„Neopredijeljeni“ je sada najveća religijska kategorija u SAD-u
Vrijeme:3 min, 19 sec
Religiozno nesvrstani ljudi, koji se često nazivaju „nones“ – „nijedno“, odnosno neopredijeljeni, sada čine najveću religijsku kategoriju u SAD-u, prema novom izvješću Pew Research Centra.
Istraživanje koje je objavljeno 24. siječnja pokazuje da „neopredijeljeni“ sada čini 28% ukupnog stanovništva SAD-a, nadmašujući sljedeću najveću skupinu – katolike, kojih je 20%.
Najnoviji podaci u skladu su s dugoročnim trendom Amerikanaca koji u sve većem broju odbijaju religijsko svrstavanje i to je postotak koji se gotovo udvostručio u odnosu na 16% u 2007.
Porast ove kategorije rezultirao je ne samo smanjenim sudjelovanjem u vjerskim obredima nego i smanjenjem građanskog angažmana, pri čemu je manja vjerojatnost da oni koji se izjašnjavaju kao „nijedno“ glasuju, volontiraju ili imaju jake grupe prijatelja ili zajednicu.
Tko su „neopredijeljeni“?
Iako se ljudi s odrednicom „neopredijeljeni“ ne izjašnjavaju da pripadaju određenoj Crkvi ili vjerskoj zajednici i malo je vjerojatno da će posjećivati crkvene službe, nisu svi ateisti. Štoviše, samo je 17% onih koji se identificiraju kao ateisti, dok 20% sebe opisuje kao agnostike. Većina njih, 63%, jednostavno kaže „ništa određeno“.
Također, 69%, još uvijek vjeruje u Boga, iako samo 13% njih vjeruje u Boga kako je opisano u Bibliji. Dodatno, 49% ispitanika ne kaže da su duhovni ili da im je duhovnost vrlo važna.
U prosjeku „neopredijeljeni“ su mlađi od općenito religioznih ljudi, s udjelom od 69% mlađih od 50 godina u odnosu na 45% vjerski opredijeljenih koji su mlađih od 50 godina.
Dok ateisti i agnostici imaju tendenciju postići višu razinu obrazovanja od religioznih ljudi, osobe u kategoriji „ništa određeno“ imaju tendenciju biti manje obrazovani, s 27% onih koji su završili fakultet u usporedbi s 34% ljudi koji su vjerski opredijeljeni a imaju fakultetsku diplomu.
Većina njih, 67%, navodi nevjerovanje i skepticizam kao razlog zašto ne pripadaju određenoj religiji. Nešto više od polovice, 55%, kaže da nisu religiozni jer ne vole vjerske organizacije ili imaju loša iskustva s religioznim ljudima, dok 44% ističe kako im vjera ne treba ili nemaju vremena za nju.
Što vjeruju „neopredijeljeni“?
Gotovo polovica ispitanika, 43%, vjeruje da organizirana religija čini više štete nego koristi, dok više od polovice, 56%, drži da znanost čini više koristi nego štete.
Nadalje, neopredijeljeni još uvijek pokazuju veliku otvorenost prema vjeri u kraljevstvo nebesko te 56 % njih drži kako postoje granice znanosti i stvarnosti koje ona ne može objasniti. To je povezano s činjenicom da polovica njih kaže kako im je duhovnost vrlo važna te da mnogi vjeruju kako životinje i dijelovi prirode, poput planina i drveća, imaju „duhove ili duhovne energije“.
Većina njih, 83%, kaže kako „želja da izbjegnu povrjeđivanje ljudi“ vodi njihov moral, dok 82% navodi kako im logika i razum vode moralni kompas.
Unatoč tomu, neopredijeljeni imaju znatno manju vjerojatnost da će volontirati, pri čemu je 17% reklo da je volontiralo prošle godine, u odnosu na 27% religioznih ljudi koji su to potvrdili za sebe.
Također postoji znatno manja vjerojatnost da će neopredijeljeni glasovati, s 39% onih koji nisu rekli da su sudjelovali na izborima 2022., naspram 51% religioznih Amerikanaca.
Pew također navodi da su neopredijeljeni općenito „manje zadovoljni svojim lokalnim zajednicama i manje zadovoljni svojim društvenim životom“, a većina ih je odgojena u kršćanstvu, ali sada se osjećaju odvojeno od vjerskih institucija.
Što to znači za državu i Crkvu?
Profesor društvenih istraživanja i poslovanja na Američkom katoličkom sveučilištu Michael Pakaluk rekao je za CNA da je Pewovo izvješće „samo dotaklo površinu“ o utjecaju koji će uspon „neopredijeljenih“ imati na društvo i da to „neće biti dobro“.
Posebno zabrinjavajućom istaknuo je činjenicu da su neopredijeljeni „manje angažirani u svojim zajednicama i u projektu usvajanja i prenošenja civilizacije“.
„Pape su kroz prošlo stoljeće poučavali: ‘Kada iz vida izgubimo Stvoritelja, gubimo iz vida i stvorenje'”, rekao je prof. Pakaluk koji vjeruje da je stalni porast ljudi koji nisu vjerski opredijeljeni „izravna posljedica“ dviju stvari: „sekulariziranog obrazovanja (uključujući slabo vjersko obrazovanje na većini vjerskih koledža i sveučilišta); te trauma i loš primjer razvoda“.
No, unatoč opasnostima, istaknuo je kako je ovo odlično vrijeme za evangelizaciju.
nedjelja.ba/hr/Hrvatsko nebo
