Ukrajinci pogodili jednu od najvećih ruskih baza za obuku
Vrijeme:10 min, 4 sec
Ruska vojska u petak je priopćila da je ponovno zauzela naselje Gončarovku u ruskoj regiji Kursku, što je najnoviji primjer brzog napredovanja Moskve u tom području koje su ukrajinske snage okupirale u ljeto 2024.
Razvoj događaja pratite u nastavku:
Ukrajinci pogodili jednu od najvećih ruskih baza za obuku
Ukrajinski dron pogodio je Mulinski centar za borbenu obuku u ruskoj Nižnjenovgorodskoj oblasti.
Na videozapisu vidi se jedan dron koji se neometano zabija u krov zgrade.
Centar se smatra jednim od najvažnijih i najmodernijih vojnih poligona u Rusiji. Centar se nalazi u sklopu Zapadnog vojnog okruga Ruske Federacije, u blizini sela Mulino, oko 350 km istočno od Moskve. Često se opisuje kao “jedinstveni objekt” bez premca u Rusiji ili svijetu, prema ruskim medijima.
Služi za obuku jedinica Kopnenih snaga, Zračno-desantnih trupa (VDV) i Obalnih snaga mornarice Rusije. Dizajniran je za obuku do 2.000 vojnika istovremeno, uključujući kompletne brigade, u trajanju od sedam tjedana po ciklusu.
Izgrađen je uz suradnju s njemačkom tvrtkom Rheinmetall pod ugovorom iz 2011. vrijednim preko 100 milijuna eura, iako je suradnja prekinuta 2014. zbog sankcija nakon ilegalne aneksije Krima. Opremljen je s 150 složenih simulatora povezanih u mrežu, koji omogućuju 3D simulacije borbenih situacija. Poligon pokriva oko 200 km² i uključuje objekte za simulaciju borbi u urbanim sredinama (“Borba u gradu”, “Borba u selu”), s realističnim infrastrukturama poput stambenih zona, tvornica i željezničkih platformi.
Godišnje može obučiti oko 30.000 vojnika. Obuka uključuje taktičke vježbe, laserske simulacije borbi i upotrebu najsuvremenijih tehnologija bez pravog oružja i streljiva u simulacijskim fazama. Podržava i vježbe s tenkovima, BMP-ovima i avijacijom.
Ruska vojska tvrdi da i dalje brzo napreduje u Kursku
Ruska vojska u petak je priopćila da je ponovno zauzela naselje Gončarovku u ruskoj regiji Kursku, što je najnoviji primjer brzog napredovanja Moskve u tom području koje su ukrajinske snage okupirale u ljeto 2024.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u priopćenju da su ruske trupe “oslobodile” Gončarovku u predgrađu Sudže, grada u Kursku za koji Rusija tvrdi da ga je preuzela od ukrajinske vojske dan ranije. Kijev nije komentirao te tvrdnje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ovaj je tjedan naredio svojoj vojsci da protjera ukrajinske trupe s ruskog tla “što je prije moguće”. To je uvjet koji on smatra ključnim prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
– Sljedeći koraci prema primirju i miru u Ukrajini ovisit će o uspjehu njegove vojske u istjerivanju ukrajinskih trupa iz Kurska, upozorio je u četvrtak.
Ukrajina je pokrenula ofenzivu u regiji Kurska u kolovozu 2024. kao odgovor na napad Moskve na njezin teritorij u veljači 2022.
Kijev se tako nadao prisiliti Rusiju da odvrati svoje vojnike s drugih dijelova bojišnice i iskoristiti ovo područje kao adut za pregovaranje u slučaju mirovnih pregovora.
No posljednjih su se dana ukrajinski vojnici morali brzo povući nakon ruskog proboja.
Kremlj: Putin poslao Trumpu poruku vezanu uz prijedlog primirja
Kremlj je u petak objavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin putem posebnog izaslanika poslao poruku američkom kolegi Donaldu Trumpu vezano uz njegov prijedlog za primirje u Ukrajini i kazao da postoje razlozi za oprezni optimizam.
Putin je u Moskvi održao kasnonoćne razgovore s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom o prijedlogu 30 dana dugog primirja u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Kijev je ranije već prihvatio tu ideju.
Peskov je kazao da je Putin preko Witkoffa poslao signale Trumpu te da je ruski čelnik upoznat s američkim razmišljanjima o Ukrajini.
– Postoje određeni razlozi za oprezni optimizam. Jučer ste čuli vrlo važnu izjavu predsjednika Putina koji je odgovarao na pitanje novinara. Rekao je da podržava stav predsjednika Trumpa po pitanju dogovora, no postavio je nekoliko pitanja na koja treba zajednički odgovoriti, rekao je glasnogovornik Kremlja.
Tako da svakako još ima puno toga što se treba poduzeti, no sve u svemu, predsjednik je izrazio solidarnost sa stavom gospodina Trumpa.
Peskov je najavio da će Rusija i SAD raditi na organiziranju telefonskog razgovora između dvojice predsjednika nakon što Witkoff izvijesti Trumpa o razgovoru s Putinom.
Non-paper iz Bruxellesa: Dvostruko više pomoći i milijuni granata za Ukrajinu
Europska unija trebala bi biti spremna ići tako daleko da udvostruči vojnu pomoć Ukrajini na 40 milijardi eura, bude li potrebno, navodi se u dokumentu u koji je Reuters imao uvid u petak.
Dokument, ažurirana verzija ranijeg prijedloga koji nije sadržavao ciljanu svotu, također kaže da bi svaka zemlja EU-a koja sudjeluje u naporima trebala pridonijeti “u skladu sa svojom gospodarskom težinom”.
Budući da je budućnost američke potpore Ukrajini neizvjesna, zemlje EU-a izrazile su široku spremnost da nastave podupirati zemlju u ratu izazvanom ruskom invazijom 2022., ali diplomati kažu da se nekoliko država protivi fiksnim ciljevima.
Ukrajinci potrošili rakete ATACMS, SAD šalje poboljšanu zamjenu
SAD je spreman obnoviti isporuke bombi dugog dometa Ukrajini, poznatijih kao “Ground-Launched Small Diameter Bombs” (GLSDB), nakon što su nadograđene kako bi se bolje suprotstavile ruskom ometanju, rekle su za Reuters dvije osobe upoznate s tim oružjem.
Streljivo će stići uslijed izvješća da je ukrajinska zaliha vojnih taktičkih raketnih sustava sličnog dometa (ATACMS) iscrpljena koje se lanisiraju sa sustava HIMARS i M270.
Klizne bombe kupljene su pod američkom administracijom bivšeg predsjednika Joea Bidena koristeći Ukrajinsku inicijativu za sigurnosnu pomoć. SAD je kupio novo oružje i vojnu opremu u vrijednosti od gotovo 33,2 milijarde dolara za Kijev izravno od američkih i savezničkih obrambenih izvođača.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa pristala je u utorak nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom nakon što je Kijev rekao da je spreman podržati prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre s Rusijom.
U posljednjih nekoliko tjedana, 19 GLSDB-ova je testirano kako bi se procijenila učinkovitost nadogradnji. Dio modifikacija uključivao je pojačavanje veza unutar oružja kako bi se povećala njegova otpornost, rekli su ljudi.
Ponovno uvođenje GLSDB-a na bojište moglo bi se dogoditi u nadolazećim danima, budući da je zaliha već prisutna u Europi. Ukrajinci su posljednji put koristili oružje prije nekoliko mjeseci, rekao je jedan od ljudi.
Rusko ometanje spriječilo je mnoge od relativno novih ukrajinskih GLSDB-ova dugog dometa da pogode zadane ciljeve, reklo je Reutersu prošlog svibnja troje ljudi upoznatih s problemom.
Ukrajina je tijekom prošle godine tražila oružje s većim dometima od 69 km GMLRS raketa koje su osigurale SAD kako bi Kijev mogao napasti i poremetiti ruske linije opskrbe i zborna mjesta.
Kako bi odgovorio na taj poziv, Boeing je ponudio Pentagonu novo oružje s dometom od 161 km, GLSDB. Klizna bomba ima mala krila koja proširuju njezin domet, a sastoji se od GBU-39 bombe malog promjera (SDB) i raketnog motora M26, koji su uobičajeni u američkim zalihama i relativno su jeftini.
Boeing je odbio komentirati izvješća.
Ali GLSDB-ov navigacijski sustav, koji mu omogućuje da se upravlja oko prepreka kao što su planine i poznata protuzračna obrana, bio je uspješan protiv ruskog ometanja, reklo je troje ljudi upućenih u to pitanje u svibnju.
Bombu su zajednički izradili SAAB i Boeing, a bila je u razvoju puno prije ruske invazije Ukrajine u punom obimu 2022. godine.
Ometanje se događa kada se ogromne količine energije emitiraju u neko područje, nadjačavajući signal uređaja. Rusija je koristila tu taktiku na ukrajinskim radijima, bespilotnim letjelicama, pa čak i na 155-milimetarskom topničkom streljivu Excalibur s GPS-om.
SBU: Pogođeno skladište raketa za S-300/400 i kompresorske stanice
Ukrajinski dronovi napali su plinske kompresorske stanice u ruskim regijama Tambov i Saratov, rekao je Reutersu u petak izvor u ukrajinskoj sigurnosnoj službi SBU.
Video s mjesta događaja pokazao je kako dronovi udaraju u industrijsku opremu i snažne eksplozijeu.
Ukrajinske bespilotne letjelice također su pogodile terensko skladište za rakete S-300/S-400 u ruskoj regiji Belgorod, detonirajući streljivo, dodao je izvor.
Finska: Rus osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina u Ukrajini
Finski okružni sud priopćio je u petak da je jednog Rusa proglasio krivim za počinjenje ratnih zločina u istočnoj Ukrajini 2014. i 2015. godine, osudivši ga na doživotni zatvor.
Suđenje Janu Petrovskom, koji je također poznat kao Voislav Torden, bio je rijedak slučaj da tužitelji izvan Ukrajine traže pravdu za žrtve ratnih zločina u sukobu koji je započeo davno prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Rusija ne želi Trumpovog izaslanika na pregovorima o Ukrajin
Ruski dužnosnici izvijestili su svoje kolege u SAD-u da ne žele da izaslanik Keith Kellogg bude uključen u razgovore čiji je cilj zaustaviti rat u Ukrajini, rekao je jedan američki dužnosnik i drugi izvor upoznat s tim pitanjem.
Kellogga nije bilo na nekim razgovorima na visokoj razini posljednjih tjedana, uključivo ni na sastanku u utorak u Saudijskoj Arabiji s ukrajinskim izaslanstvom na kojem su bili američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i državni tajnik Marco Rubio. Nije sudjelovao ni na razgovorima s Rusima u veljači u Saudijskoj Arabiji.
Nije poznato je li njegova odsutnost povezana s ruskim zahtjevom, kao ni kada je ruski zahtjev podnesen.
Američki dužnosnik kazao je da je ruski zahtjev odbijen.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost James Hewitt rekao je da Kellogg igra ključnu ulogu u okončanju ukrajinskog rata.
Vance: Bio bih šokiran da Trump želi nuklearno oružje dalje na istoku u Europi
Potpredsjednik SAD-a J.D. Vance rekao je u četvrtak kako bi bio šokiran da predsjednik Donald Trump želi da se nuklearno oružje pomakne dalje na istok Europe.
Vance je odgovarao na pitanje vezano uz izjavu poljskog predsjednika da bi SAD trebao prebaciti nuklearno oružje na njezin teritorij kao sredstvo odvraćanja od buduće ruske agresije.
– Nisam razgovarao s predsjednikom o tom konkretnom pitanju, ali bio bih šokiran da on podržava širenje nuklearnog oružja dalje na istok Europe, rekao je tijekom intervjua za Fox News.
Ukrajina napala rafineriju Tuapse i Moskvu
Ruska protuzračna obrana odbila je napad četiriju bespilotnih letjelica koje su letjele prema Moskvi, rekao je u petak gradonačelnik Sergej Sobjanin, pri čemu nema izvješća o ozlijeđenima u glavnom gradu niti u ranijem napadu na naftni kompleks u regiji Krasnodar.
– Hitne službe rade na mjestu gdje su se srušile krhotine, rekao je Sobjanin na svom službenom kanalu u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Sobjanin nije spomenuo Ukrajinu, ali Kijev je pokrenuo stalni niz napada bespilotnim letjelicama na Rusiju otkako je predsjednik Vladimir Putin poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu prije više od tri godine, većina njih ciljajući na energetsku i drugu infrastrukturu.
Veniamin Kondratiev, guverner ruske južne regije Krasnodar, rekao je ranije da je ukrajinski napad zapalio spremnik benzina u naftnom kompleksu Tuapse na obali Crnog mora. Nitko nije ozlijeđen u napadu, rekao je.
– Čak 121 vatrogasac borio se da ugasi plamen, rekao je Kondratiev, ne navodeći je li mjesto pogodio dron ili projektil.
Izvozno orijentirana rafinerija Tuapse, s kapacitetom prerade od 240.000 barela dnevno, proizvodi naftu, loživo ulje, vakuumski plin i dizel s visokim sadržajem sumpora, uglavnom opskrbljujući Kinu, Maleziju, Singapur i Tursku.
Andrej Vorobjov, guverner šire moskovske regije, rekao je da su tri bespilotne letjelice koje su išle prema Moskvi oborene iznad njegove regije. Krhotine su pale na gradilište i stambenu zgradu u izgradnji, rekao je.
Jedan od dronova udario je u krov višekatnice u zapadnom dijelu Moskve, izvijestila je novinska agencija RIA pozivajući se na informacije hitnih službi.
Novinska agencija TASS izvijestila je da su krhotine pale i na privatnu kuću u predgrađu Moskve.
SAD će Ukrajini isporučiti GLSDB municiju za HIMARS
Sjedinjene Američke Države pripremaju se za obnovu isporuke municije “Ground-Launched Small Diameter Bomb” (GLSDB) u Ukrajinu, nakon nedavnih nadogradnji koje su povećale otpornost prema ruskim mjerama elektroničkog ratovanja, izvijestio je Reuters. Ove precizne projektile, razvili su Boeing i Saab, a mogu se lansirati sa sustava M270 MLRS i M142 HIMARS. Već su stigli u Europu, što znači da bi mogli biti korišteni na bojištu u istočnoj Ukrajini u narednim danima.
GLSDB, koji je Ukrajina prvi put upotrijebila 2024. ima domet od 150 km i sposobnost zaobilaženja protuzračne odbrane, no rusko elektronsko ometanje ranije je ograničilo njegovu učinkovitost.
Nedavni testovi 19 projektila pokazali su da su nadogradnje, koje jačaju interne veze unutar oružja, poboljšale njegove performanse u borbenim uvjetima.
Ova isporuka dolazi u trenutku kad SAD nastavljaju pružati vojnu pomoć Ukrajini, unatoč promjenama u politici pod Trumpovom administracijom, dok sukob s Rusijom i dalje eskalira.
vijesti.hr / Hrvatsko nebo
