Potomci iseljenika bi se vratili u Hrvatsku, ali ne mogu dobiti državljanstvo: ‘Neki čekaju godinama’
Vrijeme:5 min, 26 sec
Nemamo veleposlanstva u svim državama Južne Amerike, pa je dobivanje državljanstva izuzetno otežano potomcima iseljenika koji su najviše zainteresirani za dolazak u Hrvatsku
Povratak hrvatskih iseljenika i potomaka iseljenika prema Strategiji demografske revitalizacije RH treba biti prioritet migracijske politike uz uravnoteženu imigraciju državljana EU i trećih zemalja sukladno gospodarskim potrebama zemlje, no puno je problema s ostvarivanjem tog cilja. Iako su za dolazak i ostanak u Hrvatskoj najviše zainteresirani potomci iseljenika iz Južne Amerike, mnogima je to iznimno otežano jer u nizu zemalja nemamo diplomatsko-konzularna predstavništva pa ne mogu dobiti hrvatsko državljanstvo. Veleposlanstva nemamo u Boliviji, Venezueli, Peruu, Urugvaju, Paragvaju…
Problemi na terenu
Da je bez diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama u kojima živi znatan broj potomaka hrvatskih iseljenika u praksi izuzetno otežano dobivanje hrvatskog državljanstva, potvrdio nam je u neslužbenom razgovoru i jedan državni dužnosnik. Hrvatska je od ulaska u EU izgubila 10% stanovnika i u situaciji u kojoj u globaliziranom svijetu traje utrka za privlačenje osobito visokokvalificiranih kadrova država bi trebala učiniti sve da vrati barem dio iseljenika iz posljednjeg vala iseljavanja i zainteresirane potomke iseljenika iz Južne Amerike. Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. sc. Marina Perić Kaselj podsjeća da smo u Strategiji za demografsku revitalizaciju postavili za cilj i povratak potomaka iseljenika.
– Koliko znam, predstavnici Ministarstva vanjskih poslova idu u Južnu Ameriku na proljeće i trebali bi nešto napraviti po tom pitanju. Čak i u Čileu u kojem imamo veleposlanstvo i konzulat zbog velike udaljenosti brojnih dijelova zemlje od našeg konzulata, dobivanje državljanstva je kompliciran proces. Sada će otvoriti počasni konzulat na jugu Čilea, no to je sve premalo. Trebali bismo imati u Južnoj Americi puno više konzulata jer potomci iseljenika čekaju i godinama hrvatsko državljanstvo. Nužno je otvoriti više konzulata jer najviše upita za hrvatsko državljanstvo dolazi iz Južne Amerike i potomci iseljenika treće, četvrte, pete generacije traže državljanstvo i za djecu jer se žele s obitelji preseliti u Hrvatsku.
A nama je demografski potrebno da nam dosele cijele obitelji. Prvi je korak otvoriti konzulate jer ako nemaju hrvatsko državljanstvo, sve ostalo pada u vodu. U Boliviji imamo samo počasnog konzula i neki potomci iseljenika su nam govorili da čekaju po tri-četiri godine na odgovor oko upita za državljanstvo, što je previše. Bez državljanstva koje je prvi korak za povratak u Hrvatsku ne mogu ništa, a taj prvi porak pokazuje kakav odnos domovina njihovih predaka ima prema njima – govori Perić Kaselj. IMIN provodi istraživanje vezano za useljavanje, zapošljavanje i integraciju potomaka iseljenika iz Južne Amerike. Neki žele doći živjeti u Hrvatsku, neki ovdje studirati, a neki investirati.
– Radili smo i malu pilot anketu i odmah se javilo 100 ljudi koji bi ovaj tren došli u Hrvatsku iz Južne Amerike, a najviše ih je iz Argentine, Čilea, Bolivije. Cilj im je prvo dobiti državljanstvo i upoznati naše zakone. S kolegom Hrvatom iz Južne Amerike napravili smo priručnik na španjolskom i portugalskom jeziku da potomci iseljenika mogu brže dobiti potrebne informacije. Interes za povratkom potomaka iseljenika je velik, ali problem je spora procedura, a najveća je oko dobivanja državljanstva. Što se tiče znanja hrvatskog jezika, tu je napravljen iskorak pa poznavanje jezika više nije uvjet za dobivanje državljanstva za potomke iseljenika, ali poznavanje jezika im je važno.
