Zašto je tek svaki peti birač u Hrvatskoj izišao na europske izbore?

Vrijeme:3 min, 55 sec

 

Hrvatska je u cijeloj Europskoj uniji imala najlošiji odaziv birača na izbore za Europski parlament – 21,34 posto. Politolog Berto Šalaj smatra da je rezultat vrlo loš te da moramo početi razmišljati o demokratizaciji našeg političkog sustava. Politolog Jakov Žižić ističe da su na izbore izašli samo lojalni birači, dok su oni nezadovoljni ovaj put ostali kod kuće.

 

Politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti slaže se da je odaziv razočaravajući, a uzroci su, kako kaže, višestruki.

– Jedan je opća činjenica da su izbori za Europski parlament i u drugim državama izbori od drugorazrednog političkog značenja, ali onda opet kad pogledate prosjek Europske unije, on je puno viši nego u Hrvatskoj. Osim toga, imamo problem što su ti izbori došli neposredno, dakle manje od dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora, gdje smo se svi potrošili, kako političke stranke, tako i mediji, tako da smo svi za to odgovorni. Političke stranke naravno najviše, jer nisu pokazale građanima koja je to neposredna veza između izbora za Europski parlament i kvalitete njihovih života, rekao je Šalaj u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

Dio problema vidi i u medijima, pri čemu su neki slali krivu poruku o europskim izborima.

– Na sam dan izbora u jednim dnevnim novinama osvanuo je naslov “Izaberite koga šaljete na plaću od 7850 eura”. Dakle, to je bila temeljna poruka, a zapravo je poruka trebala biti, bez obzira kakav je odaziv bio, naših 12 zastupnika će otići tamo, pa potrudimo se da izaberemo najbolje. Odaziv je jako loš, mi generalno moramo razmišljati o demokratizaciji našeg političkog sustava, ovo je bilo jedno vrlo neugodno i negativno iskustvo, istaknuo je politolog.

– Svaki put se o Europskim izborima priča kao sudbonosnim, kao da će odrediti ishod političke budućnosti EU-a, a drugo je da se uvijek predviđa neka vrsta potresa i tektonskih poremećaja u smislu da će doći do porasta ekstremne desnice, a vidimo da će to biti politics as usual, da će najvjerojatnije opet biti velika koalicija pučana, socijaldemokrata i liberala. I to je nešto što je ljudima vrlo predvidljivo i ne mogu se u tome pronaći, rekao je politolog Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Smatra da su europske izbore zaobišli nezadovoljni birači te da su glasovali samo oni koji su lojalni svojim političkim opcijama.

– Naravno tu su opet HDZ i SDP bez premca, jer oni imaju najlojalnije, najvjernije biračko tijelo, kazao je Žižić.

Tko su pobjednici, a tko gubitnici?

Šalaj je rekao da su rezultati izbora očekivani. Zanimljivo je kako je izlaznost utjecala na raspodjelu mandata.

– HDZ je dobio tek nešto više od 12.000 glasova više nego 2019., a sada je dobio šest mandata, a 2019. je dobio četiri mandata. SDP je zadržao četiri mandata i to je za njih relativni uspjeh, ali poraz na parlamentarnim izborima utjecat će na njihovu budućnost. Što se tiče Možemo, ako ih kompariramo sa zadnjim izborima za EP, onda je uspjeh neupitan, tada su bili ispod 2 posto, sada su uzeli mandat, ali ako kompariramo postotak s postotkom na parlamentarnim izborima, pa i nekim očekivanjima da bi se mogli boriti za drugi mandat, onda je to relativni neuspjeh. Čini se da im je lista generacije Z koju je predvodila Nina Skočak oduzela jedan dio glasova. Mostu mjesto u Europskom parlamentu očito nije suđeno, i na prošlim izborima su ostali na oko 4 četiri posto. Oni već duže vrijeme imaju strukturni problem, a taj problem je da niti HDZ, niti ljevica ne žele koalirati s njima. Mene njihov neuspjeh nije previše iznenadio, kazao je Šalaj.

Šalaj ističe da je loš rezultat Mislava Kolakušića ujedno početak kraja njegova političkog projekta.

– Znamo da je na prošlim izborima za EP sa svojom nezavisnom listom uzeo jedan mandat, a jedan mandat uzeo je Sinčić sa Živim zidom. Sada su išli zajedno i ostali su na tri posto. Očito se njihov protestni potencijal potrošio i to pokazuje da takvi pokreti u Hrvatskoj nemaju kapaciteta trajati jedno duže vrijeme, rekao je Šalaj.

Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) osvojio je 35.303 preferencijalna glasa na listi Domovinskog pokreta te je ta stranka potvrdila da je treća politička opcija u zemlji.

– U Hrvatskoj se pokazuje da vam afere koriste, jer ih na neki način možete predstaviti kao napad na vas, možete mobilizirati svoje biračko tijelo. Pokazalo se da Domovinski pokret ipak ima stabilno biračko tijelo, unatoč nekim čudnim i nelogičnim procesima koji se tamo događaju. Kao što vidite, gospodin Bartulica bio je ne samo izložen napadima oponenata i kritici medija, nego i unutar vlastite stranke trpi dosta jaku kritiku gospodina Penave i općenito jedan dio stranke ga se odriče i dosta proziva zbog afere. Čini se da tu ima nekog jala i nezadovoljstva koje tinja, ustvrdio je Žižić.

 

vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori