Amerika i Izrael/Trenutačni zastoji u svezama bliskih saveznika ili puni preokret?
Vrijeme:9 min, 54 sec
Od Harryja Trumana, preko Johna Kennedyja do Joea Bidena duga je lista američkih predsjednika koji su isticali poseban odnos i savezništvo između SAD-a i Izraela. Nakon napada ekstremističke organizacije Hamas 7. listopada prošle godine, Biden je posjetio Izrael i rekao: “Mislim da ne morate biti Židov da biste bili cionist, a ja sam cionist.” Od tada je prošlo gotovo šest mjeseci, izraelska vojska ušla je u Gazu kako bi se obračunala s Hamasom, sukob je odnio veliki broj žrtava, a odnosi između dva najbliža saveznika, ali i lidera Bidena i Benjamina Netanyahua, ušli su u krizu, piše Marko Protić u opširnu prikazu američko-izraelskih odnosa na portalu Glas Amerike (VoA).
Oštar Bidenov zaokret: O ovome će ovisiti američka politika prema Gazi
Glavne zamjerke predsjednika Bidena premijeru Izraelu Netanyahuu jesu velik broj civilnih žrtava u Gazi, nedopuštanje ulaska dovoljnih količina pomoći i katastrofalni životni uvjeti raseljenih palestinskih civila, a posljednja u nizu je ubojstvo humanitarnih radnika koji su dostavljali hranu.
Nakon ubojstva sedmorice humanitarnih radnika početkom travnja, Biden je u razgovoru s Netanyahuom rekao da je situacija u Gazi neprihvatljiva i upozorio Izrael da mora poduzeti konkretne korake u rješavanju krize ili se suočiti s posljedicama, no tada je glasnogovornik Vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da Bijela kuća nije donijela nikakve odluke o mogućoj obustavi prodaje oružja.
Do sada je, po tamošnjem ministarstvu zdravstva pod kontrolom Hamasa, koje ne pravi razliku između civilnih i vojnih žrtava, u izraelskoj ofenzivi ubijeno više od 32.000 ljudi. Sukob je započeo Hamas koji je u napadu 7. listopada prošle godine ubio 1200 Izraelaca i oteo oko 250 talaca, od kojih je oko 100 još uvijek živih i zarobljenih u Gazi.
“Sada smo u ozbiljnoj krizi, možda bez presedana. Razina povjerenja između Bidenove administracije i Netanyahuove vlade vrlo je niska. Mislim da je SAD frustriran, razočaran načinom na koji Netanyahu vodi rat i ne odgovara na zahtjeve SAD-a, vjerujući da daje prioritet osobnim i političkim interesima nad strateškim”, izjavio je Dan Arbel, profesor na Američkom sveučilištu i bivši voditelj sjevernoameričkog odjela pri Glasu Amerike. On ocjenjuje da Netanyahu trenutno vjeruje da SAD pokušava “potkopati” njegovo vodstvo i da ga se žele riješiti.
“Osim nepovjerenja, tu su i pitanja vezana uz rat u Gazi, razlike u mišljenjima koje nadilaze osobne aspekte odnosa dvojice čelnika – Bidena i Netanyahua“, kaže Arbel.
Jedna od točaka prijepora je i plan Izraela za potpunu kopnenu invaziju na Rafah na jugu Pojasa Gaze, gdje je pobjegao veliki broj palestinskih civila, a Ujedinjeni narodi procjenjuju da se tamo nalazi oko 1,5 milijuna ljudi . SAD vjeruje da bi ulazak izraelskih snaga u Rafah dodatno eskalirao humanitarnu katastrofu, dok Netanyahuova vlada tvrdi da je ofenziva potrebna IDF-u da zada konačni udarac Hamasu, organizaciji koju SAD, EU i UK smatraju teroristička organizacija.
“Odnos između Izraela i SAD-a je blizak i traje desetljećima. Trenutačno postoji napetost, iako je teško razlučiti koliko je napetosti između zemalja, a koliko odražava politiku u obje zemlje. Mislim da je pogrešno preuveličavati tenzije. Oni su uvijek tu, pojavljuju se i nestaju, ali slojeviti su i predstavljaju vrh onoga što je u osnovi vrlo blizak odnos,” Elliott Abrams , viši suradnik pri Washingtonskom vijeću za međunarodne odnose i bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Georgea W. Bush, ocjenjuje za Glas Amerike.
Abrams tvrdi da će ova razina napetosti između dva saveznika ostati još neko vrijeme, ali “ne misli da će se pogoršati” u narednom razdoblju. Navodi da Izraelci još nisu ušli u Rafu iz više razloga – muslimanskog praznika Ramazana, ali i zbog određenog broja vojnika koji su trenutno na odmoru.
“Vojno, nema prostora za manevriranje na terenu, s toliko ljudi.” Izraelci imaju svoje razloge za čekanje. Amerikanci kažu da treba čekati, čekaju. Američka vlada traži više humanitarne pomoći, hrane za ulazak u Gazu, i sve više počinje ulaziti, i očekuje da će ih još više ući ”, kaže Abrams.
