Rusija širi vojni utjecaj u Africi

Vrijeme:4 min, 47 sec
 

Rusija sve otvorenije pokušava uz sebe vezati afričke zemlje portugalskog govornog područja, posebice vojno. Na nelagodu Portugala i Zapada.

Poruka iz Rusije izazvala je veliku zabrinutost u Portugalu: prema službenoj ruskoj novinskoj agenciji Sputnik, Rusija i São Tomé i Principe potpisali su vojni sporazum “na neodređeno vrijeme” 24. travnja 2024. u Sankt Peterburgu. Već 5. svibnja, kako je rečeno, predviđena je vojna obuka, razmjena oružja i vojne opreme, te posjete ruskih zrakoplova i brodova arhipelagu.

Spor unutar portugalskog govornog područja

U Zajednici zemalja portugalskog govornog područja, CPLP, već dugo tinja diskretan, ali intenzivan diplomatski spor oko pozicioniranja devet punopravnih članica u odnosu na rusko-ukrajinski sukob: s iznimkom Kapverdskih otoka, niti jedna od afričkih zemalja portugalskog govornog područja nije podržala osudu ruskog agresorskog rata koju je donijela Opća skupština UN-a. Angola, Mozambik, Gvineja Bisau, São Tomé i Principe i Ekvatorijalna Gvineja bili su suzdržani ili nisu sudjelovali u glasanju u kojem se tražilo trenutno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine. Portugal, Brazil, Istočni Timor i Kapverdski Otoci glasali su za osudu Rusije.

“CPLP, uvijek tražeći ravnotežu, dugo je pokušavao prikriti ovaj rascjep koji se proteže kroz organizaciju, ali sada – s ovim sporazumom – sukob je postao jasno vidljiv”, kaže portugalski novinar João Carlos, koji za DW izvještava iz Lisabona. On kaže da je ovo vrlo osjetljivo pitanje za CPLP, jer jasno pokazuje da postoje i opipljivi sukobi interesa u luzofonskom svijetu – izvan kulturnih, jezičnih i emocionalnih sličnosti. Za CPLP, čiji predstavnici uvijek teže harmoniji i ravnoteži, to nije lako, kaže João Carlos u razgovoru za DW.

Rusija-Ukrajina: Kako se CPLP pozicionira?

Zacarias da Costa, diplomat iz Istočnog Timora i trenutačno rotirajući izvršni tajnik CPLP-a, saznao je za vojni sporazum tijekom svog posjeta São Toméu. Odgovarajući na pitanja novinara, da Costa je rekao da vojni sporazum Rusije i Sao Tome ne treba “dramatizirati”i naglasio da se mora poštivati ​​suverenitet svih država CPLP-a.

Zacarias da Costa govorio je u glavnom gradu São Tomé i Príncipe nakon sastanka s premijerom Patriceom Trovoadom: „CPLP nisam ja, CPLP je svih devet zemalja koje čine ovu zajednicu. Moramo poštivati ​​ovu suverenu odluku São Toméa i Principea”, naglasio je Zacarias da Costa novinarima.

Portugal: otuđenje, zabrinutost, zbunjenost

Sasvim drugačiji stav iznio je portugalski ministar vanjskih poslova Paulo Rangelkoji je izrazio “užasnutost, zabrinutost i zbunjenost ovim sporazumom” u njegovoj zemlji i “drugim europskim državama”. Tek je sljedeći dan djelomično ublažio retoriku i rekao da “ovi sporazumi neće utjecati na odnose između Portugala i São Toméa i Principea.” Rangel je nekoliko puta naglasio da je “São Tomé, naravno, suverena država.”

Premijer Kapverdskih Otoka, Ulisses Correia e Silva, također je pokušao verbalno umanjiti štetu: “Cilj CPLP-a nije uspostaviti zajednički stav o vanjskoj politici, na primjer u odnosu na Rusiju. Bilo bi dobro da postoji zajednički stav, ali to nije glavni cilj CPLP-a, čije su članice slobodne i neovisne zemlje.”

