Iz Hrvatske stiže novih šest milijuna eura za projekte bh. Hrvata
NA SJEDNICI KOORDINACIJE DUŽNOSNIKA U BIH S PREDSTAVNICIMA VLADE RH NAJAVLJENO
Godina 2024. za nas je jako zanimljiva, zbog toga je sastanak imao posebnu važnost. Mislim da će tijekom ožujka biti raspisano na desetke natječaja, i iz Federacije BiH i kroz institucije RH. Svi želimo biti pripravni, da imamo spremne projekte, tako da natječaje, kad se raspišu, možemo brzo realizirati – kazao je Čović
Potpora Zagreba
– Ovo je bila prigoda da povežemo sve ono što je zanimljivo u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju hrvatski narod jer smo ovdje iz svih krajeva u BiH. Velika zahvala Vladi RH, predsjedniku Vlade Plenkoviću i svim institucijama, ministru Habijanu, koji je ovdje, i, naravno, gospodinu Milasu. Ne postoji ni jedan projekt u RH koji se nije realizirao na izravan način u BiH, bez obzira na to o kojem projektu govorimo. Godina 2024. za nas je jako zanimljiva, zbog toga je sastanak imao posebnu važnost. Mislim da će tijekom ožujka biti raspisano na desetke natječaja, i iz Federacije BiH i kroz institucije RH. Svi želimo biti pripravni, da imamo spremne projekte, tako da natječaje, kad se raspišu, možemo brzo realizirati – kazao je predsjednik Čović.
– Veliko hvala onima koji razumiju BiH, a to je Vlada RH. Uvjeren sam da je naš put k Europskoj uniji ohrabren dolaskom predsjednika Plenkovića prije 15-ak dana, da posao koji trebamo završiti napokon završimo kako bismo onda mogli maštati o drugoj dimenziji našeg EU puta. Njega nema bez ovakvih organiziranosti. Ja ću i dalje sve činiti sve sa svojim kolegama da hrvatski narod kroz Hrvatski narodni sabor BiH predvodi sve pozitivne procese u Bosni i Hercegovini – zaključio je predsjednik Čović u izjavi medijima nakon održanog sastanka.
Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, iskazao je zadovoljstvo sastankom i posjetom Žepču.
– Izaslanstvo pokazuje značaj i punu podršku Vlade RH i svih ministarstava naporima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Razgovarali smo o velikom broju projekata, prije svega iz domene Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Onaj dio koji se odnosi na pitanje područja hrvatskih voda, ali i javnih poziva koji će uskoro biti vezani uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a tiču se preko i međugranične suradnje, između RH i BiH. Kao i projekata koji se odnose na određene prekogranične suradnje i na neki način podrške putu koji sada slijedi što se tiče BiH i pristupanja Europskoj uniji, odnosno prilagodbe malih i srednjih poduzeća programima i projektima koji predstoje nakon što BiH uđe na taj put – kazao je ministar Habijan.
Izbor Predsjedništva
Na upit medija oko izmjene Izbornoga zakona i Južne plinske interkonekcije čelnik HDZ-a BiH rekao je da se njegova stranka zauzima za izmjene Ustava i provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava, opetujući zahtjev da kompanija sa sjedištem u Mostaru izgradi i upravlja plinovodom kojim bi se BiH povezala s Hrvatskom. Čović je o izmjeni Izbornoga zakona kao jednoga od uvjeta za otvaranje pregovora s EU-om razgovarao s čelnicima vodećih probošnjačkih i srpskih stranaka. U izjavi za medije u Žepču on je ocijenio kako trenutačno nije realno dobiti potporu dvije trećine zastupnika u državnome Parlamentu za izmjene Ustava BiH, zbog čega i inzistira da se spriječi preglasavanje Hrvata.
– S obzirom na to da su svi kolege izrijekom kazali da nema smisla da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva, evo dat ćemo im zadovoljštinu u tom malom elementu odvraćanja – rekao je Čović. U četiri navrata glasovima dominantno Bošnjaka na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva biran je Željko Komšić. Prigodom nedavnog posjeta Sarajevu u društvu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i nizozemskim kolegom Markom Rutteom posjet Predsjedništvu BiH izbjegao je premijer Andrej Plenković iznoseći stajalište da on nije legitimni predstavnik Hrvata u BiH. Odbacio je tvrdnje kako se prijedlogom HDZ-a uvode nova izborna područja, navodeći da se unutar FBiH biraju dva člana državnog vrha.