I. Vukoja: Mi smo i hrvatsko i mostarsko i hercegovačko i bosanskohercegovačko kazalište

Razgovor s ravnateljem Hrvatskoga narodnoga kazališta u Mostaru Ivanom Vukojom

Razgovaramo s Ivanom Vukojom, sociologom po struci, vrsnim pjesnikom i likovnim kritičarom, koji je odavno i „glas razuma” u društvenim i političkim gibanjima u BiH. Objavio je, među ostalim, dvije knjige pjesama i jednu likovnu monografiju, dobitnik je nagrade Goranovo proljeće za mlade pjesnike, bio je osnivač i urednik časopisa za političku kulturu i društvena pitanja STATUS, jedan je od pokretača Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar, voditelj Odjela za kulturu, sport i medije Glavnog vijeća HNS BiH, a trenutačno je ravnatelj Hrvatskoga narodnoga kazališta (HNK) u Mostaru.

Gospodine Vukoja, kako stignete uskladiti svoje višeslojne talente i pojavnosti?

Sve moje javno djelovanje proizlazi iz unutarnjega osjećaja odgovornosti, odgovornosti prema sebi i zajednici koje sam dio. To što jesam postao sam, između ostalog, zahvaljujući svojoj obitelji, užoj i široj zajednici, društvu i narodu, jeziku, kulturi i tradiciji koji čine sastavni dio mog identiteta. Stoga osjećam svojevrsni dug prema zajednicama, u užem i širem smislu, kojima pripadam. Ili, bolje reći, osjećam dužnost i odgovornost doprinositi boljitku tih zajednica u granicama vlastitih mogućnosti i sposobnosti. Ta svijest „brige za zajednicu“, velikim dijelom utječe na ono čime se bavim, kao i na to koliko energije i vremena tome posvećujem. Ako je čovjeku nešto u životu bitno, ako mu je stalo do nečega, uvijek se nađe vremena i energije za bavljenje time. Ako, pri tom, i uživa, odnosno, voli ono što radi, onda je moguće biti aktivan i produktivan na mnogim područjima.

Mnogima u RH, a i svijetu, nije poznato da u Mostaru već godinama postoji Hrvatsko narodno kazalište, koje uspješno gaji i promiče kulturni život u gradu na Neretvi. Sročite našim čitateljima povijest HNK, toga važnoga središta hrvatske kulture u Vašem gradu i Hercegovini.

HNK Mostar ove godine obilježava 30 godina postojanja i djelovanja, na što sam kao ravnatelj iznimno ponosan. HNK Mostar osnovan je 22. rujna 1994. godine odlukom Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Nova, monumentalna zgrada HNK Mostar počela se graditi 1996. godine. Nakon izgradnje dvije etaže, u sklopu kojih je opremljena neovisna funkcionalna cjelina Mala scena, radovi su obustavljeni 2002. godine. Posebno smo ponosni na činjenicu što je prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman bio i prvi donator sredstava za izgradnju HNK Mostar.

Od 2002. do 2023. godine HNK Mostar je sve svoje programske i poslovne djelatnosti obavljao u spomenutoj funkcionalnoj cjelini Male scene koja je obuhvaćala dvoranu sa 120 mjesta i najosnovnije dodatne prostorije nužne za kakvo-takvo normalno funkcioniranje (garderobe, ostave, radionice, uredski prostori). Premda su prostorno-tehnički, kadrovski i financijski uvjeti rada bili na donjoj granici funkcionalnosti, HNK Mostar se u navedenom razdoblju uspio pozicionirati kao jedno od vodećih kazališta u BiH i okružju. Jedan od pokazatelja utemeljenosti prethodne tvrdnje jest i činjenica da u tekućoj kazališnoj sezoni 2023./2024. imamo 13 aktivnih predstava na repertoaru, od čega je 11 predstava na raznim domaćim i međunarodnim festivalima nagrađeno s ukupno 54 nagrade. Uspjeh je tim veći ako se ima u vidu činjenica da HNK Mostar u glumačkom ansamblu ima samo devet članova te ukupno 25 stalno zaposlenih.

U međuvremenu je pokrenut i projekt izrade Studije opravdanosti nastavka izgradnje objekta Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, novog Idejnog projekta, te izrade Glavnog i izvedbenog projekta. Svi navedeni dokumenti i projekti završeni su zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Hrvatske, odnosno, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH kojima i ovom prigodom najsrdačnije zahvaljujem ne samo na financijskoj, nego i institucionalnoj i prijateljskoj podršci. Vlada RH je 2022. godine donijela odluku kojom dovršetak izgradnje zgrade HNK Mostar proglašava projektom od značaja za Hrvate u BiH te predvidjela sredstva za nastavak i dovršetak gradnje. Nastavak gradnje financijski je podržala i Vlada Federacije BiH.

