Izbori za Hrvatski sabor donijeli uvjerljivu relativnu pobjedu HDZ-u, ali ne i odgovor o budućoj vladi

U ponoć se još nisu znali konačni rezultati izbora za Hrvatski sabor, ali je mogućnost korekcije broja mandata među dobitničkim listama ostala minimalnom. HDZ je u 0:45 h, pri kraju brojenja, dobivao 57+3, dakle 60 zastupnika, SDP 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, a još tri liste s po tri (IDS), dva odnosno jedan mandat. Sva tri mandata u XI. izbornoj jedinici, među hrvatskim državljanima izvan Hrvatske, ponajprije u BiH, dobio je HDZ, osvojivši više od 80 posto svih glasova. Nije razvidno tko će i s kim sastaviti buduću vladu, i hoće li se u tomu uopće uspjeti, ili će se nakon tromjesečnih pokušaja morati raspisati ponovni izbori za Hrvatski sabor.

Iako su gotovo u stranačkim stožerima iskazivali veliko samozadovoljstvo ostvarenim rezultatima, nisu svi bili zadovoljni, osobito ne u SDP-u. Zorana Milanovića nije se moglo čuti, iako je donedavno gromoglasno najavljivao da će nakon izbora dati ostavku na mjesto predsjednik Republike kako bi mogao postati mandatar za sastavljanje “vlade nacionalnog spasa” – koju cijele večeri nitko nije spominjao kao izglednu mogućnost.

U HDZ-u su jako zadovoljni, ni pitanje kako i s kime i pod kojim uvjetima ostvariti većinu ostalo je neodgovoreno.

Izborni prag nije prešao niz stranaka odnosno lista, ponajprije s desnice, počevši od stranke Karoline Vidović Krišto OiP do HSP-a. U Sabor ne ulazi ni Zlatko Hasanbegović, osim na upražnjeno mjesto ode li prvi s liste, Mislav Kolakušić, opet u Europski parlament.

Cijelu večer rezultati su ponešto oscilirali, ali ne previše, a u studijima svih televizija vodili su se dugi razgovori među stručnjacima za politiku i izbore, prošarani izjavama stranačkih predstavnika i čelnika o tomu što će se stvarno događati poslije ovih izbora, odnosno tko će uopće sastaviti vladu i hoće je uopće biti. To temeljno pitanje ostalo je neriješeno.

U razmatranjima su se spominjale svakojake moguće kombinacije, ali su se gotovo svi suglasili da većinska vlada ljevice nije moguća te da HDZ ne će moći formirati većinsku vladu bez Domovinskog pokreta. Spominjala se i opcija tzv. manjinske vlade, što je osobito isticala Sandra Benčić iz Možemo, pozivajući neizravno Most i Domovinski pokret da ostanu dosljedni, te da ako ne žele ući u vladu s Možemo dadu u Saboru potporu SDP-ovoj (jednostranačkoj) vladi kao manjinskoj, ostajući sami izvan nje.

Od ponedjeljka kreću pregovori između mnogih, i krajnje je neizvjesno do čega će oni dovesti, opći je zaključak.

Ako se u predviđenim ustavnim rokovima, koji dopuštaju mogućnost da predsjednik Republike triput dodijeli mandata za sastavljanje vlade, naposljetku ne uspije formirati vlada koja dobiva većinsku potporu, dakle potporu najmanje 76 zastupnika, u Hrvatskom saboru, morat će se ići na nove izbore.

U međuvremenu će se, 9. lipnja, održati i izbori za Europski parlament, za koje će se natjecati i neki od izabranih u Hrvatski sabor, primjerice Mislav Kolakušić. O tim izborima ovisit će formiranje nove Europske komisije. S time će biti povezana i opcija da Andrej Plenković ili tko drugi prijeđe u Europsku komisiju ili ode na neku drugu funkciju u Europskoj uniji.

Hrvatsko nebo