. Vodeću fregatu, okićenu ruskom i kubanskom zastavom, dočekao je 21 topovski pozdrav. Mornari u uniformama stajali su u vojnoj formaciji dok su se približavali otoku.
Očekuje se da iza njih stigne podmornica na nuklearni pogon.
Američka vojska očekuje da će u vježbama sudjelovati nekoliko ruskih brodova i pomoćnih brodova, koji bi se također mogli zaustaviti u Venezueli, prenosi Radio Slobodna Europa.
Rusija je dugogodišnji saveznik Venezuele i Kube, a njeni ratni brodovi i avioni su povremeno ulazili u karipski prostor. Ali ova misija dolazi manje od dva nakon što je američki predsjednik Joe Biden ovlastio Ukrajinu da upotrebi oružje koje je su osigurale SAD za napad unutar Rusije kako bi zaštitila Harkov, drugi po veličini ukrajinski grad. Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao da bi njegova vojska mogla odgovoriti “asimetričnim koracima” na drugim mjestima u svijetu.
– Prije svega, ratni brodovi su podsjetnik Washingtonu da je neprijatno kada se protivnik miješa u vaše bližnje inozemstvo – rekao je Benjamin Gedan, direktor programa za Latinsku Ameriku u washingtonskom centru Wilson, misleći na zapadni involviranost Zapada u Ukrajini koju je napala Rusija.
– To takođe podsjeća ruske prijatelje u regiji, uključujući američke protivnike Kubu i Venezuelu, da je Moskva na njihovoj strani – smatra Gedan.
Iako flota uključuje podmornicu na nuklearni pogon, visoki dužnosnik američke administracije rekao je za AP da je obavještajna služba utvrdila da ni jedan brod ne nosi nuklearno oružje. Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da raspoređivanje ruskih brodova “ne predstavlja izravnu prijetnju po Sjedinjene Države”.
Američki dužnosnici su rekli prošlog tjedna da se očekuje da će ruski brodovi ostati u regiji do lijeta.
Ruski brodovi povremeno pristaju u Havanu od 2008. godine, kada su ušli u kubanske vode, što je, kako su državni mediji opisali, prva takva posjeta u skoro dva desetljeća. Jedan izviđački i komunikacijski brod stigao je 2015. nenajavljeno u Havanu dan prije početka razgovora između američkih i kubanskih dužnosnika o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Glasnogovornik State Departmenta rekao je za AP da su dolasci na Kubu “rutinske pomorske posjete”, priznajući da su ruske vojne vježbe “pojačane zbog podrške SAD-a Ukrajini i našim saveznicima iz NATO-a”.
U srijedu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ugostio svog kubanskog kolegu Bruna Rodrigeza u Moskvi. Obraćajući se novinarima nakon razgovora, Lavrov je zahvalio kubanskim vlastima na stavu o Ukrajini.
– Havana je od samog početka dala ocjenu onoga što se događalo, navodeći apsolutno točne, istinite razloge za ono što se događa (u Ukrajini) i što je Zapad pripremao dugi niz godina – rekao je Lavrov.
U ruskoj vojnoj doktrini, Latinska Amerika i Karibi imaju važno mjesto, a sfera za koju se smatra da je pod utjecajem SAD deluje kao protuteža aktivnostima Washingtona u Europi, rekao je Ryan Berg, direktor Američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
– Iako je ovo vjerojatno malo više od provokacije iz Moskve, to šalje poruku o sposobnosti Rusije da projecira moć na zapadnoj hemisferi uz pomoć svojih saveznika, i sigurno će držati američku vojsku u visokoj pripravnosti dok su na pozornici – rekao je Berg.
Tajming ovogodišnje misije može poslužiti ciljevima Rusije, ali se takođe postavlja pitanja može li ga vlada Venezuele iskoristiti za podršku kandidaturi predsjednika Nikolasa Madura za treći mandat na izborima 28. srpnja.
Glavna oporbena koalicija Venezuele ugrožava višedesetljetni opstanak vladajuće stranke na kormilu države, a inžinjering krize izgrađene na tinjajućim tenzijama s Gvajanom je jedan od scenarija za koje analitičari vjeruju da bi Madurova vlada mogla iskoristiti za odlaganje ili otkazivanja izbora.
– Gotovo je nezamislivo da Maduro riskira da zaista izgubi vlast – rekao je Evan Ellis, profesor na Ratnom koledžu vojske SAD.
– Najočitija alternativa, u skladu s nedavnim potezima venezuelanske vojske… je izmišljanje međunarodne krize koja bi pružila izgovor za ’odlaganje‘ izbora u Venezueli“ – nastavio je on. “Prisustvo ruskih ratnih brodova u blizini bi uveliko povećalo rizik od eskalacije svake takve krize koju bi Maduro izmislio, što je vjerojatno i poenta”, smatra Elis.
Glasači u Venezueli podržali su u prosincu održavanje referenduma o pravu na suverenitet nad teritorijom Esekibo, koja čini dvije trećine Gvajane i nalazi se u blizini velikih nalazišta nafte u moru. Venezuela tvrdi da je pokradena kada je granica povučena prije više od jednog stoljeća.
Gvajana čeka odluku Međunarodnog suda pravde u vezi s tužbom Venezuele, ali Madurova vlada ne priznaje njegovu nadležnost.
SAD podržava Gvajanu u tekućem sporu i pomogle su joj u nadzornim letovima krajem prošle godine kada je Venezuela zaprijetila invazijom na zemlju. Vlada Gvajane je prošlog mjeseca dala dozvolu američkoj vojsci za prelet dva moćna aviona F/A-18F Super Hornet iznad njenog glavnog grada u demonstraciji bliske suradnje.
Potpredsjednik Gvajane Bharrat Jagdeo je 6. lipnja priznao da ruska flota ne predstavlja “izravnu prijetnju”.
– Ipak, mi smo na oprezu i ovo pitanje čvrsto držimo na našem političkom radaru – rekao je Jagdeo.
hms.ba/Hrvatsko nebo
