Bevanda: Pravilnikom je Ustavni sud promijenio Ustav iz Daytona

Gotovo bez ikakva komentara, daleko ispod radara, prošla je odluka Ustavnoga suda BiH, koji je vlastitim pravilnikom praktički stavio izvan snage odredbe Ustava Bosne i Hercegovine oko trajanja mandata sudaca ovoga suda i mogućnosti produljenja i nakon 70. godine života. Prvi je to put u povijesti da je u praksi promijenjen daytonski Ustav otkako je usuglašen prije nepunih 30 godina u Daytonu, kada je okončan rat u BiH.

Podlogu za takvu, krajnje prijepornu odluku Ustavni sud BiH našao je u mišljenju Venecijanske komisije nakon što je bio suočen s krizom neizbora sudaca u Ustavni sud BiH. A što se u značajnoj mjeri ublažilo izborom hrvatskoga suca Marina Vukoje, koji je tamo naslijedio Matu Tadića, koji je upravo u ljeto 2022. otišao u mirovinu. Bez mogućnosti produljenja mandata. Ugledni mostarski odvjetnik, koji je i visoki dužnosnik Hrvatske republikanske stranke, Slaven Bevanda kaže kako su odredbe Ustava BiH jasne.

Palavrić pred 70.
– Odluku Ustavnog suda tumačim protivnom Ustavu, članku 6. stavku 3. Ustava Bosne i Hercegovine, koji izričito propisuje da će suci služiti do navršene 70. godine života. Naš Ustav, za razliku od drugih ustava u okružju, nema odredbe kojim se nastavlja mandat sudaca kojima je istekao izabrani mandat ili su pak navršili određene godine života u slučaju da nije došlo do izbora novih sudaca – kaže Bevanda. Pri tome ukazuje kako Ustav Hrvatske predviđa rok od šest mjeseci da bi se eventualno ispoštovala takva procedura. – Mi nemamo takve predviđene norme. Ali ovdje je najproblematičniji dio da je Ustavni sud dopunama svojih pravila praktički dopunjavao Ustav BiH te se tako stavio u ulogu ustavotvorca, što nije u nadležnosti Ustavnoga suda. Posebice ako se ima u vidu odredba da Ustavni sud štiti i podržava Ustav. Kada se kaže da štiti i podržava Ustav, znači da on kontrolira jesu li svi ostali akti koje donose Parlamentarna skupština ili entiteti u skladu s Ustavom BiH – smatra Bevanda. On tvrdi kako nije postojao nikakav razlog za donošenje ove odluke jer Ustavni sud u ovome trenutku ima sedam izabranih sudaca koji su u mandatu i nema nikakve smetanje da funkcionira jer ima kvorum i mogućnost donošenja svih odluka iz svoje nadležnosti. – Znamo da će tek sljedeći sudac doći do kraja mandata u listopadu ove godine, a radi se o sutkinju Seadi Palavrić, koja je sada izabrana za predsjednicu Ustavnog suda. Ova dopuna, po mom mišljenju, nije u skladu s Ustavom jer da je ustavotvorac u Daytonu, kada je ovaj Ustav pisan, to želio, onda bi predvidio taj način funkcioniranja – smatra mostarski odvjetnik, piše Večernji list. Podsjetio je kako Ustavni sud FBiH ima odredbe koje je mijenjao visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt u slučaju neizbora sudaca te je predvidio osiguranje mandata.

Odlazak stranaca
– Ali te su odredbe definirane Ustavom, a ne pravilima. To se moglo napraviti jedino izmjenom Ustava, ali i donošenjem novoga zakona koji bi se odnosio na postupak pred Ustavnim sudom kako bi se izbjegla mogućnost da netko vlastitim pravilima mijenja ne samo postupak pred tim sudom nego i sam Ustav – dodaje on. Bevanda je uvjeren kako je na ovaj način prekršen Dayton.

– U pogledu načina trajanja mandata sudaca Ustavnog suda promijenjene su odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno aneksa IV. Ustava BiH. Po meni, izvršena je njihova neustavna dopuna – ističe. Apsurdno je, ali pravilnik Ustavnoga suda BiH nije moguće preispitati. – Ne vidim osnove tko bi se obratio sudu zato što se ovo nastojalo pokriti mišljenjem Venecijanske komisije. Ako želimo imati suverenu državu, moramo, prije svega, poštovati i braniti svoj Ustav i to bi trebao raditi i Ustavni sud, a određena mišljenja nekih komisija, pa zvale se one i venecijanske, nikada ne mogu imati snagu iznad našeg Ustava, koji smo dužni poštovati – zaključuje Bevanda.

On se zauzima za odlazak sudaca stranaca, no svjestan je da to nije realno u trenutačnim odnosima snaga vlasti i oporbe, ali i međunarodne zajednice, koja preko te institucije modelira procese u zemlji. – S obzirom na način komunikacije na političkoj sceni između većine koja čini vlast i određenog broja zastupnika koji čine oporbu i gledajući većine u domovima naroda, ne vidim u ovome trenutku snagu da se promijeni Ustav BiH u pogledu načina izbora sudaca i da se donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH. To će pitanje vjerojatno ostati za neke buduće generacije – ističe.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo