Treba li Hrvatska vratiti vojni rok?

Ako je Hrvatski sabor predvođen zastupnicima HDZ-a ukinuo vojni rok, bilo bi pošteno da ga sada vrati ako to nalažu geopolitičke prilike i sigurnost Hrvatske

Hrvatski sabor u kojem su zastupnici HDZ-a činili većinu 2007. godine ukinuo je vojni rok, pa bi bilo pošteno da zastupnici te stranke koji čine većinu u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora ponovno uvedu vojni rok, ako to nalažu geopolitičke prilike i sigurnost Hrvatske. Ako je u ondašnjim prilikama takva odluka bila kondicionirana pregovorima o pristupanju EU-u ili snovima o „vječnom miru“ koji je Immanuel Kant razradio u svojem poznatom spisu „Prema vječnom miru“ još 1795. godine, danas je situacija stubokom drukčija.

Ruskoj agresiji na Ukrajinu ne vidi se skori kraj. Osim toga rata koji bjesni u srcu Europe, nije ništa manje udaljen rat na Bliskom istoku, gdje Izrael, nakon listopadskoga masakra koji su počinili pripadnici Hamasa, želi definitivno ukloniti svaku prijetnju od te terorističke organizacije. Treća neuralgična točka, Tajvan, znatno je udaljenija, ali ništa manje opasna za svjetski mir.

Geopolitičke i vojne prilike potpuno su izmijenjene i one naravno otvaraju raspravu o potrebi uvođenja vojnoga roka u nas. Ta rasprava ne bi smjela biti brzopleta, ali ju ne bi trebalo ni razvlačiti s obzirom na širi, kao i regionalni kontekst – sumanuto naoružavanje Srbije i njezinu nakanu uvođenja vojnoga roka, ali i na sve zapaljivije stanje u BiH.

Prijedlozi zastupnika DP-a o uvođenju vojne obuke u škole blago rečeno su anakroni

Saborski zastupnik Domovinskoga pokreta Mario Radić predložio je u srijedu uvođenje neke vrste vojne nastave u školama, slično nekadašnjemu predmetu obrana i zaštita.

„Neka ministar obrazovanja Radovan Fuchs i ministar obrane Ivan Anušić sjednu za stol i u program škola uvrste predmet kratke obuke“, rekao je Radić na konferenciji za novinare u Saboru, ocijenivši kako se to može vrlo brzo napraviti.

„Ne smijemo dozvoliti da u slučaju nekakve ratne ugroze naša djeca budu topovsko meso“, poručio je, dodavši kako bi na tom predmetu djeca dobila osnovnu obuku, naučila rastavljati pušku i gađati, a nakon toga bi trebalo uvesti obvezni vojni rok od 60 dana.

Sve do posljednje rečenice moglo bi se prihvatiti, ali posljednja rečenica sigurno je mnoge nasmijala jer frapantno podsjeća na vojnu izobrazbu iz bivšega sustava kad se zaista rastavljala i sastavljala puška te na kraju obavljalo bojevno gađanje kao kruna toga šupljega obrazovanja.

Možda je ono bilo primjereno prošlomu stoljeću, ali kako može biti prvim desetljećima 21. stoljeća kad djeca u prvim razredima osnovne škole upisuju dopunsku nastavu iz robotike, voze po svojim stanovima i livadama dronove i razgovaraju o umjetnoj inteligenciji?

Prijedlog zastupnika DP-a nije samo anakron, nego i smiješan. Bez neke posebne militarizacije djecu se može, s obzirom na sklonosti, naučiti mnogo više od „rastavljanja“ i „sastavljanja“ puške jer im je za tu „vještinu“ dostatno jedno popodne. Djeci ovoga vremena potrebni su mnogo složeniji zadatci jer takve zadatke mogu svladati, a nameću ih moderni ratovi koji se vode u svijetu. U ratu u Ukrajini među oružjem trenutačno su dominantni dronovi. U ratu protiv Hamasa izraelska vojska koristi se umjetnom inteligencijom. Prema tome vraćati se na „staro oružje“ i metode vojnoga uvježbavanja znači unaprijed pasti na braniku obrane Domovine.

Komentirajući ideju Domovinskoga pokreta da se u škole uvede vojna obuka, premijer Andrej Plenković danas je nakon sjednice Vlade rekao: „Da se vratimo na općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu i pucamo u Vrapču?“ Tim premijerovim riječima najbolje bi se mogla zaključiti Radićeva ideja!

Međutim ono što je premijer rekao u nastavku, tj. odbacio mogućnost da se opet uvede vojni rok, trebalo bi ipak malo šire obrazloženje. Njegova izjava kako je potreban „neki tečaj kojim bi se moglo senzibilizirati ljude“ ne uklapa se baš u činjenicu da njegova Vlada stavlja u funkciju vojarne, kao i postojanje Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ i Hrvatskoga vojnoga učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. Hrvatskoj trebaju sposobnosti za obranu i odvraćanje, a za to je potrebna vrlo sofisticirana uvježbanost.

Ako bismo išli gledati stoljeća, od Krbavske bitke 1493. godine, malo bi ih bilo tijekom kojih se na hrvatskim prostorima nije ratovalo, branilo životni prostor. Nalazimo se na atraktivnom i osjetljivom geopolitičkom prostoru i to treba stalno imati u vidu.

Umjesto zaključka: zar njemački ministar obrane Boris Pistorius nije u intervjuu za njemačku televiziju ZDF, krajem listopada 2023., jasno rekao da će nacije poput Njemačke morati povećati sposobnost svojih oružanih snaga za održavanje mira u regiji te da moraju promijeniti svoj mentalitet u kojem bi rat bio moguć? Slični signali prije koji dan došli su iz miroljubive Švedske. Ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin i načelnik glavnoga stožera švedske vojske Micael Bydén mišljenja su da bi se uskoro mogli suočiti s ratom te su pozvali na povećanje pripravnosti među civilnim stanovništvom.

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo