Pred BiH je povijesna prilika da nakon 30 godina izađe iz balkanske čekaonice i uđe u europski vlak

Bruxelles je shvatio važnost podupiranja domaćih čelnika u nastojanjima postizanja kompromisa oko nekoliko preostalih zakonskih rješenja koja su uvjet za otvaranje pregovaračkog procesa, a u tom kontekstu od osobite su važnosti aktivnosti Republike Hrvatske kao najodanijeg prijatelja BiH i zemlje s više od 1000 kilometara granice s BiH, države čija vlast na čelu s premijerom Plenkovićem ulaže ogromnu energiju u lobiranje za prepoznavanje BiH kao ključa integracijskog procesa na jugoistoku Europe. Upravo je i ovaj posjet dokaz tih aktivnosti koje za cilj imaju dodatni vjetar u leđa političarima u BiH da shvate i prepoznaju važnost povijesnog trenutka, vremena u kojemu BiH ima priliku izaći iz zamrznutog konflikta s početka 90-ih te se pozicionirati na europske tračnice, istodobno rješavajući otvorena pitanja poput legitimnog političkog predstavljanja, ali i drugih reformi kojima treba ojačati vlastitu sposobnost usvajanja europske pravne stečevine.

Europsko vijeće je, podsjećamo, na posljednjem zasjedanju u prosincu izrazilo spremnost za otvaranje pregovora o pristupanju nakon što Bosna i Hercegovina ispuni preostale reforme, a pozvalo je Komisiju da ga najkasnije u ožujku 2024. izvijesti o ostvarenom napretku kako bi se mogla donijeti odluka. Iz navedenoga je jasno kako su tjedni pred nama ključni ako govorimo o usvajanju i ubrzanoj dinamici na usvajanju nekoliko ključnih zakonskih rješenja o kojima ovisi zeleno svjetlo za BiH. Pritom je od iznimnog značaja da povremene krize i polarizmi, kojima svjedočimo, ni na koji način ne ometu ovaj proces jer bi alternativa bila propuštanje prilike u ožujku, a onda ulazak u razdoblje neizvjesnosti jer je ovo izborna godina u Europskoj uniji, ali i BiH. Maksimalizmu i ucjenama ne bi smjelo biti mjesta u možda najosjetljivijem trenutku za BiH od Daytona te je stoga važno da domaći politički predstavnici naprave iskorak, prvo kada je riječ o izbornom zakonodavstvu, a usporedno s tim i na usvajanju Zakona o sudu, sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH te sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Ohrabruje što su federalni partneri iz Mostara poslali poruka kako je jedan od visokih prioriteta otvaranje pregovaračkog procesa Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u ožujku, gdje je istaknuta spremnost za ispunjavanje potrebnih uvjeta i ostvarenje novih iskoraka na europskom putu. Optimizam unosi činjenica da su na zadnjoj sjednici Vijeća ministara usvojena tri nova zakonska rješenja – izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV BiH), Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Nastaviti utvrđenu dinamiku od ključnog je značaja jer u igri je mnogo toga, među ostalim, europski put BiH otvara do sada neviđene mogućnosti za zemlju, naravno, ako bude provodila reforme, a u sklopu kojih će moći koristiti sredstva iz novog Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, vrijednog 6 milijardi eura, za razdoblje od 2024. do 2027. EU je pritom svaku od zemalja, pa tako i BiH, pozvao da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one iz godišnjeg paketa proširenja te Programa ekonomskih reformi (ERP). Uz izravna novčana sredstva, ubrzanje europskog puta BiH donijelo bi i druge prednosti, a za domaće gospodarstvo, kao i životni standard svih stanovnika BiH, neovisno o tome dolaze li iz Federacije, Republike Srpske ili Distrikta Brčko, od iznimnog je značaja mogućnost jačanja ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, naravno, ponovno pod uvjetom da se BiH uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore te oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.