Tužiteljstvo BiH/Vršimo provjere oko neprovođenja presude Ljubić
Vrijeme:1 min, 48 sec
Iako je Ustavni sud još 2016. godine presudio kako je Parlamentarna skupština nadležna za izmjene Izbornog zakona BiH u skladu s presudom Ljubić, to danas te nevažeće, antiustavne i diskriminatorne odredbe nisu promijenjene.
Iz Tužiteljstva BiH je za Dnevnik.ba odgovoreno kako je “u radu više predmeta koji se odnose na neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH, pa tako i u predmetu Ljubić”.
“U tim predmetima vrše se provjere navoda, te traže informacije od određenih institucija, odnosno pravnih i fizičkih osoba, koje su povezane sa procesom izvršenja odluka”, naveli su.
Iz Tužiteljstva BiH dodaju i kako je “nedavno, primjerice, u predmetu koji se odnosi na Komisiju za koncesije, od Suda BiH i Komisije za koncesije, zatražena određena dokumentacija, potrebna za donošenje tužiteljske odluke u tom predmetu.
“Tako su i u drugim predmetima, pa i u onom koji se odnosi na predmet Ljubić, zatraženi određeni podaci ili dokumentacija, od nadležnih institucija”, navodi Tužiteljstvo BiH u odgovoru za Dnevnik.ba.
Izborni zakon nevažeći i neustavan
Podsjetimo, Ustavni sud BiH donio je presudu po apelaciji Bože Ljubića koji se kao apelant žalio da su određene odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor i imenovanje izaslanika u federalnom Domu naroda neustavne i diskriminatorne.
Izborni zakon je, slijedom toga, nevažeći i neustavni.
U presudi Ustavni suda po Ljubićevoj apelaciji jasno se kaže:
1) Postojeći Izborni zakon krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, kao što je zajamčeno u Ustavu BiH, jer Izborni zakon omogućuje da predstavnici pojedinog konstitutivnog naroda u Domu naroda FBiH mogu biti izabrani čak i ako nisu legitimni predstavnici tog konstitutivnog naroda.
2) Pravo svih konstitutivnih naroda da sami biraju svoje legitimne predstavnike također vrijedi i za sva ostala tijela vlasti čija je zadaća zastupanje i zaštita prava konstitutivnih naroda, uključujući i Dom Naroda PS BiH i tročlano Predsjedništvo BiH.
3) Članovi jednog konstitutivnog naroda moraju biti u mogućnosti sami birati svoje legitimne predstavnike, bez utjecaja pripadnika druga dva konstitutivna naroda.
4) Jedan glas unutar svake izborne jedinice (u slučaju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH – unutar svakog od tri konstitutivna naroda i unutar grupe Ostalih) treba biti u potpunosti jednako vrijedan.
dnevnik.ba / Hrvatsko nebo