U svibnju 2023. godine započeli su radovi prve faze nastavka i dovršetka gradnje zgrade HNK Mostar. Stoga, HNK Mostar od rujna 2023. godine djeluje u unajmljenim prostorijama na tri različite lokacije, a većinu svojih programskih i repertoarskih aktivnosti obavlja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Krajem ove, odnosno početkom iduće godine trebali bismo se vratiti na Malu scenu, a cijela zgrada u idealnim okolnostima mogla bi biti završena do kraja 2026. godine.

Kako stojite s glumcima, glumicama i drugim za kazalište važnim osobljem?

Sukladno usvojenoj i važećoj sistematizaciji radnih mjesta, HNK Mostar bi trebao imati 75 stalno zaposlenih djelatnika, a trenutačno ih ima 25. Glumački ansambl trebao bi biti sastavljen od 28 članova, a trenutačno ih ima devet. Pored toga, kao nacionalna kazališna kuća svih Hrvata u BiH, pored glumačkog, HNK Mostar trebao bi imati i baletni te operni ansambl sa zborom i orkestrom. Usporedbe radi navodim kako Narodno pozorište Republike Srpske ima oko 100 zaposlenih, Narodno pozorište Sarajevo 232, a HNK Zagreb 467 stalno zaposlenih.

Očito je, dakle, da imamo golem manjak osoblja ne samo u umjetničkom ansamblu, nego i tehnici i upravi. Usprkos tome, do sada smo uspijevali realizirati barem četiri premijere po sezoni te razne druge aktivnosti poput Dramskog studija mladih te različite off-programe poput Poezije u kazalištu i Jazza u kazalištu. Posebno smo ponosni na Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za autore do 35 godina koji realiziramo u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH. Pored novčane nagrade, prvonagrađenom tekstu pripada i pravo na inscenaciju i praizvedbu na pozornici HNK Mostar. Potajno se nadamo da će na nekom od budućih Natječaja prvu nagradu dobiti netko od Hrvata izvan RH i BiH, netko tko se dramskim pisanjem bavi, na primjer, u Australiji ili Čileu.

Što u ovoj godini imate na repertoaru?

Budući da smo u ovoj kazališnoj sezoni izvan matične scene zbog gradnje nove zgrade, radimo u vrlo zahtjevnim i izazovnim okolnostima. Usprkos tome, već smo imali dvije premijere u ovoj sezoni. Riječ je o predstavama „Staklena menažerija“ Tennesseeja Williamsa u režiji Ivana Planinića i „Stepski vuk“ Hermanna Hessea u režiji Tamare Kučinović. Koristim se ovom prilikom kako bih zahvalio vodstvu i djelatnicima Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače koji su nam omogućili i pomogli da u Kosači pripremamo i igramo svoje predstave.

Kako sam već spomenuo, trenutačno imamo 13 predstava na repertoaru. Do kraja ove sezone, odnosno do kolovoza 2024. godine planiramo realizirati još dvije premijerne predstave, jednu u koprodukciji s Narodnim pozorištem Mostar, a drugu u koprodukciji s Teatrom Fort Forno iz Bala (Hrvatska), Istarskim narodnim kazalištem Pula i Udruženjem „Intermezzo“ Sarajevo.

Pored ostalog, u ovoj godini planiramo realizirati barem jednu radio dramu, napraviti monografiju HNK Mostar povodom 30 godina od utemeljenja te praizvesti orkestralnu suitu „Isus, sin čovječji“. Sukladno narudžbi od strane HNK Mostar, zagrebački dirigent i skladatelj Igor Tatarević za spomenutu suitu skladao je orkestralnu partituru prema glazbenim motivima Gabrijela Prusine. Povod za suitu bila je autorska glazba Gabrijela Prusine napravljena za predstavu „Isus, sin čovječji“ koju je HNK Mostar premijerno izveo 2021. godine. Suita je sastavljena od pet stavaka i traje ukupno 25 minuta. Uz simfonijski orkestar i zbor, solistički instrumenti su oud (preteča lutnje), čembalo, gusle i diple.

