Schmidt/BiH ne prijeti novi rat, ali ne znam što sve Moskva smišlja
Vrijeme:3 min, 11 sec
U opširnom intervjuu za Večernji list visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt govorio je o izmjenama Izbornog zakona, europskom putu BiH te prijetnjama odcjepljena Republike Srpske.
Schmidt je kazao kako se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale osigurati veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonske ovlasti.
Što se, pak, tiče izmjena u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu inzistiraju stranke s hrvatskim predznakom, od toga, po svemu sudeći, u 2024. godini neće biti ništa:
– To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome tko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnome redu kada je u pitanju integritet izbornoga procesa.
Kada je u pitanju europski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uvjeta koje je Europska unije postavila, Schmidt je naveo kako je odgovornost isključivo na domaćim političarima.
Komentirajući prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, Schmidt je poručio kako su one znak „duboke zbunjenosti“ i „bespomoćnosti“.
Dodao je kako nitko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.
– Ovdje se treba koncentrirati na bitne stvari, a to znači i u Europskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dayton. Danas možemo kritizirati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Daytonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Daytonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokracija – ustvrdio je visoki predstavnik.
Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Europe moglo doći do novih sukoba u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, Schmidt je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.
– Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna europska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Europe i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Europljana i Sjevernoatlantskoga saveza. Ne znam što se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo ovisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. Tko bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo? – kazao je u intervjuu za Večernji list visoki predstavnik Christian Schmidt.
večernji.ba / Hrvatsko nebo
