“Prijetnja Rusije korištenjem kibernetičkih napada, propagande i drugih taktika za utjecaj na javno mnijenje u Njemačkoj stvarna je i raste”, smatra ministrica unutarnjih poslova Njemačke Nancy Faeser. “Opasnosti su dosegle novu razinu”, rekla je Nancy Faeser (SPD) za list Süddeutsche Zeitung.
Njezino upozorenje dolazi u trenutku dok se Njemačka priprema za izbore za Europski parlament u lipnju i izbore u tri njemačke savezne pokrajine koji se održavaju u rujnu. Sve je veća zabrinutost da će Moskva prije glasanja pokušati pridobiti podršku za proruske stranke poput krajnje desne populističke Alternative za Njemačku (AfD). Njemačka je dugo meta ruskih operacija kojima je cilj širenje utjecaja. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., mnoge od tih operacija su usmjerene na podrivanje podrške Ukrajini.
“Sada je riječ o pokazivanju odlučnosti i snage u suočavanju s ovim i razotkrivanju načina na koji druga strana djeluje”, rekao je Rüdiger von Fritsch, bivši njemački veleposlanik u Moskvi i bivši potpredsjednik BND-a, njemačke obavještajne službe za inozemstvo.
Izraz “hibridno ratovanje” opisuje kompleksnu strategiju koja kombinira vojna sredstva s nekonvencionalnim metodama u rasponu od povećanja ekonomskog pritiska do širenja propagande. To nije novi fenomen. Stoljećima zemlje koriste sredstva koja nisu vojna kako bi utjecale na javno mnijenje u inozemstvu.
No tijekom posljednja dva desetljeća uspon interneta i društvenih mreža dao im je cijeli novi arsenal online oružja: u operacijama koje su poznate kao “hack-and-leak” operacije, hakeri dobivaju pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama i zatim ga strateški puštaju u javnost. Kibernetički napadi također se mogu koristiti za rušenje kritične infrastrukture zemlje, uključujući strojeve i softver koji se koristi na izborima. Istodobno, platforme društvenih medija koriste se za širenje izmišljenih ili pogrešnih informacija. “Digitalni svijet je ostvarenje sna za obavještajne službe”, kaže von Fritsch za DW.
Kako to funkcionira? Hibridno ratovanje često se opisuje kao oblik “rata u sjeni” koji se odvija daleko od očiju javnosti i nikada nije službeno objavljen. “Koncept hibridnog ratovanja je da u početku ne primijetite da se to događa”, kaže za DW Leslie Schübel, stručnjakinja za Rusiju u zakladi Körber iz Hamburga.
U siječnju je njemačka vlada priopćila da je otkrila koordiniranu rusku kampanju dezinformiranja na platformi X, bivšem Twitteru. Prije nego što je ugašena, kampanja je distribuirala više od milijun poruka putem lažnih profila, gurajući lažne ili pogrešne priče, poput one da pomoć ratom razorenoj Ukrajini zanemaruje lokalne građane.
Širenjem takvih poruka na velikom broju internetskih platformi, Rusija želi maksimalno povećati svoju vidljivost i potaknuti osjećaj legitimnosti. Cilj je, kažu stručnjaci, proširiti društvene podjele, potaknuti bijes i posijati nepovjerenje u demokratske procese i medije. “Za Rusiju je širenje sumnje već uspjeh”, kaže Schübel.
Dok većina oblika hibridnog ratovanja ostaje u sjeni, neke operacije bivaju namjerno javno objavljene. Početkom ožujka šefica ruske državne televizije RT objavila je povjerljivi razgovor visokih njemačkih vojnih dužnosnika. Afera, poznata kao “Taurus leak”, osramotila je njemačku vojsku i izazvala diplomatsku pometnju. “Ali ova afera također služi Putinu i kod kuće”, kaže Maria Sannikova-Franck, koja vodi ruski program u berlinskom think tanku Zentrum Liberale Moderne.
U prisluškivanom razgovoru njemačkih časnika moglo se čuti kako dužnosnici raspravljaju o mogućim scenarijima ruskog rata u Ukrajini. Nakon objave razgovora ruski mediji tvrdili su da je snimak otkrio da je njemačka vojska raspravljala o značajnim i specifičnim planovima za napad na ruski teritorij.
“Slika koju (Putin) želi stvoriti jest da Njemačka i Zapad prijete Rusiji, a on je to uspješno otkrio”, rekla je Sannikova-Franck za DW. “Također je uspješno skrenuo pozornost sa smrti i sahrane Alekseja Navaljnog“, kaže Sannikova-Franck. Navalni, koji je bio jedan od Putinovih najotvorenijih protivnika u Rusiji, preminuo je sredinom veljače u dobi od 47 godina u kaznenoj koloniji na Arktiku. Sahranjen je 1. ožujka, istog dana kada je objavljen prisluškivani razgovor njemačkih časnika.
Da bi se suzbilo hibridno ratovanje potreban je višestruki pristup, slažu se stručnjaci. Zemlje moraju osigurati da njihova kritična infrastruktura, uključujući tehnologiju glasanja, bude adekvatno zaštićena od kibernetičkih napada. Curenje podataka o Taurusu u kojem su ruski obavještajci dobili pristup vojnim komunikacijama jer se jedan odsudionika u razgovoru priključio putem nezaštićene veze, također ukazuje na potrebu za podizanjem svijesti o kibernetičkoj sigurnosti u svim sektorima društva.
Stručnjaci naglašavaju važnost edukacije građana o taktikama dezinformiranja i o tome kako sve informacije na koje naiđu na internetu mogu biti namjerno osmišljene da bi ih zavarale i da bi se njima manipuliralo. “Važno je otkriti mehanizme ove propagande, kako ona djeluje, kako utječe na nas, kako utječe na mišljenje”, kaže Sannikova-Franck.