Pored toga sudjelujemo i u nekoliko filmskih projekata od kojih posebno izdvajam dugometražni dokumentarni film u produkciji HNK Mostar naslova „Kroz proces 10-6-93“ koji tematizira ubojstvo osmero djece 10. lipnja 1993. godine u Vitezu. Djeca su poginula igrajući se na igralištu između obiteljskih kuća od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, na dan kad je bilo proglašeno primirje. Za taj zločin nitko nikada nije odgovarao ni pred jednim sudom. U kazališnoj sezoni 2021./2022. u HNK Mostar postavljena je i istoimena predstava koja je 2022. godine na Kazališnim igrama u Jajcu, najvažnijem bosanskohercegovačkom kazališnom festivalu, osvojila tri glavne nagrade: najbolja predstava u cjelini, nagrada za režiju Marini Petković-Liker i nagrada za kolektivnu glumačku igru.

Pored toga, HNK Mostar u sunakladništvu s OceanMore iz Zagreba, u prosincu 2023. godine, objavio je knjigu „Srce zemlje“ novinarke, aktivistice i književnice te stalne vanjske suradnice HNK Mostar Glorije Lujanović. Pored eseja o sudbini Hrvata Središnje Bosne u Domovinskom ratu koji govori o konkretnim lokalitetima, ljudima i događajima, Gloria je napisala i dvadesetak pjesama posvećenih žrtvama Domovinskog rata u Središnjoj Bosni i njihovim obiteljima. Knjiga je već predstavljena u Mostaru i Zagrebu te izazvala mnoštvo pozitivnih reakcije i publike i kritike u BiH i u RH. Ni ove knjige ne bi bilo bez financijske i svake druge podrške Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, stoga im i ovdje još jednom od srca zahvaljujemo.

Je li gledateljstvo brojno? Dolaze li mlađe generacije?

Kako bi se privuklo publiku potrebna je promišljena kulturna repertoarska politika te kontinuiran rad na takozvanom razvoju publike. Trudimo se ponuditi publici kvalitetne predstave i oni to prepoznaju, stoga su i predstave dobro posjećene. S ponosom ističemo kako su studenti naša dominantna publika zahvaljujući projektu „HNK za studente, studenti za HNK“. Projekt se realizira u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Mostaru, a financira se, također, sredstvima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. U sklopu projekta svaki član Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru u svakoj akademskoj godini dobije besplatni vaučer koji mu služi kao ulaznica za predstave HNK Mostar.

Gostujete li na drugim pozornicama?

HNK Mostar samo je u prošloj godini sudjelovao na 11 festivala i osvojio devet nagrada na tim festivalima, te smo, pored toga, gostovali i u devet gradova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nadamo se kako ćemo se i u godinama koje slijede moći pohvaliti sličnim ili još boljim rezultatima na tom području.

Gostuju li ponekad u Mostaru, odnosno u HNK, druga kazališta, redatelji ili glumci?

Naravno, trudimo se ugostiti brojne kazališne kuće s kojima imamo već ostvarenu suradnju, ali i uspostavljati neke nove veze i suradnje. U prošloj je godini devet kazališnih kuća iz BiH i Hrvatske gostovalo na našoj Maloj sceni. Ove godine, s obzirom na gradnju, to nismo u mogućnosti. Stoga ćemo u ovoj godini staviti naglasak na naša gostovanja i koprodukcijske predstave.

U HNK Mostar režiraju eminentni hrvatske redatelji poput Ivana Lea Leme, Marine Petković Liker, Ivice Buljana, Ivana Planinića, Tamare Kučinović i drugih, a nastojimo dati priliku i mladim redateljima i dramaturzima iz BiH i Hrvatske. Također, kroz HNK Mostar prolazi i veliki broj vanjskih suradnika poput scenografa, kostimografa, koreografa, dramaturga, autora glazbe, majstora svjetla, kao i glumice i glumci iz drugih kazališta iz BiH i Hrvatske. Ponosni smo na činjenicu da je golem broj njih javno izjavio kako im je proces rada u HNK Mostar bio jedan od ugodnijih i kreativnijih u cjelokupnoj karijeri.

Čitamo da se u Mostaru gradi nova zgrada HNK i da je bilo pokušaja smetnji tog projekta od nekih bošnjačkih snaga. Je li se ta bura stišala?