Primjerice, jedan znanac koji ima privatnu zdravstvenu kliniku želio bi uvesti liječnike hrvatskog porijekla iz Južne Amerike, ali se traži da znaju hrvatski jezik i oni su bili spremni doći preko sponzora na pola godine ovdje na praksu naučiti jezik. Rade se pomaci, ali je sve to dosta sporo, a mi više nemamo vremena, pogotovo sad kad smo naglo postali useljenička zemlja i kad nam treba radnika i veliki dio visokoobrazovanih koje smo izgubili. A mladi iz Južne Amerike uglavnom su visokoobrazovani, ali su spremni raditi i poslove ispod svojih kvalifikacija dok ne nauče jezik – govori Perić Kaselj. Potomci iseljenika, dodaje, svjesni su svojih korijena i hrvatskog porijekla iako su neki već četvrta, peta generacija potomaka iseljenika.
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH za akademsku godinu 2023./2024. odobrio je 500 stipendija za učenje hrvatskoga jezika. Najveći broj stipendista potomci su iseljenika iz Argentine i Čilea, zatim iz Bolivije, Perua, Kolumbije i Brazila te nadalje iz Australije, SAD-a, Venezuele, Urugvaja, Ekvadora, Paragvaja, Južne Afrike, Nizozemske, Belgije, Jordana, Kanade… Tečaj hrvatskoga jezika provodi se u sedam hrvatskih gradova. Perić Kaselj se slaže da su stipendije za učenje hrvatskoj jezika povećane i dodaje da 90% stipendista dolazi iz Južne Amerike, što znači da se trebamo okrenuti njima. Postoje i besplatni online tečajevi hrvatskog jezika za potomke iseljenika i od 2017. do kraja 2023. tečejeve je pohađalo više od 20.000 korisnika, s tim da se bilježi veliki rast od 2021., govore iz Ureda za Hrvate izvan RH koji je izuzetno angažiran oko iseljenika i potomaka iseljenika.
Od siječnja 2023. do danas zabilježili su gotovo 10 tisuća upita/konzultacija vezanih uz reguliranje boravka, stjecanje hrvatskog državljanstva, učenja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, zapošljavanja, nastavka obrazovanja, studiranja, pristupačnosti stanovanja, povratka… Od ukupnog broja upita iseljenika i potomaka iseljenika gotovo 40% svih zaprimljenih upita čine upiti potomaka iseljenika iz Južne Amerike. Lani je Ured izdao i 365 potvrda temeljem kojih su povratnici i useljenici bez hrvatskog državljanstva regulirali boravak u Hrvatskoj i ostvarili status koji im omogućava (samo)zapošljavanje, obrazovanje i studiranje.
Inertni MVEP
Što poduzima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova po pitanju nepostojanja veleposlanstava u Boliviji, Venezueli, Uruguvaju, Paragvaju, Peruu? Navode da otvaranje veleposlanstava u navedenim zemljama nije previđeno u 2024. već su za te zemlje nadležna veleposlanstva RH u Čileu i Brazilu. “Uobičajena je praksa da jedno veleposlanstvo po potrebi pokriva jednu ili više država. U takvim situacijama organiziraju se konzularni dani te se obavljaju konzularne funkcije. Najčešće se radi o podnošenju zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo i putne isprave. Što se tiče njihovog eventualnog povratka, ukoliko im je život i rad u Hrvatskoj motivacija za dolazak u RH, onda hrvatsko državljanstvo nije prepreka jer je potrebno samo ishoditi od nadležnih institucija dozvolu za rad i boravak.
Ako nemaju državljanstvo, a žele raditi u RH, mogu doći i po toj osnovi i dalje u rješavati svoj državljanski status”, navode iz MVEP-a. Odgovor MVEP-a ne ukazuje da su naročito zainteresirani da se maksimalno olakša dolazak potomcima iseljenika, a time i provedba demografske Strategije. Inače, Gordan Jandroković jučer je primio predsjednika čileanskog Zastupničkog doma, Ricarda Cifuentesa Lilloa. U Čileu živi preko 200.000 iseljenika i potomaka iseljenika. Jandroković je kazao da će Hrvatska u Čileu otvoriti treći konzulat na čelu s počasnim konzulom u Punta Arenasu.
