Davos: umjetna inteligencija – prokletstvo ili šansa?
Vrijeme:5 min, 5 sec
Umjetna inteligencija je vruća tema na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Politički i poslovni lideri ozbiljno promišljaju i raspravljaju o ovoj tehnologiji koja osvaja svijet.
Pješačka zona u Davosu obiluje natpisima koji veličaju dostignuća umjetne inteligencije (AI). Oni su postavljeni na većini zgrada, a postoji čak i cijeli paviljon posvećen ovoj tehnologiji budućnosti, prikladno nazvan AI House ili Kuća umjetne inteligencije. To je jedna od najtraženijih adresa na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu, na kojem sudionici raspravljaju o rizicima i šansama koje nudi umjetna inteligencija (UI) i smišljaju kako učinkovito usvojiti ovu tehnologiju. Osjećaj optimizma prevladava što se tiče zdravstvene zaštite i obrazovanja. No entuzijazmu često prethodi upozorenje koje glasi: “Kažemo „da” umjetnoj inteligenciji, ali samo ako se postupa odgovorno.” A onda slijedi obvezna rečenica: „Ipak, moramo biti oprezni”.
Svjetski gospodarski forum je u svom godišnjem istraživanju rizika kao najveću opasnost u naredne dvije godine označio dezinformacije, koje se mogu širiti upotrebom umjetne inteligencije. U istraživanju se navodi da će ove godine „centralnu ulogu imati spona između falsificiranih informacija i socijalnih nemira”, kada više od dvije milijarde ljudi izađe na birališta u zemljama poput SAD-a i Indije.
Međunarodni monetarni fond upozorio je da će tehnološka revolucija utjecati na gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu, uključujući i poslove za visokokvalificiranu radnu snagu. U razvijenim gospodarstvima to bi moglo obuhvatiti čak 60% radnih mjesta.
Iako bi se siromašne zemlje i zemlje u razvoju mogle suočiti s manje izravnih posljedica sve veće primjene umjetne inteligencije, MMF je upozorio da će se mnoge od ovih zemalja boriti da iskoriste prednosti UI-a, posebno tamo gdje postoji nedostatak infrastrukture i kvalificirane radne snage, povećavajući rizik da bi UI s vremenom mogao pogoršati nejednakost među zemljama .
“U većini scenarija UI će vjerojatno poticati nejednakost, što je zabrinjavajući trend s kojim se kreatori politike moraju proaktivno pozabaviti, kako bi spriječili da tehnologija dodatno potiče društvene napetosti”, rekla je šefica MMF-a Kristalina Georgieva na početku ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Kako UI napreduje, tako se rizici povećavaju
Jedna od najvećih briga je kvaliteta podataka kojima se napajaju različiti modeli umjetne inteligencije, ali i pitanje kako tehnologija generira i vodi do povećanja visokokvalitetnih manipulativnih sadržaja i lažiranja uz relativno male troškove.
Kritičari kažu da generativne UI-tvrtke nisu bile transparentne u pogledu izvora podataka koji pokreću njihove velike modele za obradu jezika kao što je ChatGPT, što je dovelo do zabrinutosti oko pouzdanosti njihove baze podataka.
“Jesu li uzeli podatke iz Fortrana (računarskog programskog jezika – prim. aut.) ili su uzeli podatke iz dijelova Reddita (platforma podataka, koju kreiraju korisnici)? O tome se može samo nagađati”, kaže za DW James Lenday, profesor informatike na Sveučilištu Stanford.
“Ono što znamo je da uneseni podaci, s kojima UI-programi operiraju, uglavnom dolaze sa Zapada i imaju zapadnu perspektivu. Kulturne vrijednosti, ugrađene u ove podatke, nisu prikladne za sve kulture. To je skoro pa jedan oblik imperijalizma”, primjećuje James Lenday. Ovaj stručnjak za interakciju između ljudi i računara ukazuje na „tri D-prijetnje” koje predstavljaju UI-modeli. To su dezinformacije, duboke laži i diskriminacija.
Podrška za UI
Unatoč svim trenutnim nedostacima, umjetna inteligencija se reklamira kao velika promjena pravila igre u industriji. Tehnološki lideri su ju hvalili, naglašavajući da je ova tehnologija dovela do velikog skoka u produktivnosti.
Nigel Vaz, izvršni direktor (CEO) Publicis Sapienta – digitalnog ogranka francuske reklamne agencije Publicis – rekao je da je umjetna inteligencija dovela do povećanja produktivnosti od 30-do 40% u razvoju softwarea. „Ona programerima omogućava da se više fokusiraju ne toliko na generiranje koda, koliko na stvarne ideje”, rekao je on na panel diskusiji.
Stručnjaci također naglašavaju potencijalne prednosti UI-a, posebno u obrazovanju, gdje bi djeca s ograničenim pristupom školama jednog dana mogla imati pristup osobnim učiteljima, te u zdravstvenoj zaštiti, pri čemu UI tehnologija već pomaže u poboljšanju kvaliteta u njezi pacijenata.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je za sebe rekla da je “tehnološki optimist”, slaže se s tim. “UI može povećati produktivnost brzinom koja je bez presedana”, rekla je ona publici u Davosu. “Europa mora unaprijediti svoja pravila i pokazati put ka odgovornoj upotrebi UI-a. Jer, ovdje je riječ o umjetnoj inteligenciji koja poboljšava ljudske sposobnosti, poboljšava produktivnost i služi društvu.”
Oduševljenje koje je UI izazvao prošle godine moglo bi se malo ohladiti, jer se tvrtke bore s modusima korištenja tehnologije i nesigurnošću oko propisa koji se tiču njene upotrebe, kaže Alexandra Mousavizadeh, izvršna direktorica platforme Evident, koja je specijalizirana i za praćenje usvajanja UI-tehnologije u bankarskom sektoru.
„Dobro se shvaća što veliki modeli za obradu jezika mogu činiti, ali prisutna je i neodlučnost i oklijevanje što se tiče toga jesu li dovoljno pouzdani za upotrebu u našim organizacijama.”
U Davosu se mnogo pričalo o tome kako iskoristiti prednosti tehnološke revolucije koju donosi UI, uz minimiziranje rizika. Ramayya Krishnan, stručnjak za digitalnu transformaciju na sveučilištu Carnegie Mellon, kaže da se rizici od gubitka posla mogu smanjiti „real-time monitoringom” lokalnih tržišta rada, kako bi se brzo mogle identificirati promijenjene potrebe poslodavaca.
„Malo je vjerojatno da će UI biti zamjena za sve zadatke u određenom zanimanju”, kaže Krishnan, koji je također član Nacionalnog savjetodavnog odbora za umjetnu inteligenciju američkog Ministarstva trgovine. Postizanje svijesti o promjenama koje UI donosi na tržištu rada pomoći će da se identificiraju nedostaci u vještinama, a radnici osposobe za nove zadatke i da im se pomogne u tranziciji odnosno napuštanju poslova, za koje više ne postoj potreba, primjećuje Ramayya Krishnan.
Kada su u pitanju krivotvorenja informacija i dezinformacije, tvrtke se već trude da bolje informiraju korisnike. Google je, na primjer, napravio SynthID, alatku za prepoznavanje vodenih žigova i identifikaciju slika generiranih umjetnom inteligencijom. Ali trenutno ne postoje zajednički industrijski standardi.
“Naš zahtjev bi trebao biti da svaki UI model, kada stvara i razvija neki sadržaj, pruži informaciju o porijeklu teksta, odnosno uputi na originalan izvor”, rekao je Ramayya Krishnan za DW.
dw.com/hr/Hrvatsko nebo