Na žalost nije. Napadi na gradnju zgrade HNK Mostar su višestruki i kontinuirani. Ogledaju se u medijskim napadima, političkim izjavama, fizičkim prosvjedima i sudskim tužbama. Najustrajniji u tim napadima su Medžlis islamske zajednice Mostar i muftija Salem Dedović koji Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru osporavaju i legalitet i lokalitet gradnje. Sve te optužbe potpuno su pravno i stvarno neutemeljene. O tome svjedoči, među ostalim, odluka Županijskog tužiteljstva Mostar, kao i odluka Općinskog i Županijskog suda iz Mostara. U sva tri procesa, tužiteljstvo i navedeni sudovi nisu utvrdili nikakve nezakonitosti u pravnoj dokumentaciji za gradnju HNK Mostar. Što se samoga lokaliteta tiče, i reis Kavazović jednom je prigodom javno izjavio kako na predmetnom lokalitetu od 1884. godine ne postoji harem (groblje). Također, od uspostave grunta i katastra u Mostaru 1890. godine, nigdje se na predmetnom lokalitetu ne spominje Lakišića harem, niti bilo kakva pravna veza Islamske zajednice s tim lokalitetom. Lokalitet je u međuvremenu promijenio velik broj vlasnika, a prije HNK Mostar na njemu je bila sagrađena robna kuća HIT, a prije nje, još tamo 1884. godine ranžirni kolodvor.

Smatram kako su spomenuti napadi na HNK Mostar politički, ideološki i nacionalistički motivirani. Neki se politički akteri, još uvijek, očito nisu pomirili s činjenicama da je Bosna i Hercegovina višenacionalna država u kojoj su Hrvati konstitutivni i suveren narod te da je Hrvatska Republika Herceg-Bosna ugrađena u temelje kako Washingtonskog tako i Daytonskog mirovnog sporazuma. Bez obzira na sve napade i ugroze, projekt nastavka i dovršetka gradnje zgrade HNK Mostar se nastavlja i nadamo se kako će za koju godinu Mostar biti obogaćen najsuvremenijim kazalištem u BiH te atraktivnom, modernom i lijepom novom zgradom. A što se Hrvata u BiH tiče, HNK Mostar je već prepoznat kao jedna od krovnih kulturnih ustanova, a nova zgrada kao jedan od simbola hrvatske opstojnosti i konstitutivnosti u BiH.

Kakva je suradnja s mjesnim sveučilištem, Maticom hrvatskom, Napretkom i drugim kulturnim ustanovama i udrugama u Mostaru i okolnim gradovima i općinama?

Rekao bih kako je jako dobra, ali i da može biti još bolja. Kao primjer dobre suradnje istaknuo bih Sveučilište u Mostaru s kojim realiziramo niz zajedničkih projekata. Pored suradnje s ustanovama kulture i znanosti iz Mostara, svjesni činjenice da smo nacionalno kazalište svih Hrvata u BiH, nastojimo biti prisutni i vidljivi u svim gradovima i općinama u BiH u kojima Hrvati čine većinski udio stanovništva, ne zanemarujući pri tom ni Sarajevo ni Banju Luku.

Znamo da ima pomoći i suradnje s državnim vlastima u Zagrebu, no kako mogu ustanove, udruge, a i pojedinci biti od koristi u jačanju kulturnog života među Hrvatima BiH?

Više sam puta spomenuo financijsku, stručnu i institucionalnu podršku koju dobivamo od Vlade RH i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Bez njihove pomoći bilo bi upitno i naše funkcioniranje kao ustanove i sama gradnja zgrade HNK Mostar. Hrvati u BiH svjesni su složenosti vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta koji se ogleda u činjenicama da su konstitutivni narod u BiH, ali i da je Hrvatska nacionalna država svih Hrvata. Te dvije dimenzije nacionalnog identiteta ne trebaju se sukobljavati nego međusobno nadopunjavati i osnaživati, na korist cjelokupnog hrvatskog naroda, kao i na korist i BiH i Hrvatskoj. Smatram kako smo mi u HNK Mostar vrlo svjesni prethodno izrečenog te da smo dobar primjer kako ta načela treba provoditi u političkoj i kulturnoj praksi. Jednom sam prigodom izjavio kako su misija i vizija HNK Mostar sadržani u njegovu nazivu Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru. Stoga smo mi i hrvatsko i mostarsko i hercegovačko i bosanskohercegovačko kazalište. A cilj nam je postati i respektabilno europsko kazalište. A kako bi sve navedeno imalo smisla, nužno je da pri tom budemo otvoreno, suvremeno, aktualno, zanimljivo, inovativno, potentno, jednom riječju kvalitetno kazalište. Na taj način ćemo najbolje ispuniti svoju i nacionalnu i kulturnu svrhu.

Razgovarao: Ante Čuvalo

hkv.hr / Hrvatsko nebo