Posljednji u nizu pokazatelja problema u odnosima Washingtona i Jeruzalema bila je odluka SAD-a da se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda suzdrži od glasovanja o rezoluciji o Gazi koja poziva na trenutni prekid vatre, bez izravnog uvjetovanja oslobađanje talaca. Amerika nije, kao što to često čini u slučaju rezolucija koje se tiču Izraela, stavila veto.
Uslijedio je odgovor Netanyahua, koji je pola sata nakon sjednice NO-a otkazao put svojih savjetnika u Washington, gdje su trebali predstaviti planove operacije u Rafi, što je protumačeno kao znak prosvjeda obojice. u Izraelu i SAD-u. Međutim, nekoliko dana kasnije, Netanyahu je savjetnicima ipak dao dopuštenje da se sastanu online s američkim vlastima.
“Netanyahu je to vidio kao vrlo negativan, ali ne mislim da je to potez bez presedana.” U prošlosti su se SAD također suzdržavale od rezolucija Vijeća sigurnosti u vezi s Izraelom. Rezolucija VS-a u svojoj se srži bavi potrebom za prekidom vatre, ali i izraelskim zahtjevom za trenutnim oslobađanjem talaca. Nisam to smatrao previše problematičnim. Neobično je, ali dogodilo se. To više odražava frustraciju Bidenove administracije Netanyahuom nego neke probleme koji postoje ”, objašnjava Dan Arbel.
Eliot Abrams ocjenjuje da je temeljna američka politika prema Izraelu i dalje snažna potpora, a suzdržanost prilikom glasovanja o rezoluciji u VS-u vidi kao “ustupak Bidenove administracije lijevom krilu Demokratske stranke”.
Kako je vrijeme prolazilo od napada Hamasa i početka izraelske ofenzive, broj dužnosnika Demokratske stranke koji su kritizirali podršku administracije Izraelu je rastao, a neki senatori zahtijevali su od Bijele kuće da postavi stroge uvjete ili čak obustavi prodaju oružja Izraelu.
“Mislim da je to bila greška Bidenove administracije.” Mislim da je u redu da šalju takvu poruku iz unutarnjopolitičkih razloga, svaka vlada ima unutarnju politiku, ali to nije trebalo raditi preko Ujedinjenih naroda. To je prilično bolna točka za Izraelce, jer su toliko godina bili nepravedno tretirani u sustavu UN-a”, smatra Abrams.
Početkom ožujka Biden je rekao kako vjeruje da Netanyahu “čini više štete nego koristi Izraelu” načinom na koji pristupa ratu protiv Hamasa. Američki predsjednik više je puta upozorio Izrael da riskira gubitak međunarodne potpore zbog sve većeg broja civilnih žrtava u Gazi.
Moćni saveznici desetljećima
Sjedinjene Američke Države bile su prva država koja je priznala Izrael kada je on osnovan 1948. godine. Od 1960-ih službeni Washington bio je “lokomotiva” mirovnog procesa na Bliskom istoku i ključni čimbenik koji je pomogao Izraelu da uspostavi odnose s nekim od Arapske zemlje kao što su Jordan i Egipat, a kasnije i Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.
“Izrael, SAD su glavni saveznik i podrška . Oni pružaju političku , diplomatsku, vojnu i financijsku pomoć . Postoji vrlo dobar , jak temelj. Odnos se temelji na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima ” , objašnjava profesor Dan Arbel.
Podsjeća da je Bliski istok inače vrlo nestabilan i neprijateljski raspoložen prema Zapadu. ” Izrael pomaže SAD – u u promicanju njegovih strateških interesa u regiji, kao neka vrsta baze za SAD.” Izrael je, kao demokratska država, uvijek podržavao američke inicijative ”, dodaje.
Profesor Eliot Abrams kaže da iako su američki saveznici na Bliskom istoku Saudijska Arabija, UAE, Jordan i Egipat, Amerika ipak najbližu suradnju, prvenstveno u vojnom i obavještajnom sektoru, ima s Izraelom.
“SAD ima interese na Bliskom istoku i za nas je važno da tamo imamo moćnu, prijateljsku zemlju.” Izraelu su SAD važne kao najbliži saveznik, demokratski partner i važan stup, kako u smislu financijske tako i vojne pomoći”, navodi Abrams i objašnjava:
“SAD je najvažniji dobavljač vojne robe za Izrael, što je vrlo važno za njega, s obzirom na njegove neprijatelje.” A glavni neprijatelj Izraela je i glavni problem SAD-a na Bliskom istoku, naime Iran. Dakle, radimo zajedno protiv Irana . “
Izrael je najveći kumulativni primatelj američke inozemne pomoći od svog osnutka, primivši oko 300 milijardi dolara ukupne ekonomske i vojne pomoći, prema web stranici Vijeća za vanjske odnose.
SAD je pružio Izraelu znatnu ekonomsku pomoć od 1971. do 2007., ali gotovo sva američka pomoć ide za podršku izraelskoj vojsci, najnaprednijoj u regiji. SAD je okvirno pristao (putem memoranduma o razumijevanju) dati Izraelu gotovo 4 milijarde dolara godišnje do 2028.
