IZ STRANIH MEDIJA/F.A.Z.: Južnom Balkanu možda predstoje burna vremena

Vrijeme:4 min, 6 sec

 

U članku „Brisanje sjevera iz imena države“ objavljenog 14. svibnja komentator njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung Michael Martens bavi se aktualnom temom budućnosti države koja je svom prvotnom imenu „Makedonija“ dodala pod Grčkim pritiskom „Sjeverna“, a sada taj dodatak novoizabrana makedonska predsjednica nije izgovorila u prisezi. Ona i stranka koja je uz nju, nacionalno orijentirani VMRO-DPMNE, koja je potukla na izborima dosad vladajuće socijaldemokrate, bacili su svojim stajalištima rukavicu u lice Grčkoj, Bugarskoj (koja u osnovi ne priznaje makedonsku narodnu posebnost) i Europskoj uniji, koja se prethodno svrstala uz neugodne bugarske uvjete, poduprte od Francuske, a na koje su socijaldemokrati bili pristali. Prenosimo komentar u prijevodu na hrvatski jezik.

 

Gordana Siljanovska-Davkova, 71-godišnja stručnjakinja za ustavno pravo, prva je žena na čelu države u povijesti Sjeverne Makedonije – iako bi ona sama vjerojatno proturječila toj tvrdnji. Ne zato što sebe ne vidi kao ženu, već zato što se, po njezinu mišljenju, država čija je sada najviša predstavnica i dalje zove isto kao i prije preimenovanja g. 2018.: Makedonija. Takvim je stavom nova predsjednica izazvala skandal tijekom svoje inauguracije. Siljanovska-Davkova u nedjelju je na svečanosti u makedonskom parlamentu demonstrativno položila prisegu državi koja se zove „Makedonija“ – nakon čega je i prisutni grčki veleposlanik demonstrativno napustio događaj.

Pozadina: Grčka i Makedonija sklopile su u lipnju 2018. „Prespanski sporazum“, nazvan po mjestu potpisivanja na obali istoimenog jezera, kojim je trebao okončati desetljećima dug spor. Dogovoreno je da će se „Makedonija“ preimenovati u „Sjeverna Makedonija“, što je Grčkoj omogućilo da uz očuvanje obraza odustane od politike blokade koju je pokrenula nakon što je ta bivša jugoslavenska republika stekla neovisnost g. 1991. Uz obrazloženje da naziv „Makedonija“ sadrži pretenzije na makedonsku antiku i ostavštinu Aleksandra Velikog, Grčka je vetom blokirala svog sjevernog susjeda na putu približavanja Europskoj uniji i NATO-u. „Prvo država mora promijeniti ime“, rečeno je tada iz Atene.

Međutim, mnogi grčki političari privatno su priznali da se njihova zemlja svojim apsurdnim zahtjevima dovela u nemoguću poziciju. Sporazum iz 2018. dobro je došao da se okonča prijepor o Aleksandrovoj ostavštini. Ali s makedonske strane Prespanski sporazum morao je biti odobren referendumom. U listopadu 2018. 91,5 posto glasovalo je za preimenovanje svoje države, odnosno uvjerljiva većina. No sudjelovalo je tek nešto manje od 37 posto onih s pravom glasa, što je jasno ispod zakonski propisane minimalne participacije od pedeset posto. Pozivi na bojkot od konzervativno-nacionalističke oporbene stranke VMRO-DPMNE bili su uspješni i referendum je bio nevažeći. No, kako je to bio samo savjetodavni referendum, tadašnja vladajuća koalicija predvođena socijaldemokratima zanemarila ga je i upitno organiziranom dvotrećinskom većinom kroz parlament progurala preimenovanje države.

Gordana Siljanovska-Davkova nikada nije priznala taj postupak i nazvala ga je protuustavnim. Ona je sada predsjednica, dok je VMRO, stranka bojkota 2018., očito postala najjača snaga na parlamentarnim izborima prošle srijede. Lider stranke VMRO Hristijan Mickoski nakon neuspjelog je referenduma prije šest godina rekao: „Ovo je Makedonija. Makedonija je pokazala da sporazum (s Atenom) ne će biti prihvaćen.“ Sada to više nije moto oporbenog čelnika, već vjerojatnog budućeg šefa vlade države članice NATO-a – i predsjednice, koja je blisla VMRO-u.

Očekivano, reakcija iz Atene bila je hitra. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis osudio je u ponedjeljak „provokativno“, „nezakonito“ i „neprihvatljivo“ ponašanje makedonske predsjednice, koja je prekršila ustav svoje zemlje odstupivši od teksta prisege. Čineći to, rekao je Mitsotakis, ona je potkopala buduće izglede svoje zemlje.

No i on je sam 2018. bio u oporbi i iz izbornih razloga javno se očitovao protiv sporazuma za rješavanje „prijepora o imenu“. Ali iza zatvorenih vrata pozdravio ga je uz opasku da mu je prethodnik Alexis Tsipras uklonio tu vanjskopolitičku zaprjeku s puta. I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na platformi X: „Za uspješan nastavak puta prema članstvu u Europskoj uniji od najveće je važnost da zemlja nastavi kročiti putem reformi te da bezuvjetno poštuje obvezujuće dogovore, uključujući Prespanski sporazum.“

Upozorenje je vjerojatno opravdano utoliko što u okruženju predsjednice doista ima ljudi koji ozbiljno vjeruju da se teško i u rijetko pogodnom trenutku ispregovarani sporazum s Grčkom može ponovno otvoriti i da se o njemu iznova može pregovarati.

To se sigurno ne će dogoditi, uvjeravaju u Ateni. Ali upozorenje von der Leyen ima i svoju slabu točku. Većina stanovništva u Sjevernoj Makedoniji više ne vjeruje u „uspješan put k pristupu Europskoj uniji“, kako ga opisuje šefica Europske komisije. Godine 2018. rečeno je da će nakon preimenovanja države početi pregovori o pristupanju EU-u. No onda su Francuska, a zatim Bugarska stavile veto. Mickoski i VMRO upozoravali su na takav scenarij 2018. Zahtjevi Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji još su oštriji od zahtjeva Grčke, jer se svode na to da slavenski Makedonci moraju „priznati“ da su „zapravo“ Bugari. To nijedna vlada u Skopju ne može ispuniti.

Istodobno, u dugotrajno izoliranoj Sjevernoj Makedoniji prijeti ponovna eskalacija sukoba s albanskim stanovništvom, koje tvori oko četvrtine stanovnika te zemlje. Južnom Balkanu možda predstoje burna vremena.

 

FAZ/Hrvatsko nebo

Odgovori