Europske banke povlače se iz Moskve, jer im je ECB za petama. Evo kojoj je poznatoj banci najteže

Povlačenje europskih banaka iz Moskve ulazi u završnu fazu, ali umjesto generala Zime za petama, one imaju Europsku središnju banku – piše medij. Politico.ECB priteže vijke na posljednjim značajnim bankarskim predstavništvima u Rusiji. To je jedan element višestruke, iako neravnomjerno primijenjene, strategije povlačenja zapadnog kapitala i zapadne stručnosti iz gospodarstva koje je mobilizirano da podrži najveći čin agresije na kontinent u 80 godina.

Najveći problem ima Raiffeisen

Prošlog je tjedna austrijska Raiffeisen Bank International, daleko najveća europska banka koja još uvijek posluje u Rusiji, rekla kako očekuje obvezujući zahtjev od ECB-a da ubrza smanjenje svog poslovanja tamo, dok je Reuters izvijestio da se talijanski Unicredit priprema za slično pismo. Obje banke odbile su komentirati ovaj članak.

Prema odredbi ECB-a, Raiffeisen će do 2026. godine morati smanjiti svoju bilancu za 65 posto u odnosu na razinu s kraja trećeg tromjesečja prošle godine. To je već bilo prepolovljeno u odnosu na dan kada je Vladimir Putin pokrenuo svoju vojsku na Kijev.

Na sličan način, talijanski Unicredit smanjio je svoju izloženost Rusiji za 90 posto već od invazije. A nizozemski ING, čija je lokalna jedinica korporativnog bankarstva procvjetala dok je pratila industrije kao što su Heineken i Shell u bivši Sovjetski Savez, također je smanjio svoju prekograničnu izloženost za više od 80 posto na samo 1,3 milijarde eura od veljače.

Prisiljavanje na smanjenje onoga što su u biti korporativne bankarske operacije otežat će europskoj industriji nastavak bilo kakvog posla u Rusiji. No utjecaj na Raiffeisen, s gotovo 10.000 zaposlenika u maloprodajnoj mreži od preko 120 poslovnica, potpuno je drugačijeg reda veličine.

Nova vremenska linija ugrožava njezine planove da spasi bilo što od onoga što je godinama bila najveća i najuglednija maloprodajna banka u stranom vlasništvu u zemlji, operacije koja je ponekad generirala više od polovice profita grupe.

Raiffeisen je pokušao izaći zamjenom udjela u svojoj lokalnoj podružnici za udjel u građevinskoj tvrtki Strabag, koja ima sjedište u Austriji i fokusirana je na srednju i istočnu Europu. Međutim, dogovor je odgođen. Udio je držao ruski metalski tajkun Oleg Deripaska. Međutim, krajem prošle godine prebačen je na novi holding, čiji krajnji korisnici nisu jasni. Kao takav, teško je potvrditi da dogovor ne bi koristio nekome tko je trenutačno pod zapadnim sankcijama.

Nalog ECB-a znači da će, do trenutka kada se takva pitanja riješe, možda ostati malo toga za prodaju. U međuvremenu, Strabag, kao i svaka europska tvrtka u kojoj su Rusi legalno stekli udjele prije rata, i dalje je zauvijek sputan neizvjesnošću.

No, sporost procesa prodaje frustrirala je regulatore s obje strane Atlantika. Ranije ove godine, vršiteljica dužnosti pomoćnice ministra financija Anna Morris, odgovorna za provedbu sankcija, upozorila je Raiffeisen da riskira izlaganje novim ovlastima sankcija koje je Ured za kontrolu strane imovine dobio krajem prošle godine, kako bi se jače pritisnula Rusija.

Sudbina Raiffeisena je u oštrom kontrastu sa sudbinom Société Générale, koja je unutar četiri mjeseca nakon invazije pristala prodati svoju lokalnu operaciju, Rosbank, holding tvrtki Interros još jednog metalskog tajkuna, Vladimira Potanina. Taj dogovor je izglađen činjenicom da su SocGen i Potanin zajedno vodili Rosbank godinama prije 2022., dok je Raiffeisen svoj posao izgradio od nule. A za razliku od Deripaske, Potanjin tada nije bio na listi sankcija — iako su joj se od tada pridružili i obojica i Rosbank .

Akcija ECB-a ‘nije došla niotkuda’

ECB je odbio komentirati ovaj članak, ali Claudia Buch, koja je početkom godine preuzela mjesto predsjednice Nadzornog odbora, rekla je u ožujku: “Za banke koje su još uvijek tamo … također smo im dali jasna očekivanja o tome kako očekujemo smanjenje aktivnosti i izlazne strategije.”

U mjesecima koji su uslijedili nakon ruske invazije u veljači 2022., ECB je malo rekla u javnosti o tome što očekuje od banaka koje tamo posluju, osim što je Andrea Enria (Buchov prethodnik) rekao da je smanjenje izloženosti “prava stvar”. Širi utjecaj rata na europsko gospodarstvo, a posljedično i na njegove banke, bio je mnogo neposrednija briga za Enriju u to vrijeme.

Pisma zastupnicima u Europskom parlamentu još u lipnju prošle godine sugeriraju da je supervizor već naznačio da očekuje naglo smanjenje broja banaka u Rusiji, upozoravajući na “reputacijske rizike” za one koji su nastavili. Suradnik s Instituta Peterson, Nicolas Véron, primijetio je da ovaj potez odražava činjenicu da sam ostanak u Rusiji u bilo kojem obliku sada “predstavlja prijetnju franšizi banke i integritetu njezine uprave.”

Tko je pokrenuo ovu inicijativu?

Osoba bliska procesu potvrdila je da najnoviji potez ECB-a “nije došao niotkuda”. Dodao je da se potez ECB-a čini nepovezanim sa širom prepirkom koja se odvija između SAD-a i EU oko toga kako najbolje podržati Ukrajinu.

Na sastanku ministara financija G7 i središnjih banaka u Washingtonu prošlog tjedna, europski se kontingent morao snažno oduprijeti prijedlozima da bi zamrznuta ruska imovina u Europi mogla biti konfiscirana kako bi se pomoglo financiranju ratnih napora Kijeva.

Zastupnički dom otključao je paket pomoći od 60 milijardi dolara za Ukrajinu u roku od tri dana od tog sastanka, nakon što ga je mjesecima prije toga razmatrao.

“ECB samo želi da se tema završi”, rekla je osoba.

geopolitika.news/Hrvatsko nebo