Nedugo nakon ove Bidenove izjave, Chuck Schumer, čelnik demokratske većine u Senatu i najviši američki dužnosnik židovskog podrijetla, oštro je kritizirao Netanyahua rekavši da se izraelski premijer pridružio koaliciji ultradesničarskih ekstremista i da “zbog toga je spreman tolerirati civilne žrtve u Gazi, zbog čega je podrška Izraelu u cijelom svijetu povijesno niska”.
“Izrael ne može preživjeti ako je izoliran ”, rekao je Schumer i pozvao na nove izbore u toj zemlji.
Netanyahu je odgovorio da je “neprimjereno” da netko pokuša zamijeniti demokratski izabranu vladu “u sestrinskoj demokraciji”.
Dan Arbel kaže da su neke od poruka u Schumerovom govoru bile točne, iako trenutak možda nije bio idealan, te da Amerika nije zadovoljna onim što radi izraelska vlada.
– Htio je svojim govorom poslati snažnu poruku, što je i učinio. Ali to je možda išlo u korist Netanyahua u smislu da ga koristi kako bi okupio svoje pristaše i pokazao da SAD zapravo potkopava njegove napore. On pokušava, u biti, stvari prikazati tako da on jest – Izrael. Ono što Schumer i drugi dužnosnici administracije kažu je – moramo napraviti razliku između izraelske vlade i naroda. Podržavamo izraelski narod i pomažemo ,” objašnjava Dan Arbel.
Oba sugovornika Glasa Amerike ocjenjuju da odnose SAD-a i Izraela treba promatrati u kontekstu nadolazećih predsjedničkih izbora na kojima će se, kao i prije četiri godine, sučeliti Biden i republikanac Donald Trump tijekom čijeg je predsjedničkog mandata bilo američko veleposlanstvo. preselio iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Na predizborima demokrata u Michiganu, jednoj od država u kojoj se tradicionalno “lome” predsjednički izbori i u kojoj je najveći broj Amerikanaca arapskog podrijetla, opcija “neopredijeljeni” koju su predložili članovi nezadovoljni Bidenovom potporom Izraelu osvojila je oko 13 posto . A sva dosadašnja relevantna istraživanja na nacionalnoj razini predviđaju “tijesnu” predsjedničku utrku u studenom i trenutačno Trumpu daju nekoliko postotaka.
“Uprava je očito jako zabrinuta zbog izbora.” Istraživanja javnog mnijenja trenutno nisu dobra za predsjednika i to je kontekst u kojem gledam na suzdržanost u Vijeću sigurnosti ”, kaže Abrams .
Dan Arbel tvrdi da administracija osjeća sve veći pritisak zbog sukoba u Gazi, budući da je sve više meta kritika.
“Mnogo toga što vidimo u smislu kritike administracije Izraela i snažnih poruka protiv Netanyahua definitivno se ne može odvojiti od američke politike.” Izbori igraju važnu ulogu i središnji su dio promišljanja administracije.
Pritom se postavlja pitanje kako bi židovska zajednica u Americi mogla reagirati na pogoršanje odnosa između dviju vlada, također u kontekstu nadolazećih izbora za prvog čovjeka Bijele kuće.
“Američki Židovi uvijek su velikom većinom glasovali za demokratske kandidate.” Oko 80 posto američkih Židova prošli je put podržalo Bidena. “Neki od njih su možda sada njime nezadovoljni, neki ga kritiziraju, ali mislim da će na izborima između Bidena i Trumpa velika većina podržati Bidena ”, kaže Arbel.
Eliot Abrams ocjenjuje da trenutne napetosti neće bitno smanjiti podršku koju Biden uživa među američkom židovskom zajednicom, ali kao problem ističe američku političku scenu na globalnoj razini.
“Zbog ove vrste pritiska na Izrael, Hamas osjeća da može reći – oh, pogledajte ono glasovanje u Vijeću sigurnosti, udaljenost između SAD-a i Izraela.” Mislim da im to smanjuje pritisak da sklope taj dogovor. I vidjeli smo u razgovorima koji su vođeni u Kataru, da za sada nema dogovora i čini se kao da Hamas nekako pojačava svoje uvjete . “
Za Dana Arbela nema dileme – ako izraelska vlada nastavi s dosadašnjim potezima, a situacija u Gazi bude pogoršana, pogoršat će se i odnosi dviju zemalja, ali vjeruje da postoji rješenje.
“Vidim svjetlo na kraju tunela – možda će za nekoliko mjeseci, manje od godinu dana, biti prijevremeni izbori u Izraelu koji će srušiti Netanyahuovu vladu.” Postojat će nova vlada koja može raditi na poboljšanju odnosa sa Sjedinjenim Državama. Trenutno je sadašnja vlada zainteresirana za sukob sa SAD-om, a ne za suradnju s njima, nažalost. Bojim se da će se stvari sada pogoršati, prije nego što postanu bolje ”, zaključio je Arbel.
Povezano:
Glas Amerike/Hrvatsko nebo
