Hrvati Bugojna nikad bliži istini o lokacijama s posmrtnim ostacima 15 nasilno odvedenih logoraša
Vrijeme:3 min, 21 sec
NAVRŠILO SE 30 GODINA OD RAZMJENE 294 HRVATSKA LOGORAŠA IZ LOGORA “STADION”
Molitva, cvijeće i vijenci, ali i nova nada da će se uskoro otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih Hrvata iz zloglasnih logora Armije RBiH za kojima se još traga, obilježili su i ovogodišnji blagdan sv. Josipa u Bugojnu, piše Večernji list BiH.
Oni koji su preživjeli torture bugojanskih logora, 294 logoraša, razmijenjeni su 19. ožujka 1994. u Mostaru i već 30 godina ovaj dan obilježavaju kao drugi rođendan. – Za nas koji smo preživjeli zloglasne logore Armije RBiH u Bugojnu ovo je sretan dan.
Torture, progoni…
Nakon 240 dana u kojima smo svakodnevno izgladnjivani i premlaćivani, odvođeni na prisilna vađenja krvi, na prve crte obrane gdje smo bili živi štit, nakon što smo gledali kako se naše logoraše odvodi u nepoznato, kako mnogi umiru od posljedica premlaćivanja, na ovaj dan prije 30 godina konačno smo dočekali slobodu – kaže Miroslav Zelić, jedan od logoraša i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH. Po riječima Marija Mostarca, predsjednika Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna, 550 bugojanskih Hrvata prošlo je torture u desecima logora i drugih mjesta zatočenja koja su bila pod nadzorom Armije RBiH u Bugojnu. U njima su proveli više od osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto i jesen 1993., kada je Armija RBiH započela agresiju u cilju etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata i Srba, do razmjene. Posljednji logor u kojem su boravili prije razmjene bile su tribine stadiona NK Iskra u Bugojnu. – I poslije 30 godina posebno je teško sjetiti se onih koji nisu preživjeli, ali i činjenice da su zločini nad Hrvatima Bugojna, uključujući progon 15.000 bugojanskih Hrvata, paljenje i uništavanje njihove imovine, i dalje nekažnjeni – kazao je Mostarac. Uz sjećanje na razmjere zločina koji uključuju i plan etničkog čišćenja Bugojna, čiji su sastavni dio bili i logori za Hrvate, 30. godišnjicu razmjene 294 onih koji su uspjeli preživjeti njihove torture obilježila je nova nada da će se konačno doznati istina o lokacijama s posmrtnim ostacima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša koji se još uvijek vode kao nestali jer su prethodnih godina šestorica nestalih pronađena, posljednja četvorica u ljeto 2020. na Rostovu. Nadu da će biti pronađena i tijela preostalih 15 logoraša probudilo je nedavno podizanje optužnice protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad 3. korpusa Armije RBiH. – Najodgovorniji za zločine nad Hrvatima Bugojna izvedeni su pred lice pravde i sudit će im se za zločine. Očekujemo da će proces protiv Mlaće i Cikotića dati odgovore i gdje su tijela naših nasilno odvedenih za kojima još tragamo – kaže Zelić. Očekivanja preživjelih logoraša i hrvatskih žrtava Bugojna da će se konačno doznati istina o lokacijama s tijelima nestalih dijele i dužnosnici hrvatskog naroda u BiH na čelu s predsjednikom HNS-a Draganom Čovićem.
Pravna dimenzija