Naposljetku, na polemiku je reagirao i sam šef vlade São Tomé i Príncipea, Patrice Trovoada. Trovoada je novinarima odgovorio da je njegova zemlja nezavisna, suverena država i da ne dopušta nikome da diktira s kim treba sklapati ugovore o prijateljstvu. Raul Cardoso, glasnogovornik najveće oporbene stranke u São Tomé i Principeu, MLSTP/PSD, mu je pak proturječio: “Istina je: São Tomé i Principe je suverena zemlja, ali nijedna država na svijetu danas ne bi trebala donositi tako dalekosežne odluke bez konzultacija sa svojim partnerima. Najviše nam smeta što ugovor očito vrijedi na neodređeno vrijeme. Smeta nam i što je sporazum ispregovaran i potpisan u zakulisnim sobama, bez ikakve rasprave s vlastima u našoj državi”, rekao je Cardoso u razgovoru za DW.

Mala zemlja, veliki geostrateški značaj

“Premala, previše udaljena, previše beznačajna” – tako se u međunarodnim medijima stalno opisuje mala država São Tomé i Príncipe, arhipelag u Gvinejskom zaljevu, uz obalu Gabona. Ali arhipelag koji se nalazi na ekvatoru s oko 220.000 stanovnika je, iz geostrateške perspektive, mnogo važniji nego što se općenito pretpostavlja: američka državna televizija Voice of America ondje od 1992. ima relejnu stanicu za emitiranje na kratkim i srednjim valovima za cijelu Afriku.Idealan položaj arhipelaga to omogućuje.

Zbog blizine velikim zemljama izvoznicama nafte Nigeriji, Gabonu, Ekvatorijalnoj Gvineji i Angoli, godinama se razmišlja o izgradnji luke za prekooceanske brodove na sjeveru glavnog otoka São Tomé za velike tankere koji bi mogli krcati sirovu naftu koje ima u nacionalnim vodama, ali i u vodama susjednih zemalja. São Tomé je prethodno sklopio ugovore za naftne projekte u moru s Nigerijom i Angolom. Francuske i kineske tvrtke već su iskazale interes za planiranje i financiranje odgovarajućeg lučkog projekta.

Na vojnoj razini, São Tomé i Príncipe je dosad prvenstveno surađivao s Angolom i Portugalom, čija mornarica patrolira morskim područjem arhipelaga. Portugalske oružane snage također provode vojnu obuku u zemlji koja je neovisna od 1975. godine.

Pješčana plaža u São Tomé i Príncipe
Sao Tome i Principe – raj na zemlji zanimljivi i ruskim vojnim stratezimaFoto: Addventure Photo/Addictive Stock/IMAGO

Gvineja Bisau: sljedeća na popisu Moskve

“Naredna zemlja portugalskog govornog područja koja će potpisati vojni sporazum s Rusijom vjerojatno će biti Gvineja Bisau. O tome su sigurni u novinarskim krugovima u Lisabonu”, kaže portugalski novinar João Carlos.

9. svibnja, na Dan pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom, predsjednik Gvineje Bisau Umaro Sissoco Embaló prisustvovao je službenim proslavama u Moskvi. Tada je javno rekao da se Rusija može osloniti na Gvineja Bisau kao “stalnog i lojalnog saveznika”.

Promatrači su sigurni: predsjednik Gvineje Bisau također se sprema sklopiti sporazum o vojnoj suradnji s Moskvom. Umaro Sissoco Embaló rekao je da dvije zemlje već imaju Opći okvirni sporazum: “Iskoristio sam slavlje u Moskvi da razgovaram o načinima na koje naše dvije zemlje mogu imati koristi jedna od druge”, rekao je predsjednik Gvineje Bisau, čija zemlja u lipnju preuzima predsjedništvom CPLP-a.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo