Bevanda: Pravilnikom je Ustavni sud promijenio Ustav iz Daytona
Vrijeme:3 min, 33 sec
Gotovo bez ikakva komentara, daleko ispod radara, prošla je odluka Ustavnoga suda BiH, koji je vlastitim pravilnikom praktički stavio izvan snage odredbe Ustava Bosne i Hercegovine oko trajanja mandata sudaca ovoga suda i mogućnosti produljenja i nakon 70. godine života. Prvi je to put u povijesti da je u praksi promijenjen daytonski Ustav otkako je usuglašen prije nepunih 30 godina u Daytonu, kada je okončan rat u BiH.
Podlogu za takvu, krajnje prijepornu odluku Ustavni sud BiH našao je u mišljenju Venecijanske komisije nakon što je bio suočen s krizom neizbora sudaca u Ustavni sud BiH. A što se u značajnoj mjeri ublažilo izborom hrvatskoga suca Marina Vukoje, koji je tamo naslijedio Matu Tadića, koji je upravo u ljeto 2022. otišao u mirovinu. Bez mogućnosti produljenja mandata. Ugledni mostarski odvjetnik, koji je i visoki dužnosnik Hrvatske republikanske stranke, Slaven Bevanda kaže kako su odredbe Ustava BiH jasne.
Palavrić pred 70.
– Odluku Ustavnog suda tumačim protivnom Ustavu, članku 6. stavku 3. Ustava Bosne i Hercegovine, koji izričito propisuje da će suci služiti do navršene 70. godine života. Naš Ustav, za razliku od drugih ustava u okružju, nema odredbe kojim se nastavlja mandat sudaca kojima je istekao izabrani mandat ili su pak navršili određene godine života u slučaju da nije došlo do izbora novih sudaca – kaže Bevanda. Pri tome ukazuje kako Ustav Hrvatske predviđa rok od šest mjeseci da bi se eventualno ispoštovala takva procedura. – Mi nemamo takve predviđene norme. Ali ovdje je najproblematičniji dio da je Ustavni sud dopunama svojih pravila praktički dopunjavao Ustav BiH te se tako stavio u ulogu ustavotvorca, što nije u nadležnosti Ustavnoga suda. Posebice ako se ima u vidu odredba da Ustavni sud štiti i podržava Ustav. Kada se kaže da štiti i podržava Ustav, znači da on kontrolira jesu li svi ostali akti koje donose Parlamentarna skupština ili entiteti u skladu s Ustavom BiH – smatra Bevanda. On tvrdi kako nije postojao nikakav razlog za donošenje ove odluke jer Ustavni sud u ovome trenutku ima sedam izabranih sudaca koji su u mandatu i nema nikakve smetanje da funkcionira jer ima kvorum i mogućnost donošenja svih odluka iz svoje nadležnosti. – Znamo da će tek sljedeći sudac doći do kraja mandata u listopadu ove godine, a radi se o sutkinju Seadi Palavrić, koja je sada izabrana za predsjednicu Ustavnog suda. Ova dopuna, po mom mišljenju, nije u skladu s Ustavom jer da je ustavotvorac u Daytonu, kada je ovaj Ustav pisan, to želio, onda bi predvidio taj način funkcioniranja – smatra mostarski odvjetnik, piše Večernji list. Podsjetio je kako Ustavni sud FBiH ima odredbe koje je mijenjao visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt u slučaju neizbora sudaca te je predvidio osiguranje mandata.
Odlazak stranaca
– Ali te su odredbe definirane Ustavom, a ne pravilima. To se moglo napraviti jedino izmjenom Ustava, ali i donošenjem novoga zakona koji bi se odnosio na postupak pred Ustavnim sudom kako bi se izbjegla mogućnost da netko vlastitim pravilima mijenja ne samo postupak pred tim sudom nego i sam Ustav – dodaje on. Bevanda je uvjeren kako je na ovaj način prekršen Dayton.
– U pogledu načina trajanja mandata sudaca Ustavnog suda promijenjene su odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno aneksa IV. Ustava BiH. Po meni, izvršena je njihova neustavna dopuna – ističe. Apsurdno je, ali pravilnik Ustavnoga suda BiH nije moguće preispitati. – Ne vidim osnove tko bi se obratio sudu zato što se ovo nastojalo pokriti mišljenjem Venecijanske komisije. Ako želimo imati suverenu državu, moramo, prije svega, poštovati i braniti svoj Ustav i to bi trebao raditi i Ustavni sud, a određena mišljenja nekih komisija, pa zvale se one i venecijanske, nikada ne mogu imati snagu iznad našeg Ustava, koji smo dužni poštovati – zaključuje Bevanda.
On se zauzima za odlazak sudaca stranaca, no svjestan je da to nije realno u trenutačnim odnosima snaga vlasti i oporbe, ali i međunarodne zajednice, koja preko te institucije modelira procese u zemlji. – S obzirom na način komunikacije na političkoj sceni između većine koja čini vlast i određenog broja zastupnika koji čine oporbu i gledajući većine u domovima naroda, ne vidim u ovome trenutku snagu da se promijeni Ustav BiH u pogledu načina izbora sudaca i da se donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH. To će pitanje vjerojatno ostati za neke buduće generacije – ističe.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
